Zeleno i digitalno
StoryEditor

OIEH demantira Troskota i brani zelenu tranziciju kao ključ sigurnosti

02. Svibanj 2025.
Energetska budućnost Hrvatske 2024. Okrugli stol ”Kako dekarbonizaciju ubaciti u višu brzinu?” Maja Pokrovacfoto Ratko Mavar
Dok Europa gori, hrvatski saborski zastupnik Zvonimir Troskot tvrdi da je gašenje požara ni manje ni više već prijevara

U godini kada je globalna temperatura probila ključni prag od 1,5 °C, a Europa postala najtopliji kontinent, zastupnik Zvonimir Troskot javno tvrdi da je zelena tranzicija ‘politički projekt bez realnih temelja‘. Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) takve izjave nazivaju opasnim dezinformacijama i pozivaju na odgovoran dijalog temeljen na činjenicama, strategiji Europske unije i stvarnim potrebama građana.

Zelena tranzicija – ključni stup europske i hrvatske strategije

U skladu s Europskim zelenim planom (European Green Deal) i dokumentom Fit for 55, Europska unija obvezala se na klimatsku neutralnost do 2050. godine. Hrvatska je tu obvezu prenijela u svoju najvišu razvojnu strategiju – Strategiju razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine, u kojoj je zelena i

digitalna tranzicija prepoznata kao jedan od ključnih prioriteta. Pitanje zelene tranzicije nije ni sporedno ni tehničko – to je temelj sigurnosti, otpornosti i konkurentnosti našeg gospodarstva, društva i okoliša.

10 ključnih činjenica o zelenoj tranziciji:

1.Zelena tranzicija nije prijevara, već nužan odgovor na klimatske promjene

Europa je najtopliji kontinent, a klimatski ekstremi prijete zdravlju, sigurnosti i ekonomijama. U posljednjih 40 godina klimatske su promjene u EU uzrokovale 738 milijardi eura šteta u gubitku imovine. Rekordni udio OIE (45%) pokazuje da tranzicija već daje rezultate.

2.OIE su temelj energetske sigurnosti i neovisnosti

Zelena tranzicija omogućuje Hrvatskoj da koristi domaće resurse i smanji ovisnost o uvozu. Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) predviđa značajno povećanje instaliranih kapaciteta do 2030. godine – uključujući sunce, vjetar, geotermalnu energiju i biomasu.

3.Privatni sektor je ključan za provedbu tranzicije

U Hrvatskoj posluje preko 130 energetskih proizvođača, a 75% solarnih elektrana postavili su građani. Bez snažne poduzetničke inicijative – tranzicije nema.

4.Tranzicija se odvija pod strogom javnom kontrolom

Zakonodavni okvir EU i RH obvezuje na javne rasprave, procjene utjecaja na okoliš i uključivanje lokalnih zajednica u projekte.

5.Odbacivanje ruskog plina bilo je strateški i etički opravdano

EU je zahvaljujući OIE izbjegla uvoz 92 milijarde m³ plina i 55 milijuna tona ugljena, čime je oslabila financiranje Ruske agresije na Ukrajinu te ostvarila uštede od 59 milijardi eura.

6.Tranzicija otvara nova radna mjesta i smanjuje troškove građanima

U sektoru OIE u EU već radi 1,8 milijuna ljudi, a očekuje se još 500.000 do 2030. U Hrvatskoj je više od

18.000 kućanstava uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša smanjilo troškove energije za 40–70%.

7.Hrvatska mora hitno ulagati u infrastrukturu

Nakon što je 2023. bila neto izvoznik električne energije, Hrvatska je u 2024. ponovno postala uvoznik – zbog sporog integriranja novih elektrana i stare mreže.

8.Tranzicija je razvojna prilika, a ne trošak

Hrvatska je među tri zemlje EU s najvećim štetama od vremenskih ekstrema u odnosu na BDP.

Inovacije poput agrosolarnih elektrana istovremeno omogućuju zaštitu nasada i proizvodnju energije.

9.Tranzicija nije „greenwashing“

To je konkretan proces promjene modela razvoja – uz stvaranje radnih mjesta, jačanje otpornosti i poboljšanje kvalitete života građana.

10.Upozoravanje na izazove nije lobiranje, već odgovorno upravljanje

Javni diskurs treba biti utemeljen na znanosti i zakonima – ne na stigmatizaciji. Optužbe za „lobiranje“ bez argumenata narušavaju povjerenje i unose konfuziju.

Zelena tranzicija je presudna tema za budućnost Hrvatske i Europe te naša realna prilika za sigurnost, otpornost i održivost. Umjesto da je dovodimo u pitanje neutemeljenim tvrdnjama, pozivam gospodina Troskota na otvoren i argumentiran dijalog, utemeljen na činjenicama, a ne etiketama.

Pozivamo njega i ostale dionike koji javno iznose stavove o zelenoj tranziciji, da prije donošenja sudova pogledaju činjenicama u oči – ondje gdje se tranzicija zaista događa – na terenu, s ljudima koji je svakodnevno grade i žive.“ - poručila je Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a.

- Saborskim zastupnicima upućena je nota u kojoj ih se poziva da prepoznaju važnost zelene tranzicije kao ključnog pitanja za sigurnost, razvoj i otpornost Hrvatske. Iz OIEH-a naglašavaju kako se nadaju će zastupnici, potaknuti argumentima i činjenicama, na svojoj posljednjoj sjednici prije stanke otvoriti raspravu i jasno dignuti svoj glas u obranu zelene tranzicije – strateškog procesa bez kojeg nema održive budućnosti ni za Hrvatsku ni za Europu - zaključila je.

02. svibanj 2025 09:33