Prema Globalnom barometru klimatskih rizika, koji je objavila revizorsko-konzultantska tvrtka EY, unatoč pristanku na ispunjavanje klimatskih obveza, manje od 41 posto velikih tvrtki diljem svijeta objavilo je tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena. Iako svjesne postojanja problema globalnog zatopljenja, tek nešto više od polovice kompanija postavlja strateške klimatske ciljeve u smjeru smanjenja emisije stakleničkih plinova i nakon 2030. godine.
– Ove godine ocjena kvalitete i broja objavljenih informacija povećala se na 54 posto te bilježi porast u odnosu na prošlogodišnjih 50 posto. Najveći rast kvalitete izvještaja iz godine u godinu bilježi sektor rudarstva, industrija u kojoj se kvaliteta objavljenih informacija u izvješću o održivosti povećala s 51 na 58 posto. Unatoč tome, za rudarstvo, kao jednu od industrija koja najviše doprinosi stvaranju stakleničkih plinova, a time i globalnom zatopljenju, ovaj je postotak još uvijek nizak. U većim zemljama, koje su ujedno i veći zagađivači, te razine još su niže – istaknula je Ivana Krajinović, partnerica i voditeljica Odjela financijsko-računovodstvenog savjetovanja i izvještavanja o održivosti u EY-u Hrvatska.
Prema EY Barometru koji se objavljuje posljednjih šest godina te mjeri napredak u broju i kvaliteti objava povezanih s klimom prema standardima Radne skupine za financijska izvješća povezana s klimatskim promjenama (TCFD), kvaliteta i broj objava o klimi i klimatskim promjenama nastavljaju kvantitativno rasti – s 90 posto u 2023. godini na 94 posto u 2024.
– U kontekstu lanca vrijednosti tvrtke i tržišne dinamike, tvrtke i dalje ne uvrštavaju svoj utjecaj na klimatske promjene u financijskim izvještajima. Unatoč tome što je čak 67 posto kompanija provelo analizu scenarija vezano uz klimatske promjene, tek nešto više od jedne trećine, odnosno 36 posto tvrtki u svojim je izvješćima spomenulo financijski učinak povezan s klimom. Upravo iz tog razloga, potrebno je dodatno poraditi na planiranju tranzicije u kontekstu klimatskih promjena. To se prvenstveno odnosi na sektore, kao što su energetika, rudarstvo, promet, telekomunikacije, tehnologija i poljoprivreda, čija je izloženost klimatskom riziku najveća – navodi Krajinović.
Najveće usvajanje tranzicijskih klimatskih planova može se vidjeti u Velikoj Britaniji (66 posto) i u zemljama Europske unije (59 posto), dok su te razine najniže u zemljama Bliskog istoka (29 posto), što i nije iznenađujuće uzimajući u obzir regulatorno okruženje u navedenim zemljama.
EY u Globalnom barometru navodi i ključne korake koje bi tvrtke trebale razmotriti ako doista žele ubrzati svoju tranziciju prema održivosti i što bolje utjecati na budućnost. U skladu s tim, zbog klimatske tranzicije potrebno je dodatno istražiti nove poslovne modele u kojima bi se osiguralo dovoljno resursa timu za održivost.
– Ovogodišnji EY Globalni barometar klimatskih rizika pokazuje postojanje zabrinjavajuće nepovezanosti između klimatskih ciljeva i korporativnih aktivnosti za njihovo postizanje. Ovo bi mogao biti ključan trenutak za lidere koji bi trebali usvojiti i donijeti stvarnu promjenu. Fokus poslovanja bi se trebao usmjeriti prema stvarnim koracima, gdje strategija dekarbonizacije nije samo prividna i privremena, već stvarna i dugoročna – zaključuje Krajinović.