Održiva gradnja: Došlo doba da pozelene bauštele

Od zelene gradnje korist, će, rečeno popularnom clickbait-terminologijom, imati baš svi! Oni koji se odluče za nju već u startu ili barem u vrlo kratkom roku mogu očekivati povrat investicije, i to u nižim troškovima energenata i jeftinijem održavanju te boljim uvjetima financiranja. Borci za budućnost našeg planeta u prvi će plan istaknuti da održive zgrade mogu znatno smanjiti emisiju CO₂ i količinu otpada, a poslodavci, ako svoje urede odluče smjestiti u takvu zgradu, mogu očekivati osjetno manje bolovanja svojih zaposlenika.

Rasipnice resursa

Iza naziva 'zelena gradnja' krije se cjelokupan proces osmišljavanja, projektiranja, upotrebe i održavanja koji se temelji na načelu održivosti, a sustavom međunarodnih certifikata ocjenjuje se njihova izvedba na temelju nekoliko kriterija kao što su dobro iskorišten građevinski prostor, odlaganje otpada ili potrošnja vode. Prapočeci održivog razvoja sežu još u šezdesete godine prošloga stoljeća, točnije u vrijeme krize fosilnih goriva, a u posljednje vrijeme on postaje jedan od najvažnijih elemenata borbe s klimatskim promjenama.

– Procjenjuje se da zgrade u Europskoj uniji troše otprilike 45 posto energije i proizvode otprilike 40 posto stakleničkih plinova. Zgrade su odgovorne i za 35 posto potrošnje građevnog materijala te za 35 posto proizvodnje otpada u graditeljskom sektoru. U graditeljstvu i zgradarstvu​ stoga se krije i najveći potencijal za uštedu prirodnih izvora, povećanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije te prelazak na dekarbonizirano gospodarstvo. Mi nastojimo educirati sve građane da je najbolje rješenje ulaganje u zgrade koje su potpuno dekarbonizirane u cjeloživotnom vijeku i otporne na prirodne nepogode izazvane klimatskim promjenama – objašnjava Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.

Razvoj hrvatskog certifikata

Hrvatski savjet za zelenu gradnju (Green Building Council – GBC) najveća je organizacija u Hrvatskoj koja se bavi područjem održive gradnje, infrastrukture i zelene energije te djeluje kao poslovna mreža najboljih poduzeća u tom području. Danas je u Europi zelena gradnja jedna od najvažnijih mogućnosti za održivi rast i na nacionalnoj i na globalnoj razini. Dizajn izgrađenog okoliša utječe na sve nas, na naše ekonomije i prirodni okoliš, a uloga Savjeta za zelenu gradnju diljem Europe i svijeta jest voditi transformaciju izgrađenog okoliša prema održivosti. Nedavno je pokrenuo i razvoj hrvatskog certifikata zelene gradnje, odnosno hrvatske inačice svjetskog certifikata DGNB.

– Certifikacijski sustav DGNB alat je koji pomaže investitoru osigurati da projekt doista bude održiv ekološki, ekonomski i društveno. To je najnapredniji svjetski certifikat za zelenu gradnju. Razvio ga je Njemački savjet za održivu gradnju prema čijoj je njemačkoj pokrati sustav dobio ime. DGNB je jedini svjetski certifikat u skladu s EU regulativama i normama, zbog čega ne zahtijeva dodatno usklađivanje dokumentacije za europsko tržište. Zgrade certificirane prema sustavu DGNB jamčit će visok stupanj održivosti i sigurnosti, uključujući sve elemente važne za produktivnost i očuvanje zdravlja i blagostanja ljudi poput štedljiva sustava grijanja i hlađenja, smanjenja emisije CO₂, odabira netoksičnih materijala u gradnji, visoke kakvoće unutarnjeg zraka i slično. Taj sustav usklađen je s EU regulativom i projektom 'LIFE Level(s)' koji provodi Hrvatski savjet za zelenu gradnju u suradnji s ukupno osam zemalja Europske unije, a koji definira stupnjeve održivosti zgrada. U pokusnoj fazi prilagodbe sustava DGNB hrvatskom tržištu prvi takav certifikat bit će dodijeljen poslovnoj zgradi Matrix C u Zagrebu – istaknuo je Smolar ukratko nam nabrojivši i glavne prednosti zelene gradnje u odnosu na onu tradicionalnu.

Niz prednosti

Zelena gradnja smanjuje potrebnu količinu materijala za gradnju, što smanjuje operativne troškove. Također podupire upotrebu autohtonih građevnih materijala, tehnologija i usluga poboljšavajući tako gospodarsku sliku pojedine zemlje, a smanjuje i emisiju CO₂ (npr. u transportu). Održive zgrade mogu također znatno smanjiti količinu otpada odgovornim upravljanjem otpadom i odabirom materijala. Proizvodnja energije u zgradama iz obnovljivih izvora poput Sunca, vjetra i biomase pomaže izbjeći onečišćenje zraka i vode. Kad je riječ o podacima, zelene zgrade ekonomski su isplativije, 16 posto više od prodajne cijene, i imaju 13 posto niže troškove održavanja. I napokon, broj bolovanja u takvim zgradama 25 posto je manji od onih u kojima zaposlenici rade u standardnim uredima.

U, nazovimo ih tako, zelene materijale ubrajaju se slama ili bambus, točnije vrste bilja koje brzo rastu, što znači da ne prijeti opasnost od presušivanja njihove šume. Tu su i reciklirani kamen i metal, konoplja ili ovčja vuna, koje su idealne za toplinsku izolaciju, kao i svi drugi materijali koji se mogu ponovno upotrebljavati. Američka agencija za zaštitu okoliša otišla je korak dalje predloživši upotrebu industrijskih ostataka poput različitih ruševina ili pijeska kao materijala za gradnju.

Povrat investicije

Većinu će, ipak, najviše zanimati koliki se povrat investicije u zelenu gradnju (i koliko brzo) može očekivati.

– Najveći dio zelene gradnje isplativ je već u početnoj investiciji i to je dokazano u više komparativnih studija na svjetskoj razini. Malo je onih 'najnaprednijih i najzelenijih' zgrada najvišega standarda koje su u startu skuplje, i to samo za nekoliko postotnih bodova. No one vrlo brzo vrate tu razliku manjim troškovima za energente i jeftinijim održavanjem. Naravno, zgrade certificirane prema svjetskom standardu DGNB-u i usklađene s EU taksonomijom imaju i mnogo bolje uvjete financiranja u bankama i financijskim institucijama – rekao je Dean Smolar otkrivši i koji su najveći problemi zelene gradnje u Hrvatskoj.

Među ostalim, to su nedostatak edukacije i nedovoljna informiranost investitora, stručne javnosti te javnog sektora o ekonomskim, društvenim i okolišnim prednostima koje zelena gradnja donosi. Opća je polemika na tržištu da je zelena gradnja skupa i nepristupačna, zbog čega nije prvi odabir. Međutim, u posljednjih nekoliko godina stanje na tržištu znatno se promijenilo. Uz to su veliki izazovi manjak kvalitetne radne snage i nedostatak materijala i opreme na tržištu.

Upute za obnovu

Neke od tih problema mogla bi riješiti dva dokumenta Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine čije je detalje moguće doznati na njegovim službenim stranicama. Riječ je o Nacrtu prijedloga programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima od 2021. do 2030. kojim se na temelju postojećeg stanja zelene infrastrukture u urbanim područjima opisuju razvojne potrebe i potencijali, prepoznaju izazovi, definira vizija razvoja te razrađuju ciljevi, prioriteti i mjere za razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima, kao i usporedno s njim izrađeni Program razvoja kružnoga gospodarenja prostorom i zgradama od 2021. do 2030. Kao prioriteti tog programa nastalog u suradnji s Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu postavljeni su obnova nekorištenih prostora i zgrada te smjernice za planiranje novih zgrada prema modelu kružnoga gospodarstva. Mjere su usmjerene na povećanje trajnosti i cjeloživotnog vijeka zgrada u prostoru, povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje nastanka građevnog otpada radi održivog razvoja.