Softver otvorenog koda donosi značajne uštede, povećava tehnološku fleksibilnost, te omogućuje lakše prilagođavanje rastućim potrebama
Otvoreni kod nije samo način razvoja softvera, već i cijela filozofija. Njegova je svrha omogućiti slobodno dijeljenje, prilagodbu i korištenje koda prema potrebama korisnika, što ga razlikuje od klasičnih softverskih licenci. Softver otvorenog koda često donosi značajne uštede, a ujedno povećava tehnološku fleksibilnost i omogućuje lakše prilagođavanje rastućim potrebama. Njegova primjena jamči dugoročnu sigurnost i pouzdanu podršku za ključne poslovne sustave.
Popularnost otvorenog koda stalno raste – ne samo među tehnološkim tvrtkama, već i među entuzijastima i pojedincima željnima novih znanja. Transparentnost i pristupačnost ovog modela potiču globalnu kreativnost i suradnju. Za one koji tek ulaze u svijet tehnologije, upoznavanje s otvorenim kodom može biti odličan prvi korak prema razvoju novih vještina i znanja, prenosi Oblak Znanja.
Za Lider je komentar dao Predrag Pale, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, koji smatra kako je visoka sigurnost alata jedna od ključnih prednosti korištenja open source alata u odnosu na druga rješenja.
- Prednost je visoka sigurnost alata, jer cijela zajednica provjerava i ima utjecaja na izmjene, što je kod zatvorenih rješenja prepušteno stavovima, kompetencijama i kapacitetu vlasnika. Također, tu je i mogućnost stalnog dograđivanja funkcionalnosti, dok to ovisi o financijskim interesima vlasnika kod zatvorenih rješenja, te jamstvo raspoloživosti rješenja zauvijek, jer vlasnici nerijetko napuste ili ukinu zatvorena rješenja - rekao je Pale.
Objašnjava i kako open source alati utječu na inovacije u IT industriji zbog mogućnosti dodavanja novih funkcionalnosti na već postojeća rješenja.
- To olakšava, ubrzava, smanjuje cijenu inovacije. Pored toga, sam koncept je zapravo dominantno kolaborativni razvoj gdje se maksimalno koristi učinak sinergije inovatora, programera. Posebno je važno što se uz otvorena rješenja razvijaju dodaci, dopune, komplementarni proizvodi. Primjeri u hardveru su sam PC, te Arduino platforma – rekao je Pale.
Kao najbolje open source alate naveo je Linux, Apache, Nextcloud, Moodle, Joomla, WordPress, Libre Office, Audacity, GIMP, Firefox, Thunderbird, OpenProject, Odoo, GnuCash …
Više o open source alatima smo saznali i od Svebora Prstačića, voditelja FER-ovog Centra informacijske potpore. On smatra da se korištenjem licenci slobodnog softvera osiguravaju četiri temeljne slobode koje su doprinijele da softver otvorenog koda uđe u sve pore današnje tehnologije.
- To su sloboda pokretanja softvera u bilo koju svrhu, sloboda proučavanja kako softver radi i prilagođavanje potrebama korisnika, sloboda distribuiranja kopija softvera te sloboda distribuiranja kopija izmijenjenih verzija softvera – rekao je Prstačić.
Objašnjava i kako slobodan softver i otvoreni kod stimuliraju ali ujedno i osiguravaju ubrzanje u inovacijama u IT industriji.
- U današnje vrijeme je teško pronaći startup ili IT tvrtku koja ne temelji svoje proizvode na tehnologijama otvorenog koda. Alternativa tome bi bio razvoj od nule, što bi cijelu priču značajno usporilo. S obzirom da među open source alatima imamo sve popularne programske jezike, poslužiteljske servise, operacijski sustav Linux, možemo zaključiti da je utjecaj na mogućnost inoviranja u IT-u nezamjenjiv – rekao je Prstačić.
Kao savršen primjer platforme otvorenog koda naveo je Android operacijski sustav.
- Temeljen je na Linuxu, a i sama jezgra Androida je otvorena. Otvorenost cijele platforme je omogućila eksploziju ponuđača Android telefona, inovacije i međusobnu konkurenciju, penetraciju tržišta, osigurala je da nakon zabrane postavljanja Google usluga na mobitele, Huawei i dalje nastavi isporučivati i koristiti Android – objašnjava Prstačić.
Smatra da su najbolji alati oni koji se primjenjuju na ispravan način, a otvoreni kod i slobodan softver su toliko sveobuhvatno prisutni i brojni u današnjoj tehnologiji, od same infrastrukture interneta, pametnih telefona, pa sve do programa za krajnje korisnike, stoga je teško izdvojiti najbolje alate. Prstačić je naveo nekoliko korisničkih alata i alata za učenje na koje bi se pojedinci i obrazovni sustav trebali fokusirati: poučne igre za djecu (GCompris), znanstveni alati (SciPy), alati za računanje (GNU Octave), uredski alati (LibreOffice), multimedijski alati za uređivanje slika (GIMP), uređivanje videa (Kdenlive), organizacija fotografija (digiKam), uredništvo (Scribus), itd.
- Javni sektor, naše institucije i država, bi se trebali fokusirati na implementaciju gotovih slobodnih rješenja i rješenja otvorenog koda, te iste favorizirati u procesu javne nabave. Također, razvojem softvera otvorenog koda smanjujemo mogućnosti i potrebu za višestrukim financiranjem istog softvera u recimo Osijeku i Rijeci, stimuliramo lokalnu IT industriju i promičemo transparentnost i suradnju javne uprave i građana. IT industrija u ovom segmentu ne treba puno pomoći, IT industrija dobro razumije da dobar dio usluga i proizvoda ne bi bili mogući bez otvorenog koda. Ono što je potrebno je da javni sektor prepozna tvrtke koje otvorenost i slobodan softver stavljaju kao standard u svojem pristupu i poslovanju, te da potaknu promjenu među onima koji to iz nekih drugih razloga to ne rade – zaključuje Prstačić.
