U Hrvatskoj oko 178 tisuća ljudi ima problema s adekvatnim grijanjem doma

Eurostat procjenjuje da 9,2 posto stanovnika EU u 2024. nije moglo priuštiti adekvatno grijanje. Hrvatska je na 4,6 posto, što je oko 178 tisuća ljudi. Najviši udjeli su u Bugarskoj i Grčkoj, a po broju pogođenih prednjače Turska, Španjolska i Francuska, piše Euronews.

Stanovanje jest socijalno pravo, ali energetska kriza je ogolila koliko je to pravo krhko kad računi pojedu budžet. Eurostat procjenjuje da više od 41 milijun ljudi u Europskoj uniji u 2024. nije mogao držati dom adekvatno toplim, što je 9,2 posto stanovništva. Velik dio pogođenih koncentriran je u najvećim gospodarstvima Unije, što problem čini i makroekonomskim, ne samo socijalnim.

Hladan stan nije samo nelagoda jer se boravak u hladnim prostorima povezuje s većim rizikom od respiratornih infekcija i moždanog udara, a raste i broj nezgoda jer u hladnoći pada motorika i koncentracija.

Velike razlike

Razlike među državama su ekstremne pokazuju podaci Eurostata. U EU se udio ljudi koji ne mogu dovoljno grijati dom kreće od 2,7 posto u Finskoj do 19 posto u Bugarskoj i Grčkoj. U široj europskoj usporedbi raspon ide od 0,7 posto u Švicarskoj do 33,8 posto u Albaniji, dok je Sjeverna Makedonija na 30,7 posto. Hrvatska je na 4,6 posto, osjetno ispod prosjeka EU, što prevedeno u brojke znači da oko 178 tisuća stanovnika Hrvatske ima problema s grijanjem doma.

Eurostat: Udio ljudi koji si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje svog doma

Kad se gleda apsolutni broj pogođenih na vrhu ljestvice je Turska koja je u 2024. imala čak 12,9 milijuna ljudi u situaciji da ne može adekvatno zagrijati dom. Slijede Španjolska s 8,5 milijuna i Francuska s 8,1 milijunom, dok su Njemačka na 5,3 milijuna i Italija na 5,1 milijun.

Europska komisija energetsko siromaštvo opisuje kao situaciju u kojoj kućanstvo mora smanjiti potrošnju energije do razine koja šteti zdravlju i dobrobiti. U pozadini su tri ključa, niski dohoci, loša energetska učinkovitost zgrada i uređaja te visok udio kućnog budžeta koji odlazi na energiju. Komisija navodi da su pandemija, skok cijena energije i rat u Ukrajini dodatno pogoršali već tešku sliku nakon veljače 2022.

Za poslovni sektor ovo je jasan signal kuda ide novac. Najveći dio rješenja neće doći iz nižih cijena, nego iz ulaganja u obnovu zgrada, izolacije, učinkovitije sustave grijanja i ciljane potpore. Tamo gdje su zgrade energetski loše, a prihodi niski, svaka promjena cijena energenata brzo udara na potrošnju i stabilnost, pa energetsko siromaštvo postaje i barometar investicijske klime, ne samo socijalni indikator.