Nepobitna se dodatna vrijednost dobiva uključivanjem obnovljivih izvora energije u svoj sustav. To vrijedi za sve iznajmljivače
Na spomen ljeta odmah se sjetimo mora, sunca, zabavnih i kulturnih događaja, opuštenosti i uživancije. Ali nizu treba dodati i brigu o okolišu, na koju gosti sve više obraćaju pozornost. Hoteli i ugostiteljski objekti moraju se brinuti o okružju od kojega žive te primjenjivati rješenja koja će smanjivati zagađenje prirode. Turisti cijene odgovoran odnos prema prirodnim bogatstvima, što postaje važan dio uobičajenog poslovanja hotela i ugostiteljskih objekata. Solarni paneli, briga o viškovima hrane, upravljanje otpadom i ponuda mjesnih namirnica postali su dio hotelske i ugostiteljske svakodnevice. No mnogima to i nije novost, posebice onima koji su bili ekološki svjesni i prije 140 godina.
Od kišnice do perlatora
Na početku poslovanja Amadria Park Šibenik za grijanje hotela i opskrbu toplom vodom koristio se loživim uljem, koje je u cijelosti ukinuto i zamijenjeno zemnim plinom te fotonaponskim ćelijama na krovovima hotela. Solarna energija, smatraju u njemu, trenutačno je najčišća ekološka opcija, a zemni plin oslobađa znatno manje količine CO2 i čestica koje onečišćuju zrak. Napomenuli su da je u tijeku projekt gradnje sustava fotonaponskih ćelija kako bi se u konačnici proizvodilo 2,5 MWh električne energije.
– Sve slavine imaju štedne nastavke (perlatore) koji omogućuju smanjenje potrošnje vode, upotrebljavaju se LED žarulje, a u svim su sobama upute kao podsjetnici na očuvanje vode te ekološko osvještavanje gostiju. Sustavno razdvajamo otpad na mjestu nastanka i predajemo ga ovlaštenim skupljačima. Unutar kompleksa organizirana je interna služba za prikupljanje miješanoga komunalnog otpada. Ulaganjem u vlastite kontejnere za zbijanje otpada, specijalizirana vozila i zaposlenike osigurava se učinkovito gospodarenje otpadom, a za karton i drveni otpad upotrebljavamo hidraulične prese za baliranje otpada. Imamo svoje spremnike i koševe za otpad, sva sredstva za pranje i dezinfekciju u grupaciji ekološki su prihvatljiva. U odabiru dobavljača strogo se vodi računa o njihovoj usklađenosti s održivim standardima. Skupljanje kišnice na području cijelog naselja od 50-ak hektara upotrebljava se za zalijevanje biljaka i održavanje hortikulture u sušnim razdobljima. Kvaliteta i čistoća mora najviša je te se svakodnevno provjerava. Grad Šibenik napravio je veliki odmak gradnjom modernih i visokoučinkovitih sustava pročišćavanja, kolektora – nabrojili su u Amadria Parku Šibenik.
Prilagođeno i posluživanje
Nastavljaju da je očuvanje prirodnih staništa i ulaganje u hortikulturu jedna od najvrjednijih odlika kompleksa i brenda, pa je, primjerice, u cijelom kompleksu očuvano prirodno stanište vjeverica koje, istaknuli su, svakodnevno vesele goste.
Održivo se gospodari i zelenilom: sadnjom velikih količina stabala i ostaloga mediteranskog bilja koje se navodnjava skupljenom kišnicom. Postoje također i električne punionice za automobile i električni bicikli.
– Točnim planiranjem količina pripremljene hrane i prilagodbom načina posluživanja nastoji se smanjiti stvaranje viškova te osigurati odgovorno upravljanje namirnicama. Svi objekti unutar grupacije obvezni su držati se smjernica kako bi se smanjila količina biootpada. Sav biootpad predaje se i prevozi do bioplinskog postrojenja u kojem se anaerobnom digestijom pretvara u bioplin. Također je osigurano interno rješenje putem vlastitoga kompostera koji organski otpad pretvara u visokokvalitetan kompost pogodan za hortikulturne potrebe unutar naselja. Teško je financijski iskazati koliko smo uštedjeli uvođenjem ekoloških rješenja jer naša tranzicija traje od 2003. godine. Bez tih promjena današnje poslovanje bilo bi nemoguće te financijski i tržišno vrlo teško održivo. Zasigurno je riječ o desecima milijuna eura ušteda, ali i o ulaganjima koja smo ostvarili da bismo došli do tog cilja – vjeruju u Amadria Parku Šibenik.
Nasljeđe Ambroza Haračića
– Održivost za nas nije novost – istaknuo je Ante Vranješ, izvršni direktor korporativnih funkcija i ESG-a u Jadranka turizmu, a donošenjem Europske direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti prepoznali su prilike za dublju i strukturiranu preobrazbu poslovanja. Brine se tako o zaštiti okoliša i bioraznolikosti, kružnom gospodarstvu, kontroli potrošnje vode i energetskoj učinkovitosti od fotonaponskih elektrana i punionica za električna vozila do LED rasvjete i visokoučinkovitih sustava te se putem ISO-a 50001 nastoji optimirati potrošnja energije u svim objektima. Vranješ otkriva da ove godine Jadranka turizam posve izbacuje jednokratnu kozmetiku iz uporabe, planira znatno iskoračiti radi energetske neovisnosti te nastavlja optimirati upravljanje otpadom.
– Ekološka praksa zahtijeva znatna kapitalna sredstva, posebice za energetiku i otpad, ali mnoge inicijative ne traže dodatna materijalna ulaganja zato što je tu važna promjena načina rada, razmišljanja zaposlenika i gostiju. Očekujemo i od svih svojih dobavljača da puštuju visoke etičke standarde poslovanja, posebice u odnosu prema zaposlenicima i okolišu. Inače, svijest o ekologiji u Lošinju seže 140 godina u prošlost. Primijetivši blagotvorne učinke morske klime, zasićenosti zraka eteričnim uljima iz mediteranske vegetacije i čistog mora, austrougarsko ministarstvo zdravstva službeno je proglasilo Lošinj 1892. klimatskim lječilištem. Ključnu ulogu u tome imao je lošinjski profesor i prirodoslovac Ambroz Haračić koji je sustavnim meteorološkim mjerenjima i botaničkim istraživanjima dokazao jedinstvene klimatske uvjete. U šest godina zasadio je više od pola milijuna sadnica alepskog bora pa je krševit krajolik transformiran u gustu šumu koja i danas utječe na lošinjsku mikroklimu. Tadašnji status Lošinja kao službenog lječilišta Austro-Ugarske Monarhije i danas oblikuje naš turistički identitet. Upravo zato u Jadranki održivost i zdravlje nisu trend, nego povratak vrijednostima koje su davno prepoznate – naglašava Vranješ.
Turisti cijene promjene
Osim norme ISO 9001, primjenjuju se svi zahtjevi certifikata ISO 14001 te se dio biootpada zbrinjava biokompostiranjem, a proizvedeni kompost upotrebljava za održavanje zelenih površina. Zbog ESCO (Energy Service Company) projekta smanjenja potrošnje vode Vranješ predviđa uštede veće od dvadeset posto, a znatne financijske uštede očekuje i završetkom planiranih projekata u energetici i zbrinjavanju otpada. Budući da su se restorani Jadranke turizma našli u Michelinovu vodiču, gastronomija i održivost u nabavi hrane također su prioritet, pa Vranješ vjeruje da će se sve više otočana odlučiti na otvaranje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Potvrdio je da ih Jadranka turizam namjerava podržavati otkupom proizvoda, savjetovanjem i promocijom.
– Inovativna i promišljena ekološka rješenja već godinama integriramo te su ona danas standard u svim našim hotelima – napomenula je Ivana Bonačić, voditeljica Odjela upravljanja kvalitetom u Jadranskim luksuznim hotelima. Radi se stoga na smanjivanju otpada, uklanjanju plastike, optimizaciji potrošnje energije i vode te održivoj nabavi s naglaskom na mjesne proizvode.
– Svaka odluka o primjeni ekološkog rješenja uvijek se temelji na analizi i činjenicama. Bit ekoprofitabilnosti kratkoročna je, odmah vidljiva korist, a dugoročno jačamo brend i gradimo povjerenje gostiju. Sve češće čujemo pozitivne povratne informacije od gostiju koji prepoznaju naš trud od ponude mjesnih proizvoda do primjene digitalnih rješenja koja im olakšavaju boravak. Pomake vidimo u smanjenju potrošnje energije i otpada te optimizaciji resursa. Digitalizacija procesa poboljšala je operativnu učinkovitost, omogućujući gostima brže i jednostavnije usluge, a operativne troškove učinili smo održivijima. Održiva nabava i bolje planiranje resursa dodatno su smanjili otpad i povećali efikasnost, no najviše se ističe rast zadovoljstva gostiju, koji primjećuju pozitivne promjene, cijene autentičnost i odgovorno poslovanje – rekla je Bonačić.
Dugoročna korist
I oni do pojedinosti također planiraju obroke, optimiraju nabavu i koriste se tehnološkim rješenjima da bi smanjili viškove hrane i drugi otpad. Svaki član tima ujedno prema Bonačić pridonosi određivanju prilika za poboljšanja u svojem području rada. Iako katkad nije moguće odmah realizirati sve ideje, primijetila je, zbog potrebe dodatnih ulaganja ili prilagodbe poslovnih procesa, rješenja koja su primijenili donose spomenute dugoročne koristi.
Kempinski Hotel Adriatic, jedan od prvih hotela u regiji koji se oslanjaju na solarnu energiju zahvaljujući povoljnom zemljopisnom položaju sjeverozapadne Istre i pogodnoj klimi, proizvodi sto posto električne energije iz obnovljivih izvora. Paneli su strateški raspoređeni na hotelu, kongresnom centru i vilama Kempinski, trenutačni je kapacitet solarnih panela 395 kWp te se planira povećanje na više od 600 kW. Osim toga, rekli su u njemu, hotel dosljedno primjenjuje ekološki održiva rješenja te se tereni za golf navodnjavaju vodom iz umjetnog jezera koje se puni kišnicom i prema potrebi dopunjava vodom iz podzemlja temeljem koncesija. Prošle godine, podsjetili su, Kempinski Hotel Adriatic nagrađen je srebrnim certifikatom EarthChecka, vodeće svjetske organizacije za certificiranje i savjetovanje u održivom turizmu.