Zeleno i digitalno
StoryEditor

Upravljanje komunalnim otpadom: Pusti planovi o polupraznim odlagalištima

25. Veljača 2024.
otpad, odlagalište otpada, komunalni otpad
Odvajanje i recikliranje otpada u Hrvatskoj još nije na zadovoljavajućoj razini iako ima razloga za optimizam. Neke jedinice lokalne samouprave već su postigle zacrtane ciljeve, a rezultati općine Belica u Međimurju najbolji su Europskoj uniji

Raste količina odvojenoga prikupljenog komunalnog otpada u Hrvatskoj: pretprošle godine iznosila je 1,844.382 tona, najviše od početka praćenja podataka o komunalnom otpadu (od 1995. do 2022.). To je 474 kilograma po stanovniku i manje je od prosjeka Europske unije, 527 kilograma, ali ni odvajanje ni recikliranje otpada još nije na razini na kojoj bi trebalo biti, osim u nekoliko gradova i županija. Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za 2022. (izvješće za 2023. još nije gotovo), pretprošle je godine odvojeno prikupljeno 844.387 tona komunalnog otpada iliti 46 posto, a u Hrvatskoj se reciklira 34 posto i odlaže 56 posto otpada.

U nekim dijelovima Hrvatske marljivije odvajaju otpad od ostalih. U tome prednjače Međimurci, Primorci i Gorani, pa su Međimurska županija i Primorsko-goranska županija najuspješnije u odvajanju otpada; kod njih je stopa odvojeno prikupljenog otpada 50 ili više posto. Slijede Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Osječko-baranjska i Istarska županija. Najnižu stopu odvojenoga prikupljenog otpada imaju Dubrovačko-neretvanska županija, Ličko-senjska županija i Splitsko-dalmatinska županija, svaka samo tri posto.

Ciljevi o recikliranju

U nacionalnom i europskom zakonodavstvu nisu propisani ciljevi za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada, ali jesu oni za njegovo recikliranje. Prema Zakonu o gospodarenju otpadom, Hrvatska treba najmanje 50 posto otpada reciklirati, a 2022. reciklirano je samo 34 posto iliti 630.882 tona. S obzirom na postojeće stanje teško da će 2025. biti ispunjen cilj o recikliranju najmanje 55 posto ukupnoga prikupljenog komunalnog otpada. S godinama se ta stopa povećava i 2030. treba iznositi 60 posto, a 2035. godine 65 posto.

11 centara za gospodarenje otpadom predviđena su u Planu gospodarenja otpadom RH za 2023. – 2028. Tri su u funkciji, jedan je počeo pokusni raditi, četiri se grade i trebali bi biti završeni 2026. – 2027., a za preostala tri priprema se dokumentacija

Osim toga, do 2035. treba smanjiti i odlaganje otpada na deset posto. Za gospodarenje komunalnim otpadom odgovorne su općine i gradovi, koji ponajprije trebaju građanima osigurati edukaciju o sprječavanju nastanka otpada, ponovnoj uporabi i njegovu recikliranju te nabaviti potrebnu opremu, vozila i postrojenja za odvojeno prikupljanje otpada i njegovo recikliranje, što se financira sredstvima fondova EU-a i što im je omogućeno u sklopu javnih poziva Ministarstva. Namjera je smanjiti odlaganje otpada na odlagališta koja moraju biti sanirana i zatvorena nakon otvaranja centara za gospodarenje otpadom. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja javnim pozivima za opremu i postrojenja za odvajanje i recikliranje otpada omogućava korištenje financijskih sredstva iz fondova EU-a za jedinice lokalne samouprave i pravne osobe, a isto se tako za infrastrukturu za gospodarenje otpadom upotrebljavaju i nacionalna sredstva. Iz Ministarstva poručuju kako cjeloviti sustav gospodarenja otpadom nije moguće uspostaviti bez obrade miješanoga komunalnog otpada.

Prema Planu gospodarenja otpadom RH za 2023. – 2028., u Hrvatskoj je predviđeno jedanaest centara za gospodarenje otpadom od kojih su samo tri u funkciji, a jedan je počeo i pokusno raditi. Četiri su centra za gospodarenje otpadom u gradnji i trebala bi biti završena 2026. – 2027., a za preostala tri priprema se dokumentacija.

Najbolji u prikupljanju i obradi

U priči o gospodarenju otpadom ima i vrlo dobrih vijesti, čak i boljih od onih iz ostalih članica EU-a, a dolaze iz Međimurske županije. Najveća stopa odvojeno prikupljenoga otpada ostvarena je na području međimurske općine Belica, i to čak 74 posto, čime su premašeni rezultati visokorazvijenih zemalja EU-a. Izvrsni rezultati postignuti su i na području grada Preloga, gdje stopa odvojeno prikupljenog otpada iznosi 66 posto. Na području Međimurske županije aktivno je samo jedno odlagalište, i to neopasnog otpada, ono u Totovcu. Njegovo je korištenje započelo 1974., a nakon završetka sanacije odlagalište je 2015. steklo status usklađenog odlagališta otpada.

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, poručuju iz mjerodavnog ministarstva, nije moguće uspostaviti bez obrade miješanoga komunalnog otpada

U Međimurskoj županiji planiraju izradu projekta zatvaranja tog odlagališta čim za to budu osigurani uvjeti koji su vezani uz gradnju i početak rada Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica. Iz Službe za poslove župana Međimurske županije poručuju da uspostavljeni sustav gospodarenja otpadom na području njihove županije i dalje ostvaruje najbolje rezultate u odvojenom prikupljanju i obradi korisnog otpada u Hrvatskoj, no isto tako upozoravaju da će na razini Hrvatske za ostvarenje kružnoga gospodarstva biti potrebno dugoročno uključivanje svih dionika, od države, županije, općina i gradova do tvrtki i građana, pred kojima je velik izazov u gospodarenju otpadom – nedostatak radne snage i opskrbni lanci.

Odgojne mjere

Dok državne institucije još izrađuju statistiku o odvojeno prikupljenom komunalnom otpadu 2023., Varaždin već ima te podatke. Lani je na varaždinskom području prikupljeno 13.676 tona komunalnog otpada, što je 312,36 kilograma po stanovniku i više je za oko dvanaest kilograma u odnosu na 2022., ali i mnogo manje od hrvatskog prosjeka. Prema podacima za 2022., Varaždin je bio među četrdeset najboljih jedinica lokalne samouprave po stopi odvojenoga prikupljanja otpada, a u odnosu na velike hrvatske gradove bio je među prvih deset. Budući da je stopa odvojenog prikupljanja otpada tijekom 2023. porasla u odnosu na 2022., u gradskoj upravi nadaju se i dalje zadržati jednu od vodećih pozicija u gospodarenju otpadom u Hrvatskoj. Uza sve to Grad Varaždin neće biti obveznik plaćanja poticajne naknade za smanjenje količine miješanoga komunalnog otpada za prošlu godinu.

Postotak otpada za recikliranje u Varaždinu je tijekom 2023. dosegnuo 51,77 posto, a postotak miješanoga komunalnog otpada pao je na 48,23 posto. Budući da je količina miješanoga komunalnog otpada pala ispod 50 posto, Varaždin ne mora plaćati poticajnu naknadu. To je naknada koju na temelju rješenja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost plaćaju jedinice lokalne samouprave. Riječ je o odgojnoj mjeri kojom se potiču na provođenje mjera za smanjenje udjela miješanoga komunalnog otpada u komunalnom otpadu. Primjerice, 2021. kazna po toni prekoračenja granične količine prikupljenoga miješanog komunalnog otpada iznosila je dvjesto kuna. Uspjeh Grada Varaždina u gospodarenju otpadom slijedi i Varaždinska županija, koja je po stopi od 39 posto odvojeno prikupljenog otpada treća, a jedna je od pet hrvatskih županija koje proizvode manje od tristo kilograma komunalnog otpada po stanovniku na godinu.

Problemi s mora

Međutim, ne ide svim županijama tako dobro. ​Dubrovačko-neretvanska županija, primjerice, bori se s velikim problemima u odlaganju otpada. Otegotna je okolnost njezin zemljopisni položaj koji utječe na znatno poskupljenje prijevoza otpada, posebice s otoka, u odnosu na ostale hrvatske županije. Osim toga, tvrtke koje recikliraju pojedine kategorija otpada smještene su većinom u sjevernoj Hrvatskoj pa prijevoz otpada donde znatno poskupljuje gospodarenje otpadom jedinicama lokalne samouprave Dubrovačko-neretvanske županije. Veliki su problem divlji deponiji kojih ima na više mjesta po županiji, a nastali su nesavjesnim odlaganjem otpada, najviše građevnoga i glomaznog, neodgovornih pojedinaca. Županija radi na njegovu uklanjanju i vraćanju tih lokacija u prvobitno stanje, što dodatno opterećuje postojeće resurse.

Prema Zakonu o gospodarenju otpadom, Hrvatska treba najmanje 50 posto otpada reciklirati, a 2022. reciklirano je samo 34 posto. Cilj je do 2025. reciklirati najmanje 55 posto ukupnog prikupljenog komunalnog otpada, 60 posto do 2030., a 65 posto do 2035.

To joj ne ide u prilog, kao ni veliko sezonsko opterećenje otpadom nastalim zbog dominantno ugostiteljsko-turističkih djelatnosti tijekom ljeta. To nije sve poseban je problem morski otpad koji nije nastao na području Dubrovačko-neretvanske županije, nego ga nanose morske struje. Tijekom jeseni i zime zbog jakih južnih vjetrova i velikih količina oborina sve je češća pojava iznenadnog onečišćenja mora obalnog područja Dubrovačko-neretvanske županije velikim količinama plutajućega krutog otpada. Analiza prikupljenog otpada pokazala je da je to većinom prekogranični otpad iz južnog dijela Jadrana zbog izloženosti Dubrovačko-neretvanske županije morskim strujama koje se pružaju uz obalu smjerom od Otranta prema sjeveru Jadrana (Albanija, Crna Gora, Grčka), ali dijelom i rijekom Neretvom. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji drže da rješavanje toga kompleksnog problema treba podignuti na međunarodnu razinu jer se jednostranim naporima županijskih jedinica lokalne samouprave onečišćenje prekograničnim plutajućim krupnim otpadom ne može suzbiti.

Dobri i loši podaci

Ipak, ima i dobrih vijesti iz te županije: uskoro će proraditi prva kompostana u Metkoviću, prva na području Dalmacije, te će se stopa odvojenoga prikupljanja biootpada u toj županiji povećati. Također je u pripremi gradnja centra za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju u općini Dubrovačko primorje. U njemu će se morati odložiti i obraditi 40 posto miješanoga komunalnog otpada od ukupnih proizvedenih količina otpada u županiji, a 60 posto obveza je razdvajanja i recikliranja jedinica lokalne samouprave. Centar je u fazi projektiranja glavne građevine kojoj pripada i šest pretovarnih stanica. Dubrovačko-neretvanska županija osnovala je i Agenciju za gospodarenje otpadom koja je nositeljica provedbe projekta centra, tj. koordinatorica je aktivnosti povezanih s osiguranjem zemljišta potrebnoga za provedbu projekta, dobivanje potrebnih dozvola, sklapanje sporazuma o preuzimanju otpada sa svim jedinicama lokalne samouprave na području županije te gradnju centra i pretovarnih stanica.

Velike probleme s odlaganjem i odvajanjem otpada ima i Zagreb, ali nismo dobili odgovor na upit. No prema podacima Ministarstva gospodarstva i zaštite okoliša iz 2022., među deset najvećih hrvatskih gradova Zagreb je sa stopom od 28 posto tek na sedmome mjestu u odvajanju otpada, a Osijek je prvi s 51,2 posto. No ni iz Osijeka nije stigao odgovor na novinarski upit.

20. svibanj 2024 19:42