Premda gotovo dnevnim ritmom nastaju nove titule i radna mjesta usklađena sa zahtjevima famozne zelene tranzicije, teško je oteti se dojmu da, barem zasad, u toj kategoriji dominiraju stari poslovi s novim ruhom. Primjerice, građevinski radnici koji rade na energetskoj obnovi zgrada tehnički se mogu smatrati ‘zelenim radnicima‘
Zelena tranzicija i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, na što se Europska unija obvezala, zahtijevat će potpunu transformaciju europskog društva i gospodarstva. Čelnici Unije pred sve postavili su veliki tehnološki, financijski, ali i društveni izazov. Ta ‘nova‘ tranzicija, kako to biva, past će i pada na leđa običnih građana i radnika pa će ova zadnja, društvena komponenta biti vjerojatno i najvažnija u cijeloj tranziciji. Jer, od radnika se očekuje da se prilagode novim uvjetima, novim poslovima i novoj zelenoj transformaciji, a da pritom i sami smanje svoj ugljični otisak. Mnogi će poslovi nestati, neki drugi će se pojaviti, a mnogi takozvani zeleni poslovi već su tu, poput recimo ‘dužnosnika za toplinu‘, o kojem ćemo poslije.
– Pojam ‘zeleni poslovi‘ danas se ponajprije veže uz pojam ‘zelene tranzicije‘ i Zeleni europski plan, strateški dokument Europske unije kojim se njezino gospodarsko područje planira transformirati u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo. Iz tog proizlazi da zelenim poslovima možemo nazvati sve one koji ne utječu negativno na okoliš i planet – objašnjavaju iz OIE-a Hrvatska. A da bi se ta tranzicija postigla potrebna su nova znanja, vještine i novi poslovi.
Konzultantska kuća McKinsey predviđa da će do 2050. godine na globalnoj razini biti otvoreno oko 200 milijuna novih radnih mjesta, a istodobno će ih 185 milijuna nestati. Prognoze daje i Međunarodna organizacija rada (ILO), koja u svojim analizama navodi da će se do 2030. godine stvoriti oko 100 milijuna novih radnih mjesta, ali dodaje da će ih 80 milijuna nestati zbog tehnološkog razvoja, automatizacije i robotizacije.
Dužnosnik za toplinu
A koji su to poslovi koji će nestati ili nastati? Pa počnimo sa spomenutim ‘dužnosnikom za toplinu‘ (heat officer). Godine 2021. fondacija Adrienne Arsht-Rockefeller pokrenula je projekt ‘dužnosnika za toplinu‘ te je u raznim gradovima svijeta zaposlila ljude koji bi se trebali na neki način boriti protiv sve žešće vrućine i ostalih klimatskih nelagoda. Iako možda zvuči pomalo ludo, ti bi dužnosnici navodno trebali surađivati s vlastima u borbi protiv klimatskih promjena, razvijati strategije, implementirati, provoditi i nadgledati, i sve te velike riječi koje se upotrebljavaju kada se ništa ne radi. Kako im ide, još ne znamo, ali to je samo jedan od primjera novih, zelenih poslova kojima je cilj borba za očuvanje okoliša, klime i planeta. Iako taj posao zvuči kao neka caka iz ‘Alana Forda‘ ili ‘Montyja Pythona‘, postoje naravno i ozbiljni zeleni poslovi. Međutim, treba reći da si ni Europska komisija nije učinila uslugu kada je na svoje stranice stavila, kao primjere zelenih poslova, recimo posao ‘obrezivača‘.
Nema adekvatnih radnika
Šalu na stranu, zelena tranzicija i pokušaj da se dostigne ugljična neutralnost od 2050. godine zahtijevat će i ozbiljne zelene poslove, ali i radnu snagu sposobnu da ih obavlja. No realnost je da te radne snage nedostaje ili je uopće nema, pa stručnjaci kažu da bi to mogao biti ključni čimbenik koji će usporiti prijelaz Europe na gospodarstvo zelene energije, koje se pretežno pokreće solarnom i hidroenergijom te energijom vjetra.
Primjerice, samo u solarnom sektoru broj radnih mjesta treba se udvostručiti do 2030. godine, na milijun, da bi Europska unija ispunila svoj REPowerEU cilj koji zahtjeva instaliranje kapaciteta solarnih panela od ukupno 750 gigavata (GW) ili barem 400 do 2025. godine. Osim toga, i sama Komisija procjenjuje da će postizanje cilja da EU 45 posto energije dobiva iz obnovljivih izvora zahtijevati otvaranje više od 3,5 milijuna radnih mjesta do 2030., što predstavlja ogroman izazov s obzirom na trenutačno stanje s radnom snagom u Europi i vještinama koje ta radna snaga posjeduje. Također, treba naglasiti da u solarnoj industriji četiri od pet poslova otpada na solarne instalatere, kolokvijalno ‘fizikalce‘.
Osim zelenih fizičkih poslova, tu su i oni profinjeniji, koji se mogu naći na platformi za umrežavanje LinkedInu. Pa tu nailazimo na solarnoga konzultanta, menadžera održivosti, inženjera zaštite okoliša, zelenog arhitekta ili zelenog dizajnera. Međutim, takvi su zeleni poslovi činili tek jedan posto globalnih zapošljavanja u 2021. godini, pa možemo zaključiti da je zelena poslovna budućnost većinom fizička. To pokazuju i podaci u UK-u i Njemačkoj, gdje se većina zelenih poslova odrađuje na energetskoj obnovi zgrada, što znači da se građevinare ili većinu njih već danas može prozvati zelenima.
Prema LinkedInu, pet najbržerastućih zelenih poslova od 2016. do 2021. bili su menadžer održivosti – s godišnjim rastom od 30 posto, zatim tehničar za vjetroturbine, solarni konzultant, ekolog i stručnjak za zdravlje i sigurnost okoliša. Što se tiče zelenih vještina, prema LinkedInovu istraživanju održiva moda bila je najbržerastuća na globalnoj razini, što god to točno bilo. Također, jedna zanimljivost tog istraživanja pokazuje da su ljudi sa zelenim vještinama uglavnom koncentrirani u bogatijim zemljama, poput Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Australije.
Romain Boitard, stručnjak za razvoj ljudskoga kapitala iz Europske zaklade za osposobljavanje, kaže da je ideja politike da svaki posao može postati zeleniji, čak i u ‘smeđim‘ sektorima, te da zelena tranzicija ne smije ostaviti nijednog radnika iza sebe. Zbog toga navodi veliku važnost cjeloživotnog učenja, koje će odigrati glavnu ulogu u tranziciji, omogućujući ljudima prilagodbu promjenjivom okružju daljnjim obrazovanjem. Za ostvarenje tog cilja potrebna je transformacija, koja mora biti troškovno učinkovita, pravedna i socijalno uravnotežena. Stoga pretvaranje postojećih radnih mjesta u zelene postaje prioritet budućnosti. Ipak, bit će teško osigurati da ti novi zeleni poslovi budu dostupni svim ljudima iz različitih sredina i poslovnih pozadina.
Zelene potpore
OIE Hrvatska navodi i usmjeravanje svih vrsta poslovanja prema održivosti i klimatskoj neutralnosti te objašnjava da će u tome glavnu ulogu odigrati država, odnosno vlada, ministarstva i druga državna tijela i institucije.
– Važna je i uloga nevladinih tijela, neprofitnih organizacija i organizacija civilnog društva, koji bi trebali upoznati cjelokupno hrvatsko društvo s pojmom zelene tranzicije i provoditi aktivnosti kojima će približiti zelenu tranziciju društvu, odnosno omogućiti da zeleni poslovi budu dostupni svima – ističu iz OIE-a.
U Hrvatskoj Zavod za zapošljavanje već sad daje potpore, tj. provodi mjere za zelena/digitalna radna mjesta te u njemu navode da je od travnja 2022. godine do kraja rujna 2023. godine u tu mjeru uključeno ukupno 1445 osoba. Kao primjere najčešćih zelenih radnih mjesta u Hrvatskoj izdvajaju komunalne djelatnike, vodoinstalatere, električare, instalatere klimatizacije i savjetnike za procjenu utjecaja na okoliš. Na primjeru HZZ-a vidimo kako se dosad klasični poslovi odsad mogu okarakterizirati i kao zeleni, točnije, kao oni koji će omogućiti zelenu tranziciju i koji će odraditi dobar dio tranzicijskog, ali i fizičkog posla.