Nakon desetljeća rasta i rekordne 2023. godine, klimatske tehnologije u Europi suočavaju se s oštrom realnošću
Startupovi koji razvijaju klimatske tehnologije u Europi prikupili su u prvom tromjesečju 2025. godine ukupno 2,3 milijarde dolara (oko 2 milijarde eura), što je najniža zabilježena vrijednost još od trećeg kvartala 2020., pokazuju podaci analitičke platforme Dealroom.
Pad ulaganja dolazi nakon iznimno uspješnog razdoblja za klimatske tehnologije u Europi. Samo 2023. godine, europski su startupovi u ovom sektoru prikupili rekordnih 15 milijardi dolara rizičnog kapitala, što je više nego njihovi konkurenti u Sjedinjenim Američkim Državama, unatoč općenito lošim tržišnim uvjetima za ulaganja. No, čini se da je ove godine došlo do naglog zahlađenja jer već u prvoj četvrtini ove godine sektor bilježi osjetan pad investicijskog zamaha, i to unatoč rastućim klimatskim izazovima i ambicijama EU-a prema klimatskoj neutralnosti do 2050.
Što stoji iza usporavanja?
Stručnjaci s kojima je razgovarao The Next Web (TNW) navode niz razloga za ovakav razvoj situacije. Riječ je, kažu, o kombinaciji zrelosti tržišta, promjeni fokusa investitora, rastuće dominacije umjetne inteligencije u investicijskim portfeljima te nepovoljnog okruženja za izlazak na tržište.
- Ako koristimo analogiju Dunning-Krugerove krivulje, sada smo na padini očaja kada je riječ o klimatskim ulaganjima, barem iz perspektive ulagača - izjavio je Rokas Peciulaitis, osnivač i upravljački partner litavskog fonda Contrarian Ventures.
- Nema brzih dobitaka, nema velikih izlazaka. Spajanja i akvizicije su ograničene. Većini kompanija treba više kapitala nego što se očekivalo, a nisu pokazale dovoljno tržišnog zamaha. Regulativni vjetar u leđa također je u većini slučajeva izostao - dodao je.
AI usisava kapital
Jedan od ključnih faktora pada je i rastući interes VC fondova za sektor umjetne inteligencije. Više od 25 posto ukupnih ulaganja rizičnog kapitala danas odlazi AI startupovima, dok je ta brojka prije nekoliko godina bila jednoznamenkasta, upozorava Orla Browne, voditeljica istraživanja u Dealroom
- Više od 25 posto cjelokupnog VC kapitala sada ide u AI startupove, što je velik skok u odnosu na jednoznamenkaste postotke prije samo nekoliko godina - kazala je Browne.
Dodatan izazov predstavlja i rebrendiranje nekih klimatskih startupova u projekte ‘otpornosti‘ ili ‘sigurnosti‘ kako bi privukli investicije iz sektora obrane, koji je u Europi u usponu zbog geopolitičkih nestabilnosti i sve većeg fokusa na tehnološki suverenitet.
Znatno veći iznosi ulaganja tijekom 2021. i 2022. godine mogu se sada tumačiti kao rezultat ‘balona‘ na tržištu rizičnog kapitala. Današnji pad, smatra Browne, može biti pokazatelj povratka u realnije i održivije investicijske tokove. Ipak, neki analitičari nagađaju da bi značajan broj investicijskih ugovora mogao još biti neobjavljen te bi do kraja godine moglo doći do svojevrsnog iznenađenja na tržištu.
Iako trenutačni podaci signaliziraju usporavanje, klimatske tehnologije ostaju jedno od ključnih područja za dugoročnu tranziciju Europe prema održivosti i zelenoj ekonomiji. Ključ će biti u prilagodbi strategija startupova, strpljenju ulagača i sve važnijem povezivanju s drugim sektorima poput energetike, sigurnosti i digitalizacije a ključno pitanje u nastavku godine bit će hoće li se kapital ponovno okrenuti prema zelenim tehnologijama ili će ih AI i sigurnosni sektor trajno zasjeniti?