Hrvatska je na četvrtome mjestu u Europi, iza Grčke, Italije i Rumunjske, prema ugroženosti od prirodnih katastrofa
Povećani rizici od prirodnih katastrofa mijenjaju osiguravateljski sektor. Novi se rizici pojavljuju i zbog čovjekova utjecaja na prirodu i na društvo, a u Hrvatskoj unatoč malim pomacima osiguranje imovine nije na visokoj razini. Naša se zemlja ubraja u one s najmanje osiguranika unatoč tomu što smo među onim članicama Europske unije s najvećim udjelom građana koji posjeduju vlastitu nekretninu (89,9 posto građana u vlasništvu je nekretnine u kojoj živi).
Izravna šteta
U Croatia osiguranju (CO) kažu da je od tog broja samo dvadesetak posto imovine osigurano. I drugi pokazatelj govori o slaboj svijesti o osiguranju jer prosječna je premija osiguranja imovine po stanovniku u Hrvatskoj 67 eura, a u EU-u je gotovo tri puta veća i iznosi 193 eura. Porast rizika od klimatskih promjena trebao bi vlasnika imovine upozoriti na prevenciju jer su gubici zbog prirodnih katastrofa veliki. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) u studenome 2023. objavilo je da je u EU-u osigurana približno samo četvrtina štete povezane s klimatskim promjenama. Na taj izvještaj upozorava Hrvatski ured za osiguranje (HUO) i ističe da je procjena štete od prirodnih katastrofa posljednja četiri desetljeća dosegnula 150 milijardi eura. Hrvatska je, prema toj analizi, na četvrtome mjestu u Europi (odmah iza Grčke, Italije i Rumunjske) po ugroženosti od prirodnih katastrofa zbog zabrinjavajuće niske svijesti o potrebi osiguranja.
– U proteklome desetljeću Hrvatska se suočila s nizom prirodnih katastrofa s izravnom štetom koja se mjeri u milijardama eura, počevši od 2014. i velikih poplava u Slavoniji koje su prouzročile štetu veću od 170 milijuna eura, katastrofalnih požara u Dalmaciji 2017. čija je šteta iznosila 25 milijuna eura do potresa u Zagrebu, Sisku i Petrinji 2020. čija je ukupna šteta procijenjena na 17 milijardi eura. Ukupno su osiguravatelji 2020. za potrese isplatili stotinjak milijuna eura za 16.500 prijavljenih šteta, što je samo 0,5 posto od procijenjene štete – kažu u HUO-u.
Ugrožena i kućanstva
Prva nam na pamet pada poljoprivreda, no ima još sektora koji su ugroženi klimatskim promjenama. U HUO-ju ističu i veliku ugrozu hrvatskog turizma zbog češćih toplinskih valova, olujnih nevremena i šumskih požara. Energetski sektor također se suočava s jakim olujama i dugotrajnim sušama koje mogu utjecati na stabilnost elektroenergetskog sustava.
Direktorica Službe upravljanja rizicima Merkur osiguranja Marijana Đuranec dodaje da je i sektor kućanstava ugrožen, a u CO-u, Triglav osiguranju i Allianzu Hrvatska ističu još financijski sektor te transport i logistiku, kao i automobilsku imovinu.
– Ekstremni vremenski uvjeti poput oluja, poplava i toplinskih valova izazivaju ozbiljna oštećenja na prometnoj i energetskoj infrastrukturi. Porast razine mora ugrožava obalna naselja prijeteći gubitkom zemljišta i imovine. Promjene u ekosustavima smanjuju dostupnost prirodnih resursa, a zdravstveni rizici rastu zbog bolesti povezanih s toplinom i lošijom kvalitetom zraka – kažu u Allianzu Hrvatska i dodaju da nije riječ samo o klimatskim promjenama nego i o ljudskom faktoru (betonizacija, emisije CO2…).
Zbog svega toga, ističu u HUO-ju, porasle su i premije osiguranja. Tako u sektoru poljoprivrede, posebno u osiguranju usjeva i nasada, prosječna stopa rasta ukupne premije od 2014. do 2024. iznosi 9,4 posto, a broj ugovorenih polica u istom razdoblju zabilježio je prosječan godišnji rast od 11 posto. Međutim, precizno izdvajanje drugih ugroženih sektora koji su izravno pogođeni klimatskim promjenama nije moguće zato što osiguravatelji ne prikupljaju podatke koji bi omogućili kvantificiranje njihova izravnog utjecaja. No ima i onih koji tvrde da premije nisu rasle.
– Prioritet nam je bio podizanje svijesti građana o važnosti osiguranja imovine i osobnih osiguranja umjesto povećanja troškova za osiguranike. Pravodobno smo reagirali kako bismo osiguranicima olakšali situaciju: organizirali smo izvide, brzo rješavanje šteta u skladu sa zakonskim okvirima te pružanje potpore pogođenim klijentima. Trenutačno razvijamo nove proizvode prilagođene povećanim klimatskim rizicima kako bismo klijentima ponudili bolju zaštitu u budućnosti – kaže Đuranec.
U CO-u kažu da, primjerice, nakon velikih oluja bilježe svakodnevno nekoliko stotina prijavljenih šteta. Zato su uveli neke novosti kako bi odgovorili klijentima i isplatili im odštetu u što kraćem roku. Šteta se može prijaviti digitalno, a već nekoliko godina satelitski se procjenjuje ona od suše u poljoprivredi. Nedavno su uveli i naprednu videotehnologiju za procjenu štete na imovini i vozilima, pa procjenitelj i ne treba izlaziti na teren jer sve može obaviti videopozivom. Postupak traje od deset do dvadeset minuta.
– Procjena štete i isplata odštete tako su u nekim slučajevima moguće u nekoliko sati od trenutka prijave. Brza reakcija i briga o osiguranicima ključne su u takvim situacijama. U procjeni štete na motornim vozilima upotrebljavamo umjetnu inteligenciju. Zahvaljujući AI tehnologiji prijava i procjenjivanje štete sada traju oko osam minuta, a nekada su trajale četrdeset – kažu u CO-u.
Nadogradnja polica
Ta osiguravajuća kuća ima niz proizvoda koji pokrivaju sve glavne rizike izravno povezane s klimatskim promjenama. Razvijen je indeksni proizvod nedostatka vlage u tlu (suša) koji poljoprivrednicima omogućava nadoknadu dijela velikih šteta zbog suše, koja je inače gotovo svake godine najveći rizik prema visini šteta u poljoprivredi. U Allianzu Hrvatska kažu da rade na nadogradnji postojećih proizvoda osiguranja uvodeći održive komponente, zahvaljujući čemu dodatnu korist imaju klijenti – vlasnici objekata građenih tako da se smanji njihov ugljikov otisak i poveća energetska učinkovitost, a time pridonose smanjenju klimatskih promjena. Također, u segmentu osiguranja motornih vozila prilagođavaju osiguranje električnih vozila uvjetima prikladnijima za tu tehnologiju u odnosu na motore s unutarnjim izgaranjem.
– U Allianzu stvaramo dodatne pričuve za prirodne katastrofe te poboljšavamo modele i karte koje upotrebljavamo za ocjenjivanje rizika od prirodnih nepogoda poput poplava, oluja i potresa radi određivanja premije koja odgovara stvarnom riziku. S obzirom na načelo osiguranja prema kojemu se odšteta isplaćuje iz ukupno prikupljene premije, u slučaju povećanih iznosa štete prouzročene klimatskim promjenama i prirodnim nepogodama cijena osiguranja mora rasti. Naš je cilj unaprijediti cjenike kako bi klijenti i dalje plaćali premiju u skladu s rizikom – kažu u Allianzu.
Viša cijena premija
U Triglav osiguranju dodatno ulažu u podatkovnu analitiku koja im pomaže da bolje razumiju i predviđaju klimatske rizike, a onda i razviju proizvode koji korisnicima mogu pružiti pravodobnu i stvarnu zaštitu.
– Također zagovaramo odgovorno ulaganje u zelene projekte i kontinuirano educiramo klijente o važnosti osiguranja i održivog načina života. Nijedna klimatska promjena ne dolazi odjednom, stoga se Triglav osiguranje kvalitetno pripremalo i prilagođavalo novim okolnostima i potrebama klijenata i tržišta. Budući da klimatske promjene utječu na sve proizvode, kontinuirano ažuriramo proizvode i brzo se prilagođavamo potrebama klijenata – kažu u Triglav osiguranju.
Primjerice, osim paketnih osiguranja imovine, nude proizvod osiguranja imovine u kojem klijent uz osnovna pokrića sâm odabire što dodatno želi pokriti policom. Tako u Triglavu nude pokriće za prodor oborinskih voda, što je u saadašnjem klimatskom okružju čest rizik. Ili pak autokasko osiguranje – prepoznali su potrebu klijenata za izdvajanjem pokrića samostalnog rizika od tuče, pa tako oni kojima je previše platiti iznos za cijeli kasko mogu uplatiti samo rizik od tuče uz policu automobilskog osiguranja.
Klimatske promjene potaknule su ponudu novih osiguravajućih proizvoda, ali i, sasvim očekivano, općenito podignule cijenu premija. Ipak, ta je cijena i dalje mizerna u odnosu na ono što nas može snaći.