Zeleno i digitalno
StoryEditor

U EU trećina energije dolazi od plina, zeleni izvori i dalje zaostaju

02. Veljača 2023.

Solarna energija, vjetar i drugi ‘zeleni‘ izvori pridonijeli su 2021. sa 21,8 posto ukupnoj potrošnji energije u EU-u, prema podacima Eurostata. To je bio pad od 0,3 posto u odnosu na 2020. i prvo zabilježeno smanjenje koje je nastalo, kažu stručnjaci zbog naglog porasta potrošnje energije nakon što su ukinuta ograničenja zbog pandemije. Početkom ove godine, Međunarodna agencija za energiju je otkrila da će svijet u sljedećih pet godina dodati onoliko obnovljive energije koliko je to učinio u posljednjih 20 godina.

Što znamo o trenutnoj potrošnji energije u EU

Švedska je ponovno na vrhu popisa kao zemlja EU s najvećim udjelom obnovljive energije u 2021. godini. Nordijska nacija je te godine dobila gotovo dvije trećine (63 posto) svoje energije iz obnovljivih izvora - uglavnom iz biomase, vode,  vjetra, toplinskih pumpi i tekućih biogoriva. Iako je to obećavajuća brojka, neki aktivisti tvrde da bioenergija - spaljivanje otpada iz šuma, na primjer - zapravo nije obnovljiva, ali tko bi udovoljio svim tim aktivistima.

Sljedeća na listi bila je Finska, još jedna šumovita zemlja, s udjelom od 43 posto obnovljivih izvora energije u svom energetskom miksu. Latvija je bila treća s udjelom od 42 posto koji je uglavnom dolazio iz biomase i vode. Slijede Estonija, Austrija i Danska s 38 posto, 36 posto odnosno 35 posto njihove energije koja dolazi iz obnovljivih izvora. Sve navedene zemlje imaju velike količine hidroenergije i vjetra u svojim energetskim miksovima.

Kada je riječ o europskim zemljama u širem smislu, dvije zemlje koje nisu članice EU-a još uvijek su daleko ispred. Island dobiva najveći dio svoje energije iz obnovljivih izvora u Europi, zahvaljujući velikim geotermalnim izvorima. Oko 86 posto njegove čiste energije dolazi iz ovog izvora prema podacima Eurostata. Norveška je na drugom mjestu s nevjerojatnih 76 posto iz obnovljivih izvora energije.

Tko zaostaje?

Ukupno je 15 od 27 članica EU-a izvijestilo o udjelima ispod prosjeka od 21,8 posto u 2021.: Belgija, Bugarska, Češka, Njemačka, Irska, Španjolska, Francuska, Italija, Cipar, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Poljska i Slovačka. Najniži udjeli obnovljivih izvora energije zabilježeni su u Luksemburgu (11,7 posto), Malti (12,2 posto), Nizozemskoj (12,3 posto), Irskoj (12,5 posto) i Belgiji (13 posto).

Kako primjećuju analitičari, još je jako dug put prije nego što EU postigne svoje zacrtane ciljeve za obnovljivu energiju, koji su postavljeni na 40 posto do 2030. godine, a prema novom planu REPowerEU možda se dignu i na 45 posto. Taj viši cilj značio bi da 69 posto električne energije dolazi iz obnovljivih izvora, prema energetskom think tanku Ember.

Plin i dalje moćan

Europa bez obzira na sve napore i dalje uvelike ovisi o plinu za proizvodnju električne energije, transport i grijanje. Godine 2021. jedna trećina (34 posto) europske energije dolazila je izgaranjem plina. Bjelorusija je zemlja koja najviše ovisi o plinu u Europi jer čak 62 posto svoje energije dobiva iz plina. Slijede Rusija (54 posto), Italija (42 posto), Ujedinjeno Kraljevstvo (40 posto) i Mađarska (39 posto). Godine 2021. dvije trećine (76 posto) europske energije proizvedeno je izgaranjem fosilnih goriva - plina (34 posto), nafte (31 posto) i ugljena (11 posto). Obnovljiva energija, uključujući hidroenergiju, solarnu energiju, vjetar i biogoriva, činila je 14 posto, a nuklearna energija činila je preostalih 10 posto.  

Europa je najveći uvoznik prirodnog plina u svijetu. Godine 2021. Rusija, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija i Francuska potrošile su tri četvrtine energije iz plina gledajući cijeli kontinent i njegovu potrošnju. Skok cijena plina navelo je nekoliko zemalja EU da najave hitne mjere vrijedne više milijardi dolara za borbu protiv vrtoglavog skoka cijena energije nakon ruskog rata u Ukrajini.

image

Energetski mix Eu zemalja 2021

foto
21. svibanj 2024 09:05