Zov i kob malih elektrana: Oprezno s veličinom ne želite li izgubiti status potrošača

Potaknuti rastom cijena i mogućom nestašicom energenata, potrošači sve češće odlučuju postati proizvođači energije iz obnovljivih izvora. Na krovovima obiteljskih kuća diljem Hrvatske zrcale se solarni paneli (male elektrane), a neki su ih smjestili i na okućnice. Mali proizvođači električne energije, čije su elektrane snage do jedan MW, proizvode je za vlastite potrebe, a višak prodaju HEP-u. Tako je počeo i Dubravko Posavec, vlasnik tvrtke Solida grupa iz Ivanca čiji su temelji nastali 2012. na krovu njegove obiteljske kuće u Cerju Tužnom. Posavec se tijekom godina iz maloga proizvođača energije iz solarnih panela prometnuo u drugoga najvećeg proizvođača u državi, ispred njegove Solida grupe samo je HEP.

Potkraj siječnja ove godine na distribucijsku mrežu HEP ODS-a bilo je priključeno gotovo 7500 sunčanih elektrana, od toga broja u kućanstvima je bilo instaliranih 4647 sunčanih elektrana, ukupne snage 28,353 MW, od čega 4243 u kategoriji samoopskrbe, snage 25,63 MW. Električnu energiju od malih proizvođača (elektrane snage do 1 MW) unutar HEP grupe otkupljuju HEP Elektra kao regulirani opskrbljivač u javnoj usluzi i HEP Opskrba kao tržišni opskrbljivač. Trenutačno HEP Elektra otkupljuje električnu energiju iz sunčanih elektrana od oko 1100 kupaca korisnika postrojenja za samoopskrbu te od oko 140 kupaca s vlastitom proizvodnjom po reguliranim cijenama koje propisuje HERA. HEP Opskrba trenutačno električnu energiju otkupljuje od oko 5700 malih proizvođača. Cijena otkupa definirana je bilateralnim ugovorima te ovisi o kategorijama proizvođača.

Put do proizvodnje energije

Prema riječima konzultanta i direktora DSconsultinga iz Osijeka Daniela Srba, iako postoje i druge tehnologije korištenja OIE-a za vlastite potrebe, dominantna tehnologija kod malih proizvođača je proizvodnja električne energije iz fotonaponskih sustava, a Hrvatska je u njihovu korištenju na 26. mjestu u Europskoj uniji, s instaliranih 16,9 W po stanovniku.

– Kad bi Hrvatska dosegnula razinu prosjeka EU-a od 254,5 W po stanovniku u korištenju sustava FN-a, riješila bi u cijelosti potrebu za uvozom električne energije – ističe Srb i dodaje da je problem dugotrajna procedura ishođenja potrebne dokumentacije.

Proces počinje izradom projekta, zatim se dobije obavijest o mogućnosti priključenja koju izdaje HEP i na temelju nje izradi se glavni projekt za montažu elektrane, a HEP istodobno ugradi dvosmjerno brojilo. Nakon završetka radova i predaje sedam dokumenata HEP izda potvrdu za trajni pogon.

– Problem je što HEP nije pripremljen za veliki broj zahtjeva za postavljanje FN sustava te se u nekim dijelovima Hrvatske na svaki HEP-ov potez čeka mjesecima. Ali ima i dobrih primjera, primjerice u Osječko-baranjskoj županiji. Iz toga je vidljivo da ne postoji adekvatan način poticanja korištenja fotonaponskih sustava, odnosno očito postoje sistemski ugrađene kočnice – objašnjava Srb, koji tvrdi da problem može riješiti HEP, odnosno politički utjecaj na tu tvrtku.

Neopravdana ograničenja

Prema njegovim riječima, potreban je održiv sustav prihvaćanja i plaćanja proizvedene električne energije. Iako HEP-ov model s preuzimanjem viškova do granice godišnje potrošnje električne energije daje početne rezultate, nema nikakvog razloga da obiteljske kuće s monofaznim priključkom snage 5,5 ili 7,5 kW imaju ograničenu snagu fotonaponske elektrane na 3,6 kW.

– Administrativno smo ograničili proizvodnju električne energije u navedenim slučajevima, što nema nikakvo tehničko opravdanje. Drugo ograničenje godišnja je proizvodnja električne energije iz FN sustava do razine godišnje potrošnje. Ni ta odluka nema smisla. Opravdanje se tražilo u oporezivanju prihoda od prodane energije, što je riješeno početkom ove godine, dopušten je godišnji prihod do 1327,22 eura po kućanstvu, ali HEP nije promijenio vlastiti model koji bi to omogućio – napominje Srb.

Nadalje pojašnjava da su današnje cijene električne energije takve da sufinanciranje fotonaponskih elektrana više nije potrebno. Najviše dostignute otkupne cijene električne energije bile su potkraj rujna prošle godine i dostizale su 4,3 kune/kWh (0,57 eura/kWh). Otad padaju prema 0,26 eura/kWh (2 kune/kWh).

– Dugoročno je za male proizvođače električne energije optimalno pokrivati vlastite potrebe te samo viškove prodavati. U tom je slučaju prodajna cijena 80 posto kupovne cijene ili oko 0,12 eura/kWh – tvrdi Srb.

Isplativost ulaganja

Naglašava da intervencije hrvatske vlade sufinanciranjem cijena energenata, električne energije i plina dovode u pitanje isplativost ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije. Naime, kad bi cijena električne energije i plina bila viša, ulaganje u korištenje obnovljivih izvora više bi se isplatilo. Zbog toga malim proizvođačima električne energije, kućanstvima, savjetuje dimenzioniranje fotonaponskog sustava prema vlastitim potrebama, vlastitoj potrošnji. Pritom treba paziti da proizvodnja ne premaši godišnju potrošnju jer se u tom slučaju gubi status potrošača s vlastitom proizvodnjom. Zato treba pratiti proizvodnju i isključiti pogon ako će se proizvodnjom električne energije premaši potrošnja.

Velikim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima, kao i kućanstvima, rješenja gradnje solarnih elektrana po modelu ‘ključ u ruke‘ nudi tvrtka E.ON Hrvatska kao lider u segmentu fotonaponskih elektrana, a prema riječima tamošnjeg direktora maloprodajnih rješenja za kupce Vladimira Saba najveći izazovi s kojima se u realizaciji susreću su u administrativnom dijelu i neujednačenosti procesa pri izdavanju dozvola za priključenje fotonaponskih elektrana. Prema njegovu mišljenju, potencijal tržišta je velik i Hrvatska ima priliku doći u vrh EU-a prema iskorištenosti obnovljivih izvora energije, ali za to je potrebna partnerska suradnja svih uključenih u proces, od institucija do krajnjega kupca iliti potrošača proizvođača.