Vlade širom svijeta naplatile su u 2022. godini kompanijama rekordnih 95 milijardi dolara za ispuštanje ugljičnog dioksida, izračunala je Svjetska banka (SB).
U 2021. prikupljene su oko 84 milijarde dolara.
- Čak i u teškim vremenima za gospodarstvo vladama su prioritet mjere izravne naplate ugljika kako bi se smanjila emisija. No, da bismo potaknuli promjenu nužnih razmjera, moramo znatno poboljšati cijene i obuhvat - ističe direktorica SB-a za klimatske promjene Jennifer Sara.
Trenutno su u primjeni 73 instrumenta naplate štetnih emisija koji pokrivaju oko 23 posto globalne emisije CO2. U prvom SB-ovom izvješću, objavljenom u svibnju prošle godine registrirano ih je 68.
Nekoliko zemalja naplaćuje emisiju ugljika porezima odnosno sustavom trgovine dozvolama za ispuštanje ugljičnog dioksida.
U 2017. Visoka komisija za cijene ugljika naznačila je da bi se cijene ugljika do 2030. trebale kretati u rasponu od 50 do 100 dolara po toni da bi temperatura na Zemlji rasla manje od dva stupnja Celzija.
- Do prvi travnja 2023. cjenovni raspon preporučen za 2030. ili nešto veći iznos naplaćivao se za manje od pet posto globalnih emisija stakleničkih plinova - utvrdili su u Svjetskoj banci.
Kada se uračuna inflacija, cjenovni raspon trebao bi iznositi od 61 do 122 dolara po toni, napomenuli su autori izvješća Svjetske banke.