Zeleno i digitalno
StoryEditor

Yorck Niclas Prehm: ‘Ozelenjavanje‘ najvećih brodova koštalo bi 243 milijarde dolara

07. Prosinac 2022.
Yorck Niclas Prehm

Regionalni lider u teretnom prijevozu i logistici, Liburnia grupa iz Rijeke, u Hrvatskoj uskoro ugošćuje velikog stručnjaka u pomorskom prijevozu, Yorck Niclas Prehma, koji će na njihovoj novogodišnjoj proslavi održati predavanje o najnovijim trendovima u toj industriji. Prehm je dugogodišnji pomorski entuzijast, analitičar i stručnjak za prijevoz generalnog i teškog tereta. Tijekom svoje 20-ogodišnje karijere prošao je kroz razne funkcije, od prodaje, chartera, nabave, projektnog menadžmenta i tržišnih analiza kod vodećih brodarskih I brokerskih svjetskih kompanija. Prije tri godine pridružio se njemačkoj kompaniji Toepfer Transport GmbH u ulozi voditelja Odjela istraživanja te je odgovoran za objavu mnogih europskih i globalnih analiza i indeksacija u pomorskom prometu.

Kako danas izgleda logistička karta svijeta nakon dvije godine velikih izazova u pomorskom prijevozu i logistici?

Pomorski prijevoz je općenito vrlo otporan biznis i suočavanje s destruptivnim izazovima je dio njegovog tradicionalnog i prirodnog ciklusa. No glavna razlika je ovog puta bila velika brzina kojom se situacija na tržištu mijenjala i način na koji su se mijenjali neki temelji biznisa. Naime, dok smo se svi oslanjali na prethodno globalizirane i dobro uspostavljene robne tokove i opskrbne lance, propustili smo procijeniti rizik koji donose geografski nediverzificirani izvori proizvodnje. Brza promjena geopolitičkog okruženja cijelu je situaciju ubrzala. Tako da je nekad stabilna i dobro funkcionirajuća logistička karta svijeta sada postala prilično nestabilna, a niti industrija niti njezini klijenti nemaju izbora nego prihvatiti nastalu situaciju.  Medalja ima dvije strane. Brzo i veliko povećanje vozarina je pomoglo brodarima da se oporave nakon dugog razdoblja opasno niskih prihoda, dok su se istovremeno ‘krcatelji‘ i otpremnici suočili sa eksplozijom cijena u transportu.

Jesu li se cijene vozarina i troškovi prijevoza kontejnera napokon stabilizirali? Kakva je danas situacija u odnosu na razdoblje prije šest mjeseci i kakvu politiku brodara očekujete u idućoj godini?

Naš fokus su brodovi generanog i teškog tereta i u tom sektoru su vozarine u posljednjih šest mjeseci pale. Međutim, još uvijek su više nego dvostruko veće od svog desetogodišnjeg prosjeka.

Tržište se, iz nekog potpunog ‘pregrijavanja’ počelo smještati u neke zdrave okvire, u smislu da brodari trebaju zaraditi dovoljno da mogu povećati narudžbe novih brodova, dok istovremeno krcateljima vozarine moraju biti prihvatljive.

Utrka kontejnerskih brodara za brodovima za generalni teret (MPP), koji su popunili nedostatne kapacitete kontejnerskih brodova se usporila, međutim popunjenost flote je svejedno još uvijek na visokim razinama. Tako da u idućih nekoliko mjeseci očekujemo stabilne vozarine, kako u prijevozu generalnog tereta, tako i na tržištu suhog tereta te u prometovanju brodova na kraćim relacijama, na tzv. shortsea tržištu (op.a  uglavnom unutar dijela jednog kontinenta npr. Mediteran ili Baltik ili Zapadna Europa), koje je inače stabilnije.  

Kakav je trenutni globalni odnos ponude i potražnje za novim brodovima? Ima li ih dovoljno i u kakvom je stanju postojeća svjetska flota?

Teško je precizno i brojčano iznijeti omjer ponude i potražnje jer se radi o vrlo specifičnom tržištu. No valja istaknuti da će oko 30 posto trenutne flote brodova za generalni teret dosegnuti kraj svojeg ekonomskog životnog vijeka u slijedećih pet do deset godina, a samo je tri posto trenutne flote u planiranim narudžbama novogradnji. Prosječna starost flote rapidno raste, a većina novih brodova je već bukirana za neke dugoročne projekte i u idućih nekoliko godina neće biti dostupna na tržištu. Istovremeno, potražnja za teretnim brodskim prostorom također brzo raste.

Što potiče toliki rast potražnje?

Glavni pokretači ovih trendova jesu obnovljivi izvori energije, posebice energija vjetra. Naime, Vijeće Europske unije donijelo je obvezujući cilj na razini EU-a, da do 2030. godine 40 posto ukupne energije mora dolaziti iz obnovljivih izvora, povećavajući trenutni cilj od 32 posto. Ključni faktor za postizanje visokih političkih ciljeva tranzicije u zelenu energiju jesu suvremeni brodovi za generalni teret jer oni čine okosnicu transporta tehnologije potrebne za tu tranziciju.

Veliki pokretač je također biznis s naftom i plinom. Naime, prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA), potražnja za prirodnim plinom će do 2040. godine porasti za čak 50 posto.  Trenutno između dvije i pol i tri tisuće offshore projekata je pri kraju svog životnog vijeka i do 2040. godine zahtijevat će demontiranje i/ ili obnovu.

U europskom shortsea segmentu 52 posto flote je staro 20 i više godina, a u knjigama narudžbi je manje od sedam posto trenutne flote. Naše analize pokazuju da možemo očekivati veliki nedostatak tonaže i u manjem segmentu nosivosti do 3.000 dwt-a, kao i u velikim segmentima između šest i deset tisuća dwt-a.

Tako da je i u segmentu generalnog i teškog tereta i općenito europskog prometa na kratkim relacijama, vrlo upitno hoće li  flota koja se smanjuje uspjeti zadovoljiti buduću potražnju.

Kakve bi to posljedice moglo imati, kako na pomorsku industriju, tako i na europsko gospodarstvo? Kakva je trenutna situacija u europskim brodogradilištima?

U Europi postoji svega nekoliko brodogradilišta specijaliziranih i aktivnih u gradnji teretnih MPP i  shortsea brodova. Većina ih je u Nizozemskoj, a ima ih i nešto malo u Španjolskoj i u Portugalu. Tako da tržištem apsolutno dominiraju kineska brodogradilišta gdje se gradi 40 posto svih novih svjetskih brodova za kraće relacije i 99 posto novih brodova u MPP sektoru. Europa trenutno jako ovisi o jednoj zemlji koja bi joj trebala isporučiti prijeko potrebnu flotu i to pod hitno, i to u trenutnim geopolitičkim odnosima.

Pomorski shortsea prijevoz je kralježnica čitavog europskog gospodarstva. Prije dvije godine, više od 60 posto svog tereta koje je putovalo iz i u europske luke, bilo je prevezeno shortsea brodovima. Za Hrvatsku je taj udio bio čak 75 posto. Tako da je brodska flota od životne važnosti za sve nas. Kako bismo osigurali dovoljno brodova za buduću potražnju moramo čim prije oživjeti i ubrzati gradnju teretnih brodova u Europi.

Niti sektor obnovljivih izvora energije niti pomorska industrija ne mogu si priuštiti ovisnost o samo jednom dobavljaču izvan Europske unije. Europi je hitno potreban politički i gospodarski okvir za rješavanje ove situacije.

Cijeli intervju pročitajte u najnovijem digitalom i tiskanom izdanju Lidera. 

04. veljača 2023 19:24