Sve je izglednije da, čime god se bavili, umjetna inteligencija će prije ili kasnije postati jedna od glavnih tema koja će vas okruživati. Kako se s njom nositi? Kako ju uklopiti u poslovanje? Koje su naše prednosti? Što nam može olakšati? Kada joj vjerovati? Kako raditi s njom, a ne protiv nje? Sve su to pitanja koja već neko vrijeme more lidere iz različitih branši.
No, izgleda da je umjetna inteligencija ozbiljno zagrebla i u područje novinarstva. Pa koliko god smo možda i mislili da su kreativci sigurni, ispada da umjetna inteligencija nema granica i da je došlo krajnje vrijeme da i ljudi iz ovog područja zasuču rukave i pronađu odgovore na ranije spomenuta pitanja.
Upravo se o tomu – utjecaju umjetne inteligencije na novinarstvo – pričalo na Europskom izdavačkom kongresu koji se prošli tjedan održao u Beču. Bez previše uljepšavanja, na konferenciji se zaključilo: AI je ovdje, radi značajne promjene i moramo im se znati prilagoditi!
Tektonske promjene u novinarstvu
Ovo nije prva promjena koja do temelja promijenila novinarstvo. U zadnjih dvadeset godina su se dogodile tri velike promjene koje su imale snažan utjecaj: prva je bila pojava interneta, zatim pametnih telefona, pa onda i društvenih mreža. Dolaskom svega spomenutog nije se promijenilo samo novinarstvo, već i ljudi pa tako istraživanja trenutno pokazuju da klasični mediji više nisu prvi izbor za većinu mladih ljudi.
Svemu tome sada treba dodati i umjetnu inteligenciju koja će napraviti tektonske promjene u medijima i načinu na koji koriste. Upravo zato je jedno od glavnih pitanja što nam nosi budućnost?
– Događaju se tektonske promjene zbog tehnologije i zbog toga moramo potpuno preispitati trenutne poslovne modele – kazala je na kongresu Ladine Heimgartner, voditeljica globalnih medija u Ringieru i izvršna direktorica grupe Blick u Švicarskoj.
No, nakon niza promjena, koje su promijenile medijski svijet, Heimgartner je istaknula da je uvjerena ćemo se uspjeti izboriti s umjetnom inteligencijom.
Nije sve ni crno ni bijelo
Inače, mediji diljem Europe su se već počeli upoznavati s umjetnom inteligencijom i testiraju njezine mogućnosti za uvođenje u rad. No, ono oko čega se svi slažu je da AI ima svoje prednosti i nedostatke.
Ono što je sigurno, ova tehnologija će promijeniti način na koji radimo, omogućiti nam da neke stvari budu brže… Tako je jedan od govornika, Ramon Kadel, iz Handwerk magazina, istaknuo da, prema njihovom iskustvu, ono što može biti standardizirano može biti napravljeno s tehnologijom, no novinarstvo može biti samo ojačano s tehnologijom, ne i zamijenjeno.
I Verena Krawarik, iz APA-e (Austrijske novinske agencije), istaknula da ‘AI u novinarstvu, ne znači da AI radi novinarstvo‘. Pa iako smatra da moramo shvatiti prednosti AI-a, svjesna je da primjerice popularni ChatGPT nema uvijek točne informacije (što je pokazala i na primjeru), a to se kosi s vrijednostima novinarstva koje bi se trebalo temeljiti na točnim informacijama.
Prema tome, novine u svom najtradicionalnije smislu će uvijek biti u prednosti oko nekih stvari među kojima su: baratanje podacima, imanje brenda (koji se mogu osloniti na kvalitetu i odanost), mogućnosti kritičkog gledanja, komunikacije sa stručnjacima… pa između ostalog i povjerenje koje i je puno veće od onog prema tehnologiji.
Neke stvari nitko ne može dobro kao ljudi
Pa koliko god promjena nas čekalo, Heimgartner je istaknula da se prodoru umjetne inteligencije treba pristupiti pribrano i otvoreno. Jer osim mogućnosti umjetne inteligencije, treba biti svjestan i vlastite snage.
– Ljudi traže ljude i njima više vjeruju. Osim toga, mi pričamo priče i to nitko ne može tako dobro kao mi – kazala je Heimgartner.
Sve ovo će reći nekoliko stvari: AI je tu i neće nestati. Neosporno mijenja medije do temelja i što prije se moramo se ukrcati na taj vlak kako ne bi zaostali. No, osim toga moramo napraviti ‘domaću zadaću‘ i spremiti realnu strategiju kako se nositi s AI-em i vidjeti koje su naše vrijednosti – jer ako to odradimo dobro, AI bi nam mogao omogućiti da se koncentriramo na ono u čemu smo najbolji.