Unatoč kompleksnosti standarda, prvi ESG izvještaji postavljaju temelje za kvalitetnije i relevantnije korporativno izvještavanje
Pišu: Tihana Bažant, direktorica u Deloitteovom Odjelu revizije i savjetovanja i Zvonimir Vlak, viši menadžer u Deloitteovom Odjelu revizije i savjetovanja
Uvođenje Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) i pripadajućih Europskih standarda za izvještavanje o održivosti (ESRS) označilo je prekretnicu u korporativnom izvještavanju u Europskoj uniji. Ovi su zahtjevi postavili nove, visoke standarde transparentnosti, kvalitete i sveobuhvatnosti informacija o održivosti, s jasnim ciljem poboljšanja donošenja odluka kod korisnika izvještaja.
Već u prvoj godini implementacije pokazalo se da su zahtjevi CSRD-a i ESRS-a izrazito zahtjevni, sveobuhvatni i kompleksni. Sama činjenica da je, nedugo nakon njihove početne primjene, predložen tzv. "Omnibus paket" za izmjenu određenih odredbi unutar CSRD i ESRS, dodatno potvrđuje težinu primjene u praksi.
Omnibus: ključne izmjene
Prijedlog Omnibus paketa koji je Europska komisija uputila Europskom parlamentu i Vijeću ima za cilj racionalizirati i pojednostaviti obveze izvještavanja u prvoj fazi primjene. Među najvažnijim predloženim izmjenama nalazi se odgoda obveze izvještavanja za određene podskupine društava, osobito za mala i srednja poduzeća (SME-ove) koja su obuhvaćena regulacijom CSRD-a. Također se predlaže pojednostavljenje i smanjenje broja obveznih objava, uz zadržavanje ključnih informacija koje su relevantne korisnicima izvještaja. Usto, paket predviđa dodatnu fleksibilnost u prijelaznom razdoblju, ponajprije za sektorske informacije i podatke vezane uz lance vrijednosti, koji su prepoznati kao osobito zahtjevni za prikupljanje.
Ove izmjene odražavaju stvarne izazove koji su se pojavili tijekom pripreme prvih izvještaja o održivosti i ukazuju na potrebu postupnog, realističnog pristupa usklađivanju.
Dostupnost i kvaliteta podataka: ključni izazovi
Ključni izazovi u prvoj godini primjene nisu proizašli iz nedostatne pripreme ili manjka interesa društava, već ponajprije odražavaju zahtjevnost i složenost samih standarda izvještavanja, osobito kada je riječ o tehnički specifičnim zahtjevima. Primjerice, zahtjevi u području emisija stakleničkih plinova (GHG), kao i obveze iz EU Taksonomije, postavili su iznimno visoke standarde u pogledu dubine, metodologije i razine detalja podataka. Slično je i s društvenim temama, gdje se od organizacija traži da obuhvate podatke o zaposlenicima, radnicima u lancu vrijednosti, zajednicama i potrošačima, pri čemu se očekuje razina preciznosti i evidencije koju većina društava tek razvija.
Upravo kompleksnost i opseg zahtjeva, više nego unutarnji kapaciteti društava, predstavljali su glavne izazove u prvoj godini izvještavanja. Mnogi su standardi zahtijevali procese i podatkovne baze koje će se tek s vremenom uspostaviti i standardizirati.
Zahtjevnost i otvorenost interpretacije ESRS-ova
Tijekom procesa pripreme izvještaja postalo je očito da su ESRS-ovi u mnogim dijelovima složeni i djelomično otvoreni interpretaciji. Ova otvorenost, iako korisna za omogućavanje sektorske i kontekstualne prilagodbe, istovremeno je dovela do znatnog vremena uloženog u izradu objava koje možda nisu nužno od ključnog interesa korisnicima izvještaja pri donošenju odluka.
Primjeri uključuju detaljne objave o procesima upravljanja rizicima, politikama i ciljevima koji, iako u skladu s tekstom ESRS-a, ne pružaju uvijek dodanu vrijednost korisnicima u smislu boljeg razumijevanja održivosti društva. Time se otvara rasprava o balansu između sveobuhvatnosti izvještaja i relevantnosti informacija za korisnike, što će zasigurno biti jedno od područja daljnjeg razvoja prakse izvještavanja.
Osvrt na dosadašnje procese
S obzirom na sve navedene izazove, izvještaji koji su objavljeni tijekom prve godine implementacije na razini Europske unije pokazuju visok stupanj profesionalizma i truda društava. Premda uočavamo različite pristupe, valja naglasiti kako su brojni izazovi rezultat objektivnih okolnosti – kompleksnosti standarda i zahtjeva – a ne nedostatka predanosti ili kvalitete izrade.
Gledajući unatrag, pripremni period od dvije, a možda i tri godine, omogućio bi značajno kvalitetnije sazrijevanje procesa i prikupljanja podataka, čime bi izvještaji koji pokrivaju prvo izvještajno razdoblje u još većoj mjeri ispunili visoka očekivanja relevantnosti, točnosti i cjelovitosti.
Budućnost puna prilika
Prva godina pripreme i izvještavanja u skladu sa zahtjevima CSRD-a, ESRS-a i EU Taksonomije bila je obilježena intenzivnim učenjem, praktičnim izazovima i procesom prilagodbe koji će dugoročno utjecati na kvalitetu izvještavanja o održivosti. Iskustva stečena u toj fazi pokazuju potrebu za dodatnim jačanjem sustava upravljanja podacima o održivosti, kao i za usmjeravanjem izvještavanja na one teme koje su najvažnije korisnicima izvještaja, u čemu se očekuje napredak zahvaljujući Omnibus paketu. Također, istaknuta je važnost kontinuirane suradnje između regulatora, izvještavatelja i revizora u razvijanju zajedničkog razumijevanja zahtjeva i primjene najboljih praksi.
Predstojeće razdoblje donosi priliku za konsolidaciju i unapređenje procesa, uz očekivanje da će iskustva iz prve godine poslužiti kao čvrsti temelj za razvoj još relevantnijeg, točnijeg i korisnijeg korporativnog izvještavanja o održivosti u skladu s ciljevima Europske unije.
Prijavite se na 4. ESG konferenciju
O izazovima i rješenjima, ali i prilikama koje donosi ESG tranzicija, raspravljat će se na našoj 4. ESG konferenciji, koja će se održati 15. svibnja u hotelu Sheraton u Zagrebu, u organizaciji poslovnog tjednika Lider. Na konferenciji ćemo okupiti vodeće stručnjake, predstavnike kompanija i institucija kako bismo razgovarali o primjeni novih standarda, utjecaju regulative na poslovanje, ulozi financijskog sektora u tranziciji i konkretnim primjerima održivih poslovnih strategija. Pridružite nam se i budite dio regionalnog dijaloga o održivoj budućnosti poslovanja!