Zbog prevelike ovisnosti o SAD-u EU traži alternative 'Big Techu'

Zamislite da američki predsjednik Donald Trump može pritisnuti prekidač i isključiti internet u Europi. Možda zvuči nategnuto, pa čak i ludo, ali to je scenarij o kojem se, prema BBC-u, ozbiljno raspravlja u tehnološkom sektoru i političkim krugovima posljednjih mjeseci. Razlog tomu su napeti odnosi s Washingtonom i zabrinutost zbog ovisnosti EU o američkoj tehnologiji.

Ta zabrinutost zapravo je i opravdana ako uzmemo u obzir da samo tri američka diva – Google, Microsoft i Amazon – osiguravaju čak 70 posto europske infrastrukture za računalstvo u oblaku što je temelj za ostale online usluge.

Neki se zato pitaju bi li nepredvidivi američki čelnik iskoristio tu situaciju kao oružje u slučaju da se američki i europski odnosi pogoršaju. Odnosno, trenutno kod europskih čelnika vlada određeni strah da bi, ako ne budu tjerali vodu na njegov mlin, Trump mogao narediti američkim tehnološkim kompanijama da prekinu pružanje svojih usluga u Europi.

– Kada bi se to dogodilo kritični podaci postali bi nedostupni, internetske stranice bi se ugasile, a bitne državne usluge, poput recimo bolničkih sustava, prestale bi s radom – rekao je za BBC stručnjak za digitalno upravljanje, koji savjetuje kreatore politike EU, Robin Berjon.

Berjon vjeruje da zabrinutost oko takozvanog američkog 'kill switcha' treba shvatiti ozbiljno te da je 'teško reći u kolikim bismo se problemima našli'.  

S druge strane, Microsoft, Google i Amazon tvrde da nude 'suverena' rješenja za računalstvo u oblaku koja štite podatke klijenata iz EU te bi, kako navode, spriječili da se takav scenarij ikada dogodi.

Ipak, istina je da je oduvijek postojala zabrinutost zbog nedostatka 'digitalnog suvereniteta' u Europi gdje američke tvrtke ne dominiraju samo tržištem računalstva u oblaku već i hardverom, satelitskim internetom, a sada i umjetnom inteligencijom. Čak su i glavni mobilni operativni sustavi Apple i Android američki, a da ne govorimo i o platnim mrežama Mastercardu i Visi.

Europske alternative

Strah oko toga što je sve stiglo od Amera nije bio izražen sve do svibnja ove godine kada se saznalo da je glavni tužitelj na Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) Karim Khan izgubio pristup svom e-mail računu na platformi Microsoft Outlook nakon što ga je sankcionirala Bijela kuća.

Naime, ICC je izdao naloge za uhićenje visokih izraelskih dužnosnika, uključujući premijera Benjamina Netanyahua zbog njihove uloge u ratu Izraela i Palestine što je američki predsjednik Trump nazvao 'nelegitimnim'. Nakon toga je navodno Microsoft blokirao njegov račun iako iz te kompanije tvrde da 'ni u jednom trenutku' nisu prekinuli ili obustavili svoje usluge za ICC.

Kako bilo, od tada je digitalni suverenitet postao prioritet za Bruxelles te se aktivno traže alternative za američke pružatelje usluga. No, je li realno pomisliti da bi se mogli odviknuti od američke tehnologije?

Digitalni suverenitet se okvirno definira kao sposobnost upravnog tijela da kontrolira podatke i tehnološke sustave unutar svojih granica. Jedan od problema s kojima se suočavaju oni koji ga traže jest nedostatak usporedivih alternativa.

Europa ima vlastite pružatelje usluga računarstva u oblaku, poput francuskog OVHClouda ili njemačkog T-Systema ili Delosa. Ali oni čine svega malen dio tržišta i nemaju isti opseg ili raspon mogućnosti, piše BBC. Slično tome, alternative otvorenog koda imaju i uobičajene softverske pakete poput Officea i Windowsa te njihovi zagovornici smatraju da su transparentniji i pristupačniji iako nisu toliko sveobuhvatni ili dobro poznati.

No, iako se prelazak na suverene alternative ne bi 'dogodio preko noći', 'mit' je misliti da to nije moguće. Tako je recimo njemačka savezna država Schleswig-Holstein trenutno u procesu postupnog ukidanja Microsoftovih proizvoda Office 365 i Windows te planiraju uvesti slična rješenja otvorenog koda poput LibreOfficea i Linuxa. Sličan pilot-projekt provodi i dansko Ministarstvo digitalizacije.

'Izuzetno mala' vjerojatnost za isključivanje

Izvršni direktor OVHClouda Benjamin Revcolevschi za BBC je izjavio da su tvrtke poput njegove spremne odgovoriti na potrebe suvereniteta javnih i privatnih organizacija u Europi. Kako tvrdi, samo europski pružatelji usluga u oblaku, čije je sjedište u EU i imaju europsku upravu mogu ponuditi imunitet od neeuropskih zakona kako bi zaštitili osjetljive i osobne podatke.

No, Microsoft, Amazon i Google već su se oglasili o ovom problemu te su priopćili da već nude rješenja koja rješavaju zabrinutost oko digitalnog suvereniteta, rješenja koja pohranjuju podatke na serverima u zemlji ili regiji klijenata, a ne u SAD-u.

Iz Googlea su rekli da također surađuju s pouzdanim lokalnim dobavljačima iz EU-a poput T-Systema dajući im pritom kontrolu nad šifriranjem podataka klijenata i dajući kupcima 'tehnički veto nad njihovim podacima'.

U međuvremenu, predsjednik Microsofta Brad Smith obećao je da će tvrtka poduzeti pravne mjere u slučaju da im američka vlada naredi obustavu usluga te da će u europske ugovore uključiti i klauzule za taj slučaj iako su napomenuli da je vjerojatnost da se tako nešto dogodi 'izuzetno mala'.

– Nastavit ćemo tražiti nove načine kako bismo osigurali da Europska komisija i naši europski klijenti imaju mogućnosti i jamstva koja su im potrebna za pouzdano poslovanje – poručili su iz Microsofta.

Iz Centra za regulaciju u Europi (CERRE) sa sjedištem u Bruxellesu poručili su da bi za Europu moglo imati smisla razviti vlastiti ograničeni suvereni oblak kako bi zaštitila ključne vladine podatke. No, dodaju da je nerealno pokušati 'izbaciti Amerikance iz opskrbnog lanca ili osigurati da u svakoj točki lanca postoje Europljani'.

Treba izjednačiti propise

Također, napomenuli su da tehnološko tržište funkcionira na način da pobjednik uzima sve pa da je novim igračima na tržištu iznimno teško dostići one koji su se već ustalili i postali predvodnici na sektoru. Umjesto toga je potrebno, kako kažu iz CERRE-a, da se Europa usredotoči na tehnološka područja u kojima bi mogla steći prednost.

– Mogla bi to biti industrijska upotreba umjetne inteligencije, jer Europa već ima puno veću i jaču industrijsku bazu od SAD-a – navode iz CERRE-a.

Što se tiče tehnologije koja već postoji na tržištu, mnogi vjeruju da se ništa neće promijeniti osim ako Europa ne uvede nove propise koji prisiljavaju regionalne organizacije i vlade da kupuju lokalnu tehnologiju. Ali tu EU, prema Berjonu, odugovlači.

– Definitivno postoji politički interes, ali sada taj interes treba pretvoriti u zajedničku strategiju – kaže Berjon.

Treba se tu prisjetiti i onog famoznog Izvješća o konkurentnosti EU iz prošle godine u kojem Mario Draghi piše da Europa 'ozbiljno zaostaje' u novim tehnologijama te da su 'samo četiri od 50 vodećih svjetskih tehnoloških tvrtki europske'.

Direktor Europskog centra za međunarodnu političku ekonomiju Matthias Bauer navodi da bi, kako bi popravili sliku Europe, trebali ciljati na izgradnju europskog tehnološkog sektora koji će se moći natjecati s SAD-om i Kinom.

– Trenutno je tehnološkoj tvrtki sa sjedištem u EU mnogo teže proširiti se diljem kontinenta nego što bi to bilo istoj tvrtki u SAD-u. Ne suočavaju se one samo s različitim jezicima već i s različitim pravnim aktima, zakonima o tržištu rada, poreznim zakonima, ali i o različitim sektorskim propisima – govori Bauer.

Zato bi na razini EU trebali izjednačiti propise jer koliko god nerealan scenarij bio da će Trump samo 'pritisnuti prekidač' i isključiti internet u Europi, proteklih par godina je naučilo cijelo europsko tržište da treba biti spreman na sve.