Zeleno i digitalno
StoryEditor

Što zanemare tvrtke i građani, mogu odraditi aplikacije i uređaji

14. Svibanj 2022.
Tradicionalni načini odlaganja biootpada, koji uključuju prijevoz kamionima i odlaganje na deponije, i dalje prednjače u Hrvatskoj, no primjećuje se i sve veći interes za održiva rješenja

Svake godine u svijetu propadne više od milijardu tona hrane. Situacija nije bolja ni u Hrvatskoj gdje, prema rezultatima istraživanja koje je u 2021. provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, na godinu nastane oko 290.000 tona otpada od hrane u kućanstvima i u poslovnom sektoru.

– Ostaci hrane danas su problem kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, i to na ekonomskoj, društvenoj, ali i ekološkoj razini jer, primjerice, ostaci hrane na odlagalištima otpada svojim truljenjem emitiraju metan – jedan od najštetnijih stakleničkih plinova za okoliš, koji je čak 28 puta jači od CO2.

Količina ostataka hrane može se znatno smanjiti racionalizacijom količina hrane koje se naručuju, pripremaju i serviraju u kućanstvu i u poslovnom sektoru, ali i primjenom uređaja koji smanjuju otpad od hrane na kraju procesa pripreme kao što je Griffon – rekao je Fran Dorčić, direktor tvrtke Griffon Waste Management, koja proizvodi uređaje za odlaganje hrane.

Biorazgradnja u kuhinji

Njihovi uređaji inovacija su na hrvatskom tržištu i zelena alternativa tradicionalnim načinima odlaganja biootpada u poslovnom sektoru. Laički rečeno, uređaj funkcionira kao kanta koju nikada ne morate isprazniti. Instalirate uređaj u svoju profesionalnu kuhinju (veličine je poput profesionalne perilice za suđe), u njega ubacujete ostatke hrane tijekom dana, a uređaj potom sve odradi sam.

Tehnologija uređaja temelji se na principu aerobne mikrobiološke razgradnje, odnosno ostaci hrane razgrađuju se do potpunog raspadanja u vodu zahvaljujući posebnoj smjesi mikroorganizama i enzima. Samim time nema nikakvih ostataka nakon obrade osim otpadne vode, koja se iz uređaja automatski ispušta u postojeću kanalizaciju objekta i s drugim otpadnim vodama izlazi iz objekta u javni sustav odvodnje.

U usporedbi s drugim uređajima za sprečavanje nastanka otpada od hrane poput kompostera i dehidratora, s uređajima Griffon nema nikakve daljnje obrade ostataka.

– Uređajima Griffon ostatke hrane rješavamo odmah na mjestu njihova nastanka (u samoj kuhinji), što donosi goleme prednosti za poslovanje i okoliš te je ujedno i mnogo bolja alternativa tradicionalnim načinima odlaganja. Tako eliminiramo potrebu za prijevozom i skladištenjem biootpada, odlaganjem na odlagalištima, smanjujemo administraciju.

Bitno je i naglasiti da na ovaj način nema pojave neugodnih mirisa, insekata i glodavaca, što su česti problemi u profesionalnim kuhinjama. Također, troškovi u odnosu na tradicionalne načine odlaganja hrane manji su i do 80 posto – napominje Dorčić i ističe da, premda kod nas i dalje prednjače tradicionalni načini gospodarenja biootpadom, koji uključuju prijevoz kamionima i odlaganje na odlagališta, primjećuju pozitivne trendove i bilježe sve veći interes za održiva rješenja.

Njihovi uređaji namijenjeni su profesionalnim kuhinjama, odnosno onima u ugostiteljskom sektoru (hoteli, restorani…), kao i javnim kuhinjama (bolnice, vrtići, menze…). Najveći Griffon 1000 već skoro godinu dana rješava i do tonu ostataka hrane na dan u KBC-u Osijek, a najmanji se odnedavno upotrebljava i u zagrebačkom ekovrtiću Srednjaci.

Trenutačno najveći interes postoji u sektoru hotelijerstva, zbog priprema za nadolazeću sezonu, ali u pregovorima su i s nekoliko većih javnih institucija.

Programirano upravljanje otpadom

U rješavanju tog problema pomoći mogu i web-aplikacije poput onih koje kreiraju Zelene tehnologije, vodeća IT tvrtka za razvoj i implementaciju sustava za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj.

– Glavnina naših rješenja radi prema modelu web-aplikacija gdje program nije instaliran lokalno na svakom računalu korisnika, već je smješten na centralnom serveru, a pristupa mu se putem web-preglednika.

Prednosti takvog načina razvijanja aplikacijskih sustava su brojne: korisnicima se omogućava rad i pristup podacima sa svakog uređaja putem interneta, ne zahtijeva dodatnu investiciju u informatičku infrastrukturu, nadogradnja i održavanje programa odvijaju se na serveru kontinuirano, što znači da su nadogradnjama obuhvaćeni svi korisnici istodobno, a vrijeme provedbe vrlo je kratko (edukacija i provedba najčešće se obavljaju u nekoliko dana).

Ukratko, naši programi efikasni su menadžerski sustavi koji sadržavaju sve izvještaje potrebne za efikasno upravljanje svim kategorijama otpada koje korisnik ima na raspolaganju u svom poslovanju i znače stalan razvoj i primjenu znanja u gospodarenju otpadom već dvanaest godina – objašnjava Ariana Elizabeta Bokor, voditeljica marketinga Zelenih tehnologija.

U novije vrijeme porasla je i potreba za implementacijom novih tehnoloških rješenja u području smanjenja otpada od hrane, jer su troškovi odvojenog prikupljanja i odlaganja postali jako visoki i stalno rastu. Praćenjem najbolje svjetske prakse kao partnere u provedbi takvih rješenja Zelene tehnologije su izabrale svjetske lidere u tom području, one iz Južne Koreje.

Uređaji koje upotrebljavaju funkcioniraju na principima samorazgradnje, dehidracije ili upotrebe mikroorganizama. Najveća je prednost u tome što naizgled beskorisne ostatke od pripreme i konzumacije hrane, a koji još nisu otpad, kao i ostatke hrane, u vrlo kratkom roku pretvaraju u korisnu materiju.

Taj novonastali proizvod može se upotrijebiti kao supstrat za dohranu biljaka, kao hrana za životinje ili čak za ogrjev. Namjena ponajprije ovisi o sastavu otpada, a jedan od tipova njihovih uređaja generira čak i određenu količinu bioplina.

Preuzimanje odgovornosti

Kao najveće probleme s kojima se Hrvatska susreće u odlaganju hrane, Dorčić navodi neinformiranost građana i nepoštovanje zakona u praksi. Tako im se u više navrata dogodilo da im odgovorne osobe priznaju da ostatke hrane daju svinjama, što je zabranjeno. Osim toga, tu je i nedostatak kontrole na terenu, kao i činjenica da građani ostatke hrane uopće ne vide kao nešto što ugrožava okoliš.

– Fokus građana tako je često na plastici, a o ostatcima hrane rijetko tko govori. Usporedbe radi, slanje samo kilograma otpada hrane na odlagalište proizvodi iste emisije ugljika kao odlaganje čak 25.000 plastičnih boca od 500 mililitara. Ostaci hrane zaslužni su i za osam do deset posto emisija stakleničkih plinova u svijetu – istaknuo je Dorčić.

Na tom tragu je i razmišljanje Ariane Elizabete Bokor, koja smatra da su najčešći problemi u gospodarenju otpadom vezani uz raskorak između propisa i zakona te stanja na terenu. Drugim riječima, hrvatski zakoni prate EU direktive, a svijest građana ne.

– Hrvatska zauzima prilično neslavno mjesto u odvajanju otpada, pogotovo otpada od hrane. Prema podacima koje objavljuje Zavod za zaštitu okoliša i prirode, stvaramo mnogo otpada i odlažemo ga uz minimalnu obradu. Većinom završi na odlagalištu bez prethodne obrade. Nove direktive nalažu da se sav otpad mora obraditi i ne bi ga se smjelo odlagati.

Građani su često veoma kritični prema vlasti kada je u pitanju gospodarenje otpadom i smatraju da je otpad odgovornost države. Dok ne preuzmu odgovornost za svoj otpad, neće biti većih pomaka. Još uvijek kaskamo s promjenama, no situacija nije ista u cijeloj Hrvatskoj, neke jedinice lokalne samouprave su prema rezultatima daleko odmakle u razdvajanju i smanjivanju količina otpada koji se odlaže na deponije. To su pozitivni primjeri da se može, bitno je primiti se posla – zaključila je Bokor. 

18. svibanj 2022 16:59