Zgrade su geopolitičko rješenje. Zvuči čudno. Ali tako je

Sigurnost je danas prioritet u cijelom svijetu i ne može se postići samo kupnjom oružja. Bez energetske sigurnosti nema ni geopolitičke otpornosti, a Anđelka Toto Ormuž, voditeljica korporativnih poslova tvrtle ROCKWOOL Adriatic, objašnjava kako upravo tu zgrade imaju ključnu ulogu. Zvuči čudno, ističe, ali one su geopolitičko rješenje. U Europi su tri od četiri zgrade sagrađene prije standarda energetske učinkovitosti i nepotrebno troše previše energije i novca. Obnovom takvih zgrada može se uštedjeti čak do 80 posto energije, odnosno više od 30 posto ukupno potrošene energije u EU-u. Tako se utječe na energetsku sigurnost jer nećemo trebati uvoziti energente. Pozitivan je utjecaj na gospodarstvo golem jer se otvara dva milijuna novih radnih mjesta i potiče 0,7 posto rasta BDP-a na godinu. Zgrade su ključne za energetsku neovisnost, a samim time i za geopolitičku sigurnost u EU-u.

Što se očekuje od Nacionalnog plana obnove zgrada?

– Sve zgrade s nultom emisijama do 2050. – cilj je Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Dakle, do tog cilja imamo samo 25 godina. Ona nalaže obvezu povećanja godišnje stope energetskih obnova postojećih zgrada. U Hrvatskoj će se ta stopa morati povećati od tri do pet puta u odnosu na prijašnje godine. Gdje smo, kamo idemo i kako stižemo do tog cilja, bit će detaljno opisano u nacionalnom planu obnove zgrada, koji zato slobodno možemo nazvati strateškim kompasom. On će točno pokazati koliko zgrada imamo, koja je njihova namjena, u kojem su stanju danas, kada moraju biti obnovljene, do koje razine i kojim novcem, odnosno prikazat će financijski plan s izvorima i administrativnim kapacitetima. Donosi se uz javno savjetovanje i prvi nacrt Hrvatska treba predati Komisiji do kraja ove godine, a konačne verzije do kraja sljedeće

Koji su konkretni zahtjevi za obnovu zgrada?

– Nacionalni plan jasno će opisati minimalne zahtjeve za obnovu najlošijih nestambenih zgrada s jasno definiranim pragovima i rokovima. Na primjer, 16 posto najlošijih morat će biti obnovljeno do 2030., a zatim dodatnih 10 posto do 2033. To znači da će svaka četvrta zgrada javne namjene – bolnice, škole, vrtići, domovi za starije, kazališta – u idućih osam godina morati biti obnovljena. Trebat će na godinu obnoviti i oko tri tisuće višestambenih zgrada. To su golemi brojevi i u njima leži velik potencijal. Naravno, moramo voditi računa o socijalnim zaštitnim mehanizmima za potporu ranjivim kućanstvima uzimajući u obzir energijsko siromaštvo. Država će morati osigurati tehničku i financijsku pomoć takvim kućanstvima.

Koliko je novca potrebno za financiranje energetske obnove?

– Procjenjuje se da do 2030. EU treba oko 300 milijardi eura, a Hrvatska najmanje milijardu eura na godinu. Proračunska sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dala su snažan početni zamah, ali nisu dovoljna. Da bismo ubrzali tempo obnove, moramo snažnije angažirati privatni kapital i nove financijske instrumente.

Koji inovativni modeli financiranja mogu pomoći?

– Primjerice, Hrvatska bi ponovno mogla biti predvodnica u ESCO modelu, ali ovaj put za višestambene zgrade: ESCO tvrtka financirala bi i provela obnovu umjesto vlasnika stanova, a zaradu ostvarivala uštedama u grijanju i hlađenju. U starim dijelovima gradova tisuće zapuštenih potkrovlja moglo bi se oživiti privatnim kapitalom – investitor bi za potkrovni prostor energetski obnovio fasadu i krov te ugradio dizalo. Zanimljiv je i model 'EU Renovation Loan' koji bi osigurao masovne obnove.

Što se može dogoditi ne počne li masovna obnova?

– Preduga stagnacija znači više uvozne energije i ovisnosti, skupljih energenata, krizu stanovanja i gospodarsku stagnaciju. Obnovom postojećeg fonda možemo smanjiti potrošnju energije i troškove građana, ojačati otpornost na cjenovne šokove, aktivirati lokalno gospodarstvo i privući inovativne financijske modele – sve na dobrobit cijelog društva. 

Sadržaj nasto u suradnji s tvrtkom ROCKWOOL Adriatic