Postoje neke zamke, kao i na svim natječajima za financiranje, na koje treba obratiti pozornost u pripremi prijave na natječaje koji podupiru zelene i digitalne projekte. A važno je i da sve što radite ‘ne nanosi bitnu štetu‘
Bilo bi smiješno govoriti o zelenoj tranziciji, digitalizaciji i održivosti kao o nečemu novom. Već su neko vrijeme ti termini u fokusu poslovne zajednice i europske politike. Da bismo se iskupili planetu Zemlji za nered koji smo napravili, barem koliko možemo, ali i nastavili raditi i ostvarivati dobit, sve važniju ulogu imaju zeleni i digitalni projekti, ali i financijska pomoć za njihovo ostvarivanje. Da ostvarivanje ciljeva iz europskog Zelenog plana ne bi ostalo mrtvo slovo na papiru, povlačenje novca za sufinanciranje putem raznih natječaja dobrodošlo je kako bi poduzetnici dobili nepovratna sredstva ili povoljne kamatne stope za modernizaciju svog poslovanja. Naime, natječaji koji podupiru zelene i digitalne projekte pridonose razvoju održivijih i ekološki prihvatljivijih tehnologija, procesa i proizvoda.
– Poduzeća s pomoću programa sufinanciranja mogu poboljšati svoje poslovanje, smanjiti si troškove te postati konkurentna na globalnom tržištu, a u isto vrijeme mogu biti pokretač lokalnoga gospodarstva te pridonijeti zaštiti okoliša i dobrobiti ljudi – objasnili su iz tvrtke Apsolon.
Međutim, prijave, uvjeti i cijeli proces, kao i u drugim projektima, mogu biti izazovni. Kako se pripremati za natječaje koji podupiru zelene i digitalne projekte i što je kod njih ključno? Prije svega, najvažnije je znati tko se uopće može prijaviti na takve natječaje. Iz Apsolona navode da se primarno mogu javiti tvrtke koje posluju u energetski intenzivnim industrijama, ali i da su u svakom pozivu u uputama definirani prihvatljivi prijavitelji i prihvatljive djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.
– Važno je istaknuti da postoje različiti programi ili javni pozivi koji se fokusiraju na različite sektore i ciljeve, pa tvrtke trebaju pažljivo proučiti uvjete svakog pojedinog natječaja kako bi pronašle prilike koje odgovaraju njihovim projektima i poslovanju – navode iz Avelanta.
Bez obzira na sektor iz kojeg dolazili, priprema na natječaje koji podupiru zelene i digitalne projekte zahtijeva mnogo planiranja. No svaki poziv definira administrativne uvjete, odnosno uvjete prihvatljivosti prijavitelja, aktivnosti i troškova, a u sklopu toga iz Apsolona objašnjavaju da je potrebno definirati odgovara li poduzetnik svojom veličini određenom natječaju, zatim se provjerava djeluje li u prihvatljivom sektoru, je li u teškoćama, ostvaruje li pozitivnu EBITDA-u, ima li adekvatan udio kapitala i rezervi u pasivi te zadovoljava li sve kriterije koje propisuje određeni poziv. Dodaju i da je za kvalitetnu projektnu prijavu nužna konceptualizacija projekta tako da s jedne strane zadovolji potrebe poduzetnika, a s druge strane da ostvari optimalan broj bodova po kriterijima.
– Postoje neke zamke, kao i na svim natječajima za financiranje, na koje treba obratiti pozornost u pripremi prijave: nerazumijevanje natječajnih uvjeta, nepostojanje jasne strategije potrebne za uspješnost projekta na tržištu, nedostatak iskustva u izradi projekata te neadekvatna strategija za upravljanje rizicima – navode iz Avelanta.
Faktori koji razlikuju
Jedna od najvećih zamki kod takvih natječaja jest čekanje s pripremom investicija da poziv bude otvoren pa tek onda početi pripremu, čime se riskira neishođenje svih dozvola i sve potrebne dokumentacije na vrijeme, dodaju iz Apsolona.
– Pozivi koji uključuju digitalnu i zelenu tranziciju u pravilu zahtijevaju određenu razinu zrelosti koju projekt mora imati prije podnošenja projektnog prijedloga, a istodobno potpora koja se traži mora imati učinak poticaja. To znači da je potrebna stanovita ravnoteža – provedba projekta u pravilu ne smije započeti prije podnošenja projektnog prijedloga, ali u trenutku predaje projekt mora biti spreman za početak provedbe, što se dokazuje prilaganjem obvezne dokumentacije, koju treba pripremiti i/ili ishoditi do trenutka prijave – objašnjavaju iz Apsolona.
Upravo zato je u pripremi ključno prepoznavanje trenutaka, a, osim toga, dodaju i da je važno prepoznati trendove koji obilježavaju suvremeno poslovanje poduzetnika. No, svaki je projekt potrebno i ozeleniti jer je doprinos okolišnim ciljevima ključan element prilikom apliciranja za bilo koji oblik sufinanciranja iz EU fondova, bilo da je riječ o nepovratnim sredstvima bilo financijskim instrumentima.
I inovativnost je faktor koji ima prilično važnu ulogu u tim projektima.
– Segment inovativnosti može biti vrlo važan faktor kod prijave projekata na EU sufinanciranje jer EU fondovi obično favoriziraju projekte koji su inovativni i pridonose napretku u određenim područjima. Inovativnost se može tražiti kako bi se osigurala dodana vrijednost projekta, ali i da bi se postigli ciljevi EU politika i prioriteta. Potrebna razina inovativnosti ovisi o vrsti poziva, odnosno o njegovom cilju/svrsi – objašnjavaju iz Apsolona.
Dokazivanje naprednosti
I konzultanti u Avelantu slažu se da je segment inovativnosti vrlo važan kod prijave takvih natječaja te dodaju da je za njezino dokazivanje potrebno istražiti tržište, prepoznati njegove mogućnosti za unaprjeđenje, razumjeti konkurenciju i ponuditi nešto novo i drugačije. Prema njihovu mišljenju, inovativnost se može dokazati na nekoliko načina: putem tehnološke inovativnosti, odnosno upotrebom novih tehnologija, metoda i pristupa pridonijeti unaprjeđenju poslovnih procesa poslovanja; zatim ekološkom inovativnosti, odnosno time kako ulaganjem projekt pridonosi zaštiti okoliša, smanjenju emisije stakleničkih plinova, obnovljivim izvorima energije, održivom korištenju prirodnih resursa, odnosno većoj energetskoj učinkovitosti; te socijalnom inovativnosti, koja poboljšava kvalitetu života ljudi, pomaže u rješavanju društvenih problema, promovira jednakost ili potiče društvene promjene.
Dokazivanje je općenito važan segment tih natječaja. Tako je potrebno dokazati i posvećenost ostvarivanju okolišnih ciljeva, ugljičnoj neutralnosti ili većoj energetskoj učinkovitosti. Stoga iz Avelanta navode da je u pripremi projektne prijave važno jasno opisati ciljeve projekta koji se odnose spomenute ciljeve i koristiti se relevantnim pokazateljima koji dokazuju da projekt ima pozitivan utjecaj na okoliš – poput, primjerice, smanjenja emisija stakleničkih plinova, otpada ili potrošnje energije.
– Načelo ‘ne nanosi bitnu štetu‘ u kontekstu okolišnih ciljeva odnosi se na obvezu da se u svim aktivnostima koje se provode u okviru održivog razvoja mora uzeti u obzir utjecaj tih aktivnosti na okoliš i na društvo te da se moraju poduzeti mjere kako bi se minimizirao ili izbjegao bilo kakav štetan utjecaj na okoliš. To načelo pretpostavlja da su sve aktivnosti koje se provode u skladu s održivim razvojem, odnosno da su nužno usklađene s načelima zaštite okoliša i očuvanja prirodnih resursa – navode iz Avelanta.
Zašto je sve to uopće važno? Upravo takvi natječaji i sve ovo što moraju dokazati važni su jer potiču inovacije i tehnološki napredak te pružaju priliku tvrtkama da razviju nove proizvode i usluge.
– Oni često imaju potencijal za komercijalni uspjeh i tako tvrtke mogu profitirati dok u isto vrijeme pridonose održivijem razvoju. Osim toga, prijavljivanje na takve natječaje tvrtkama može omogućiti pristup novim izvorima financiranja i poslovnim prilikama te im pomoći u izgradnji reputacije kao održive i ekološki osviještene tvrtke – zaključili su u Avelantu.