Zeleno i digitalno
StoryEditor

Tajna održivosti: Odeš, budeš, uživaš i dojmove zadržiš za sebe

21. Svibanj 2022.
Tajna održivostifoto Shutterstock

Kvalitativni skok iz neodrživoga masovnog turizma u održivi turizam visoke dodane vrijednosti treba hitno napraviti. No neće se valjda plan o razvoju održivog turizma svesti na preporuku da ne objavljuješ fotografije, trekove i slično o mjestima koja su te zadivila da bi ih zaštitio?! Čeka se još jedna strategija

Planinari su se dignuli na noge i traže pomoć u očuvanju Prokletija, prekrasnoga planinskog masiva na granici Crne Gore i Albanije koji je jako dugo odolijevao masovnim dolascima zbog nepristupačnosti i zato što je bio strogo čuvana granica u bivšoj Jugoslaviji. U posljednjih deset godina zbog svoje je ljepote postao turistička atrakcija, što je otvorilo priliku za biznis. Šume se krče kako bi se do vrha moglo doći vozilima, naravno, u budući restoran.

Kad sam na društvenim mrežama upitala kako se uopće može pomoći u sprečavanju tog scenarija, rečeno mi je: 'Kad nekamo odeš, ne objavljuj fotografije, trekove i slično. Odeš, budeš, uživaš i razgovaraš o tome s pravim planinarima uživo u nekom bivku, to ne smije izaći u javnost.'

Ništa od novca

Ono što smo prije dvadeset godina gledali u filmu 'Žal' s Leonardom DiCapriom, koji je životom čuvao tajnu postojanja raja na zemlji, danas svi na neki način živimo. Koliko je bilo dobrih lokalnih konoba koje smo preporučili pa se za godinu dana razočarali zbog pada kvalitete usluge, hrane i visokih cijena jer je onaj marketing 'od usta do usta' izazvao kontraefekt. Na mjestima u prirodi u kojima smo dobivali nadahnuća jer smo te trenutke imali samo za sebe sada hodamo u koloni turista razmišljajući o tome hoće li se netko, snimajući selfie, razbiti po putu.

Strategija održivog turizma ne bi trebala biti dokument pun 'seksi' izraza koje voli EU kao alate za povlačenje novca

Malo je neotkrivenih kutaka na zemlji koji nisu podlegnuli kupoprodaji ljepote, jednom riječju – turizmu. Ako su takva mjesta prije desetak godina i postojala, onda su ih digitalni kanali na čelu s Wi-Fierima ogolili dokraja.

I tako smo došli do najnovijeg trenda u turizmu koji se proteže cijelim Googleom, čak i hrvatskom turističkom strategijom – održivog turizma. A promiču ga uglavnom institucije koje su dosljedno desetljećima podupirale masovnost, laku dostupnost i praktičnu prodaju. No sada je to postalo globalno i politički važno pa je bez riječi 'održivo' gotovo nemoguće održati pozitivan imidž. A ni povući novac iz fondova Europske unije.

Začarani krug sezonalnosti

Zbog prevelike ovisnosti hrvatskoga gospodarstva o uslužnim djelatnostima i već sada prekapacitiranih destinacija u ljetnim mjesecima, jako je važno što će pisati u hrvatskoj strategiji održivog turizma. Važno je da to ne bude dokument koji će sadržavati 'seksi' izraze koje voli Europska unija kao alate za povlačenje sredstava, već dokument koji će praktičnim smjernicama očuvati ono što je u našoj zemlji najljepše, a što je, za razliku od nekih drugih zemalja na Mediteranu, nekim čudom još očuvano; u kojem će pisati kako napraviti brz i efikasan zaokret i odmak od onoga što svi znamo da nije dobro ni u kojem smislu (osim lokalnoj politici), a to je privatni smještaj.

Strategija održivog turizma ne bi trebala biti dokument pun 'seksi' izraza koje voli EU kao alate za povlačenje novca

Od strože porezne politike do promjene urbanističkih planova i svega ostaloga što je potrebno kako bi se zaustavila daljnja apartmanizacija obale. Da ne govorimo o tome da bi održivi turizam u perspektivi podrazumijevao i to da se na nacionalnoj razini osmisli egzistencijalna alternativa za stanovništvo koje desetljećima živi od rente i stvara nove generacije rentijera umjesto poduzetnika koji bi gospodarstvu i društvu pridonijeli nekim inovacijama.

image

Emanuel Tutek, partner u BlueRock Consultingu

– Strategija razvoja važna je onoliko koliko će se primjenjivati u stvarnosti. Posljednjih dvadeset godina i dvije prošle strategije hrvatskog turizma odredile su dobar smjer razvoja hrvatskog turizma, ali, nažalost, dogodilo se upravo suprotno od planiranoga. Izostala je provedba. Nadam se da nećemo zaboraviti ključne probleme i ostati zarobljeni u konceptu 'sunca i mora' koji nas održava u tom začaranom krugu visoke sezonalnosti i koji jamči neizdrživo velik pritisak na prostor, na stanovništvo. Svi mi vidimo i osjećamo kad pucamo po šavovima. Bilo bi zbilja šteta da nastavimo po starome – smatra Emanuel Tutek, partner u BlueRock Consultingu s bogatim iskustvom u strateškom planiranju turizma.

Bez obzira na to što se mnogima koji se povode brojenjem noćenja i dolazaka to možda ne čini tako, Tutek kaže da je, realno, turistički sektor trenutačno u krizi.

– Svi su pokazatelji lošiji, neovisno o pandemiji. Trendovi su negativni i ako tako nastavimo, može se dogoditi crni scenarij u kojem imamo dva milijuna kreveta u privatnom smještaju i nepovratno betoniranu obalu na razini vrijednosti od dvije i tri zvjezdice, kao i zabetonirani imidž low-cost odredišta. Zbog toga nam je, s obzirom na dijagnozu, potreban krizni menadžment. To znači kvalitativni skok iz neodrživoga masovnog turizma u održivi turizam visoke dodane vrijednosti – ističe Tutek.

Krizni menadžment

Dodaje da provedbu strategije treba voditi premijer na čelu tima s više ministara koji upravljaju polugama razvoja turizma, u sklopu međuministarskog tijela i na redovitim sastancima, u funkciji kriznog menadžmenta i spašavanja ključnih nacionalnih resursa, mora, prostora i ljudi, te ostvarivanja ciljeva održivog rasta.

– To može rezultirati visokokvalitetnim održivim turizmom koji će povećati prihode, zaposlenost, potaknuti rast drugih sektora, investicijski potencijal i, napokon, BDP per capita na razini razvijene Europe – zaključuje Tutek.

Razvijena Europa ne treba nacionalni plan oporavka i otpornosti da bi bila održiva, mnoge zemlje odavno su shvatile koliku im štetu može nanijeti turizam

A razvijena Europa ne treba NPOO da bi bila održiva. Mnoge zemlje odavno su shvatile koliko im turizam može nanijeti štete. Logično je i to da, što je zemlja siromašnija, to je gladnija profita pa sve drugo, uključujući 'održivo', pada u drugi plan. Sve do trenutka dok ne dotakne dno i ne uništi ono na čemu je najbolje zarađivala.

Dobri na odmoru

Nedavno je objavljen dokumentarac 'Posljednji turist', čiji je sadržaj prenio portal Green.hr ističući neke nove trendove poput honeypot-destinacija, u koje ljudi odlaze samo da mogu reći da su ondje bili. To je, piše, postao pravi fenomen, jer 29 posto milenijaca putuje u takva odredišta samo kako bi se fotografiralo i objavilo to na Instagramu. Malotko ostaje dulje u samom odredištu, zaista uživa i upoznaje lokalnu kulturu. Imamo i novi fenomen, volonterski turizam ili turizam sirotišta, pogotovo u Africi.

Velik broj mladih ljudi i iz Hrvatske želi volontirati u Africi, na podugačkoj su listi čekanja, međutim, kako je opisano u dokumentarcu, takvi ljudi, iako imaju najbolje namjere, na takva mjesta odlaze na nekoliko tjedana, zbliže se s djecom koja iza sebe imaju tragično djetinjstvo, a zatim odlaze, ne razmišljajući o tome kakve će emotivne posljedice ostaviti na tu djecu.

29 posto milenijaca putuje u tzv. honeypot-destinacije samo da bi se fotografiralo i objavilo to na Instagramu. Malotko ostaje dulje u takvu odredištu i upoznaje lokalnu kulturu

U 'Posljednjem turistu' objavljen je podatak da je od 1995. broj sirotišta u Kambodži navodno porastao za 75 posto jer se može zaraditi od turista koji se žele osjećati dobro na svom odmoru. Ne drži sve održivo vodu. Kao i svaki trend koji se pojavi, tako je i ovaj (koji je, 'ajmo reći, za razliku od nekih drugih oblika turizma, plemenitiji i smisleniji) opasan ako nije dobro promišljen i ako služi samo marketinškoj svrsi, odnosno opet profitu. Srećom, u Hrvatskoj postoji još neotkrivenih prirodnih bisera, ali neka svakoga put spontano onamo nanese.

Najbolje ćemo, čini se, očuvati ovaj planet ako dojmove zadržimo za sebe, kao neku tajnu koja se dijeli samo s odabranima.

04. srpanj 2022 04:20