Zabrinutost zbog klimatskih promjena najčešći je razlog za financijske grupe da isključe tvrtke iz svojih portfelja, prema istraživanju koje naglašava kako taj fenomen nastavlja utjecati na odluke o ulaganju unatoč otporu ‘woke‘ kapitalizmu, objavio je Financial Times.
Rezultati istraživanja koalicije neprofitnih skupina za okoliš i održivost pokazuju da je 40 posto isključenja motivirano zabrinutošću zbog klimatskih promjena. Otprilike 17 posto isključenja potaknuto je zabrinutošću oko tvrtki koje se bave proizvodnjom oružja, pri čemu duhan čini 12 posto.
Istraživanje pokazuje da financijske grupe nastavljaju uključivati ekološka, socijalna i upravljačka pitanja u odluke, čak i dok republikanski političari i državni rizničari u SAD-u predvode reakciju protiv onoga što nazivaju ‘woke‘ kapitalizmom, tvrdeći da nije na financijskoj industriji da na taj način utječe na tvrtke.
Energetska tranzicija, pod hitno
Koalicija nevladinih organizacija, koja uključuje Friends of the Earth Netherlands, Fair Finance International i Profundo, nizozemsku istraživačku konzultantsku tvrtku, proučila je isključenja oko 150 mirovinskih fondova, osiguravajućih društava i banaka i sastavila popis od 4532 tvrtke koje je isključilo 87 financijskih institucija u 16 zemalja. Konačni zbroj uključuje zasebno navedene podružnice, prenosi FT.
Grupe koje stoje iza istraživanja izjavile su kako se nadaju da će javno dostupan popis izvršiti dodatni pritisak na te identificirane tvrtke da promijene svoju praksu. Najviše isključena tvrtka je Poongsan Corporation iz Južne Koreje, koju navodi 75 investitora i banaka zbog sudjelovanja u proizvodnji kontroverznog oružja poput kazetnog streljiva. Poongsana slijede američka obrambena grupa Northrop Grumman i indijski industrijski konglomerat Larsen & Toubro.
Tvrtke koje se bave fosilnim gorivima uvrštene su u kategoriju klime, kao i one koje se odnose na kršenja ljudskih prava. Među tvrtkama koje su investitori i banke najviše isključivali zbog ulaganja u fosilna goriva su Cenovus Energy, Suncor i ExxonMobil. Nijedna od navedenih tvrtki nije bila odmah dostupna za komentar, kažu iz FT-a.
Rezultati ‘pokazuju da fosilna goriva postaju griješna industrija‘, rekao je Ward Warmerdam iz Profunda, dodajući da bi trebao ‘potaknuti naftne i plinske tvrtke da ubrzaju svoje napore u energetskoj tranziciji konkretnim i trenutnim radnjama kako bi izbjegli gubitak investitora‘.
Prodaju se udjeli u naftnim kompanijama
Neki su ulagači posljednjih godina postali zabrinuti zbog financijskih rizika klimatskih promjena, strahujući da bi tvrtke koje se ne uspiju pripremiti za prijelaz na zelenije gospodarstvo moglo postati vrlo teško prodati. Norveški naftni fond vrijedan 1,4 bilijuna dolara, najveći svjetski fond, među velikim je ulagačima koji su Cenovus i Suncor stavili na svoj popis isključenja, navodeći ‘neprihvatljivo visoke‘ emisije stakleničkih plinova.
Također je došlo do porasta ulagača koji najavljuju planove za izlazak iz kompanija koje intenzivno koriste fosilna goriva. ABP, jedan od najvećih mirovinskih fondova na svijetu, prodao je svoje udjele u tvrtkama za fosilna goriva 2021., dok je ranije ove godine Engleska crkva rekla da će njezini mirovinski i zakladni fondovi, koji zajedno nadziru više od 13 milijardi funti, prodati udjele u više od deset velikih naftnih kompanija, uključujući Exxon i Shell.
- Pozdravljamo činjenicu da nekoliko financijskih institucija isključuje tvrtke iz financiranja zbog povezanosti sa štetnim utjecajima na klimu. To pokazuje da su neke financijske tvrtke voljne poduzeti korake kako bi smanjile svoje financirane emisije - zaključio je ekao je Peer de Rijk iz organizacije Friends of the Earth Netherlands.