Hrvatske tvrtke električnu su energiju u prvoj polovini 2023. godine plaćale prosječno 265 eura po MWh, čime je cijena za poslovne korisnike po prvi put premašila prosjek EU. Hrvatska je među tri članice EU s najvećim povećanjem cijena za gospodarstvo na godišnjoj razini (+76,7 posto prema +11,9 posto na razini EU). Istovremeno, cijena električne energije za stanovništvo je gotovo upola niža od prosjeka EU-a.
Naime, u većini članica Europske unije tvrtke plaćaju oko 50 eura nižu cijenu električne energije u odnosu na sektor kućanstava. S obzirom na to da su veleprodajne europske cijene plina za jesen 2025. (kao proxy poduzećima za dvogodišnji ugovor) oko četiri puta više u odnosu na pretkrizno razdoblje, kao i ulazak u gospodarski neizvjesnu jesen (recesija u euro području), Hrvatska udruga poslodavaca kontinuirano poziva na konstruktivnu raspravu o smanjenju razlike cijena energenata za gospodarstvo i cijena za kućanstva, a po uzoru na najbolju EU praksu.
HUP podržava sve inicijative u cilju povećanja udjela obnovljivih izvora u ukupnom energetskom miksu s obzirom da sudjeluju sa svega 31 posto, dok EU kao cilj ima postići udio od 42,5-45 posto do 2030. godine.
Ponovljeni EU natječaj ‘Tranzicija na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo za mala, srednja i srednje kapitalizirana poduzeća‘ daje novu priliku za ubrzanje zelene tranzicije, za koju se HUP snažno zalaže. Natječaj s alokacijom od 252 milijuna eura bespovratnih sredstava je ujedno najveća investicija NPOO-a namijenjena privatnom sektoru, ali je 150 milijuna eura i dalje neiskorišteno zbog previše restriktivnih kriterija za prijavu poput formule izračuna energetskog intenziteta, prihvatljivosti određenih energenata/tehnologija (biomasa/dizalice topline), prekomjerne administracije te kolizija zahtjeva za dokumentacijom i domaćih regulatornih propisa. U najnovijem nacrtu Uputa za ponovljeni natječaj do kraja ove godine, dizalice topline (osim modela koji emitiraju u zrak) i biomasa prihvaćene su kao obnovljivi izvor energije, a zgrade u projektu moraju biti izvedene prema standardu gotovo nulte energije, umjesto na principu održive gradnje.
Manje administracije
U sklopu smanjenja administrativnog opterećenja, prijavitelji s važećom građevinskom dozvolom više ne moraju ishoditi mišljenje resornog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o potrebi procjene utjecaja na okoliš te Ocjenu prihvatljivosti investicije za ekološku mrežu. Oba dokumenta se sada podrazumijevaju postojanjem građevinske dozvole i neće se morati prilagati.
U konstruktivnoj raspravi s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) HUP je predložio:
- Tri modela izračuna energetskog intenziteta pri čemu svaka predložena formula povećava broj potencijalnih prijava na EU natječaj)
- Da se zahtijevani prag za smanjenje emisija CO2 ostvari na razini natječaja, a ne na razini pojedine tvrtke
- Drugačije bodovanje korištenih reciklata te prihvatljivost prvotno isključene kupljene reciklirane ambalaže
- Da se izračun energetskih ušteda ovjeren od strane ovlaštenog projektanta priloži odvojeno od građevinske dozvole
Prethodno zahtijevano umetanje izračuna ušteda u procedure građevinskih dozvola povećavalo je troškove prijavitelja zbog nepotrebnog zahtjeva izmjena postojeće građevinske dozvole te opterećivalo administraciju. HUP se snažno zalaže za prihvaćanje ostalih prijedloga u konačnoj potvrdi teksta ovog natječaja od strane Europske komisije u cilju jednostavnijih uvjeta prijave te iskorištenosti preostalih bespovratnih sredstava u cijelosti.