Prozori budućnosti: Staklo koje proizvodi solarnu energiju
Američka tvrtka Ubiquitous Energy, koju su osnovali Miles Barr, Vladimir Bulović i Richard Lunt, trojac poniknuo na MIT-u, još 2012. razvila je prototip prozirnih solarnih modula. Tehnologiju je patentirala pod nazivom UE Power™ i testirala na više zgrada
Novootkriveni fotonaponski sustavi koji uključuju hvatanje solarne energije u pročelja zgrada donose, doslovno, Sunce na prozorčiće
Grijat će nas prozori, možda vrlo brzo. Inovativni prozirni premazi, najnoviji domet tehnologije obnovljivih izvora energije (OIE), pretvorit će staklo u solarni panel, ali ono pritom neće izgubiti prvobitnu funkciju. Novi igrač na tom tržištu koje se žustro razvija dolazi iz Kine. Znanstvenici sa Sveučilišta u Nanjingu napravili su novi prozirni premaz, bezbojni i jednosmjerni difrakcijski solarni koncentrator (CUSC) koji se može postaviti na bilo koji standardni prozor i pretvoriti ga u učinkovit solarni panel. Kineski znanstvenici već su razvili mali prototip koji će, postavi li se na sve prozore u svijetu, stvoriti teravate (jedinica za snagu koja je bilijun puta veća od vata) zelene energije.
Što je posebno
Solarni koncentratori dizajnirani su za usmjeravanje Sunčeve energije na stranu arhitektonskog stakla. Jednosmjerni difrakcijski solarni koncentrator usmjerava dio fotona Sunčeve svjetlosti na prozorsko staklo na kojem ih zatim montirane fotonaponske ćelije pretvaraju u električnu energiju, a druga svjetlost prolazi kroz njih. Postojeći solarni koncentratori u fotonaponskim sustavima integriranima u zgrade imaju nedostatke, primjerice nisu toliko učinkoviti zbog višesmjernog valovoda, nisu dovoljno kvalitetni jer promijene boju ili se zamute i nisu kompatibilni s postojećim arhitektonskim staklom.
Novorazvijeni solarni koncentrator difrakcijskog tipa (CUSC) upotrebljava višeslojne kolesterične tekuće kristale (CLC) za selektivno usmjeravanje Sunčeve svjetlosti na rub prozora u koji su ugrađene fotonaponske ćelije. CLC film može se savršeno integrirati u arhitektonsko staklo i znatno smanjiti broj potrebnih fotonaponskih ćelija, a praktičan je i isplativ u gradnji integriranih fotonaponskih sustava, pri čemu se poštuju estetski i ekonomski parametri.
