Zagrijani investitori: Kuju se novi planovi o investiranju u zelenu energiju

Više nego ikad prije zbog rata u Ukrajini strahuje se zbog moguće nestašice energije. Zato nam se važnim čini pitanje investiranja u energetske izvore da bismo izdržali sve izglednije energetske šokove. A investicija ima, od velikih sustava do kompanija koje ulažu u obnovljive izvore energije. Uvijek je to aktualna tema pa smo željeli provjeriti kod nekih investitora kako napreduju njihova ulaganja.

Prva plutajuća

Jedno od zanimljivijih jest ono koju priprema tvrtka EnergoVizija. To je projekt razvoja prve plutajuće fotonaponske elektrane u Hrvatskoj, što je dio projekta intenzivnog uzgoja ribe na najvećem, kažu, hrvatskom ribnjaku.

– Kad je riječ o vodenim površinama, to će omogućiti i bolje gospodarenje najvrjednijim nacionalnim resursima: vodom i poljoprivrednim površinama. EnergoVizija kao jedna od vodećih tvrtki koja se bavi razvojem projekata obnovljivih izvora energije – fotonaponskih elektrana, vjetroelektrana, bioplinskih postrojenja i reverzibilnih hidroelektrana – u idućih pet godina planira realizaciju projekata ukupne instalirane snage veće od 500 megavata uz predviđena ulaganja veća od 400 milijuna eura. Razvijamo ih za klijente i u vlastito ime, a često su dio kompleksnijih, inovativnih projekata koji se temelje na načelima kružnoga gospodarstva – kaže direktorica operativnog poslovanja Petra Dropulić Vejin.

Tvrtka Acciona energia, čiji je generalni direktor ​Aljoša Pleić, priprema dva nova projekta: vjetroelektanu VE Opor od 27 megavata i VE Boraja II od 45 megavata, a u visokom je stupnju razvoja, dodao je Pleić, i SE Promina od 150 megavata. Oba projekta trebala bi biti spojena na mrežu od 2024. do 2025. zato što su velike snage i zahvata.

– Cjelokupna investicija u naše vjetroelektrane vrijedi oko 700 milijuna kuna. Toliko je otprilike i ulaganje u solarnu elektranu, no za nju je rano davati konkretne i točne podatke zbog velikih poremećaja na tržištu, odnosno poremećaja cijena, rokova i isporuke ili dobave pojedinih dijelova – kaže Pleić.

Dodatni teravatsati

Među zanimljivijim su ulaganjima, barem što se tiče Hrvatske, ona u geotermalnu energiju jer u tome naša zemlja ima što ponuditi. Primjerice, u Hrvatskoj su aktivni geotermalna elektrana u Cigleni, grijanje staklenika za proizvodnju rajčica u Svetoj Nedelji i Bošnjacima, hotela i bazena u Bizovačkim toplicama, hotela i Specijalne bolnice Naftalan u Ivanić-Gradu, sportskog kompleksa Mladost u Zagrebu… Dragutin Domitrović, geotermalni konzultant i vlasnik kompanije Calida Aqua, kaže da je uz to aktivno i četrnaest istražnih područja geotermalne vode, od kojih će se na sedam proizvoditi struja, dva će biti kombinacija proizvodnje električne i toplinske energije, a na preostalih pet izravno će se upotrebljavati toplinska energija.

– U slučaju pozitivnih rezultata istraživanja, odnosno dovoljnih količina geotermalne vode koje će omogućiti komercijalni razvoj projekata, očekuje se da bi u tri do pet godina u pogon mogle biti puštene geotermalne elektrane ukupne snage i do 70 megavata. Pri tome treba imati na umu da geotermalne elektrane imaju znatno viši faktor kapaciteta, i do 95 posto, od ostalih obnovljivih izvora energije pa bi tolika dodatna snaga, naizgled nevelika u usporedbi s nekim vjetroparkovima, godišnje isporučivala gotovo šest teravatsati električne energije hrvatskom elektroenergetskom sustavu – objašnjava Domitrović.

Manje zahtjevni

Nekako se čini da se ti projekti sporo razvijaju, no Domitrović podsjeća na to da je tako bilo i s vjetroelektranama i sunčanim elektranama. Osim toga, razvoj geotermalnih projekata tehnološki je, ali i regulativno kompleksniji te kapitalno intenzivniji. Ipak, on vjeruje da će se tempo razvoja geotermalnih projekata uskoro dodatno ubrzati, razloge vidi u tome što su dovršeni projekti opravdali investicije. Naime, već sad ukupan kapacitet hrvatske geotermalne proizvodnje električne energije Agencija za ugljikovodike procjenjuje i do tisuću megavata, a kapacitet proizvodnje toplinske energije višestruko je veći, pa zbog trendova poskupljenja energije i želje za zamjenom uvoznih energenata domaćom proizvodnjom Domitrović vjeruje da će se realizacija geotermalnih projekata ubrzati.

– S investicijske strane projekti će se razlikovati ovisno o dubini, temperaturi i protočnoj izdašnosti geotermalnog ležišta, no općenito se može očekivati da će geotermalna elektrana snage od 10 do 15 megavata s pripadajućim bušotinama zahtijevati ulaganje od 50 milijuna do 70 milijuna eura. Toplinarski projekti obično su manje ulagački zahtjevni zbog jednostavnije tehnologije i plićih ležišta, zbog čega su i jeftiniji od eksploatacijskih bušotina – ističe Domitrović.

Holding RP Global, koji ovih dana slavi dvadeset godina aktivnosti u Hrvatskoj, već šest godina čeka gradnju druge faze postojećih vjetroelektrana Danilo pokraj Šibenika i Rudine pokraj Slanoga. Izvršni direktor te tvrtke Bojan Reščec kaže da je Danilo II s 47 megavata odlukom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja vraćeno na ponovnu procjenu utjecaja na okoliš, zbog čega očekuje dozvole i početak gradnje tek potkraj iduće godine. Za 35 megavata u Rudinama II pak nada se dozvoli i gradnji prije kraja ove godine, kao i za tvrtkinu prvu solarnu elektranu Novalja s 15 megavata.

– Za još pet projekata solarnih elektrana predali smo zahtjev za energetsko odobrenje, to je dodatnih sto megavata. Uz te projekte cijelo vrijeme tražimo i nove, pa tako i one koje ćemo graditi za pet i više godina. Malo smo zatečeni objavom poziva na natječaj za tržišnu premiju prije nego što se zna kad će se izdati energetska odobrenja. Još čekamo da se HOPS izvuče iz kaosa nastaloga zbog velikog broja zahtjeva za priključak na mrežu – kaže Reščec i dodaje da su na vidiku i drugi projekti, ako im mjerodavne institucije to omoguće.

Predani zahtjevi

Tako u sljedeće dvije godine RP Global kani u Hrvatskoj započeti investiciju od 200-tinjak megavata vjetroelektrana i fotonaponskih elektrana vrijednu između 200 i 250 milijuna eura. U pet godina želio bi početi graditi dodatnih 300 megavata pa bi se ukupna vrijednost spomenutih investicija popela na 500 do 600 milijuna eura.

I VSB grupa već 25 godina posluje na području razvoja vjetroelektrana i solarnih elektrana. Do sada je sagradila više od 650 vjetroturbina i 58 sunčanih elektrana diljem svijeta vrijednih ukupno više od dvije milijarde eura. Ante Renić, direktor VSB-a Obnovljive Energije Hrvatske, kaže da su u Hrvatskoj počeli prije tri godine i da je ukupna snaga projekata 300 megavata, prije svega u Dalmaciji, s pojedinačnim projektima u Lici i istočnim dijelovima Hrvatske.

– Čekamo razradu zakonske procedure za dobivanje energetskog odobrenja, što je prema novome Zakonu o tržištu električne energije početni korak za dobivanje svih potrebnih dozvola. Ugrubo, razvoj i gradnja tih projekata vrijedit će 400 milijuna eura. Valja naglasiti kako će najmanje trećina te investicije ostati u Hrvatskoj. Osim za vjetroturbine, koje nije moguće proizvesti u Hrvatskoj, za sav razvoj, planiranje, projektiranje, građevinske radove, transport, održavanje i slične djelatnosti planiramo angažirati isključivo domaće tvrtke – kaže Renić.

Kad su u pitanju obnovljivi izvori energije, mnogo toga priprema i HEP, i to unatoč tomu, kažu u toj tvrtki, što će 'podnijeti znatan teret u provedbi Vladinih mjera, kako u ograničenju porasta cijene električne energije za kućanstva od 1. travnja tako i u otpisu potraživanja od građana na potresom pogođenim područjima'.

Sporazumi o suradnji

U tijeku je gradnja projekata čiji je cilj postići 1500 megavata novih kapaciteta do 2030. vrijednih milijarde kuna. Riječ je o Strategiji 'HEP 2030.' čijom će se realizacijom dobiti 700 megavata u sunčanim elektranama i vjetroelektranama, 570 megavata u hidroelektranama te 230 megavata u visokoučinkovitim kogeneracijama. Sunčana elektrana Obrovac uskoro se pušta u rad, a počela je gradnja trenutačno najveće sunčane elektrane u izgradnji u Hrvatskoj, SE-a Donja Dubrava (9,9 megavata priključne snage i 12,35 megavata instalirane), a za gradnju SE-a Korlat donesena je odluka o ulaganju. Imat će 75 megavata priključne snage i 99 megavata instalirane te će s postojećom vjetroelektranom biti prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj.

– Investicija će vrijediti oko 590 milijuna kuna. S osamnaest općina i gradova potpisali smo sporazume o suradnji na projektima sunčanih elektrana ukupne snage od 168 megavata i ukupne investicijske vrijednosti veće od milijarde kuna. U tijeku je realizacija projekta druge faze Hidroenergetskog sustava Senj, koja se sastoji od Hidroenergetskog sustava Kosinj i Hidroelektrane Senj 2, i u kojoj će se ostvariti dodatni kapacitet od 412 megavata. Ukupna je investicijska vrijednost projekta 3,4 milijarde kuna – kažu u HEP-u.

HES Kosinj stajat će 1,54 milijarde kuna i tvrtka nastavlja ciklus rekonstrukcija i obnova hidroelektrana u koji će od 2012. do 2030. uložiti 3,9 milijardi kuna te će u mrežnim djelatnostima dovršiti, nastaviti ili pokrenuti niz kapitalnih projekata gradnje i rekonstrukcije trafostanica i dalekovoda.

– Ove godine završit će pokusni projekt uvođenja naprednih mreža sufinanciran sa 150 milijuna kuna europskih sredstava – kažu u HEP-u, no to nije kraj njihovih ulaganja, a kako vidimo, ni drugih kompanija koje u energetici vide veliku priliku za razvoj.