Zeleno i digitalno
StoryEditor

Zeleni pomorski koridori - dekarbonizaciju brodarske industrije trebaju podržati i vlade i investitori i brodari, ali i vlasnici tereta

18. Srpanj 2023.
foto Shutterstock

Gotovo sva energija koja se koristi u brodarskoj industriji dolazi iz fosilnih goriva, a zbog toga je cijeli sektor odgovoran za dva do tri posto ukupne globalne emisije ugljičnog dioksida. Ne bude li regulacije, prema postojećim stopama rasta industrije, brodarstvo bi do 2050. te postotke moglo povećati na udjele od čak 17 posto. Prepoznala je to i Međunarodno pomorska organizacija (IMO, International Maritime Organization) koja je ne samo naložila smanjenje emisija cijeloj industriji do 2050. godine, nego i izgradnju zelenih brodskih koridora za neke od najprometnijih brodarskih ruta na svijetu.

Industrija veliki zagađivač

Zeleni brodski koridor je brodska ruta na kojoj brodovi nemaju emisiju ugljika i druge emisije. Ideja o zelenim koridorima nastala je na samitu COP26 u Glasgowu, potpisivanjem Clydebankove deklaracije od strane vlada, a od tada je došlo i do eksplozije interesa ne samo brodara, nego i luka i lučkih upravitelja. Ideja iza zelenih koridora jest izgradnja poticajnog ekosustava s posebnim regulatornim mjerama i sigurnosnim standardima, koji bi pružili povoljne uvjete za dekarbonizaciju.

Takvi su koridori već uobičajeni u brojnim svjetskim lukama. Prvi svjetski pomorski zeleni koridor  uspostavljen je između Los Angelesa i Šangaja, a u podržale su ga sve velike brodarske kompanije poput Maerska, CMA CGM-a i COSCO Shipping Linesa.

Prvi kontejnerski brod na metanol

Naime, brodarske tvrtke, potaknute regulativom, potražnjom kupaca, pritiskom investitora, ali i vlastitim internim ciljevima, i same traže načine za dekarbonizaciju svojih flota. Više od 95 posto brodova danas pokreću motori s unutarnjim izgaranjem koji rade na razne naftne proizvode, kao što su teško loživo ulje (HFO), brodsko plinsko ulje (MGO) i brodsko dizelsko ulje (MDO).

‘Zeleni‘ brodovi, uključujući kontejnerske brodove, tankere, brodove za suhi rasuti teret, brodove za prijevoz plina, brodove za prijevoz automobila, brodove za krstarenje, tegljače i pučinska plovila, u budućnosti bi mogli ploviti na ekološki prihvatljivija goriva kao što je kombinacija loživog ulja i biodizela, metana, metanola i amonijaka do 2050. godine. Neki brodari već uvode takve alternative u svoje flote, Maersku je primjerice nekidan isporučen prvi kontejnerski brod na metanol.

Sjevernoeuropski zeleni koridor

A kako bi se potaknuo razvoj zelenih koridora potreban je dijalog između luka, brodskih linija i drugih dionika pomorske industrije. Dio te tranzicije i dolazi od brodara, pa se primjerice baš na inicijativu Maerska  stvara tzv. sjevernoeuropski zeleni koridor koji je spojiti luke u poljskom Gdyniju, njemačkom Hamburgu, danskom Roenneu, nizozemskom Rotterdamu i estonskom Tallinnu, a koridor bi s primjernom počeo najkasnije do 2030. godine. O uključivanju o zelene koridore sve se više govori  i u Španjolskoj i Francuskoj te Velikoj Britaniji, a to očekuje i druge luke, obzirom da prema odluci Europske komisije sve luke u Europskoj uniji do 2030. moraju osigurati lučku infrastrukturu za dekarbonizaciju u pomorskom sektoru.

Za potencijalni zeleni koridor potrebne su četiri bitne komponente: dionici koji su predani dekarbonizaciji i spremni surađivati u cijelom lancu vrijednosti; pristup održivom gorivu što uključuje i proizvodnju alternativnih goriva, potražnja kupaca za zelenim transportom, razvijena politika i regulativa. A to sve znači da je za razvoj zelenih koridora važna suradnja brojnih dionika u pomorskom prometu — uključujući regulatore, vlade, vlasnike brodova, operatere, unajmljivače, vlasnike tereta, luke i lučke zajednice, dobavljače goriva i investitore.

27. travanj 2024 06:21