Mladi, talentirani dizajneri sa smislom za marketing imaju priliku uzeti dio kolača u industriji digitalnoga modnog biznisa, koja kontinuirano raste dvoznamenkastim stopama. Iako kupaca digitalne mode ne nedostaje, modni brendovi još ne shvaćaju ozbiljno koliki je potencijal te niše. Problem je u predrasudama koje imaju o gejmingu, misle da su to igre za djecu
Američka je dizajnerica Mishi McDuff prije osam godina osnovala digitalni modni brend Blueberry i prodavala virtualnu odjeću igračima, odnosno avatarima, u igrici Second Life. Isprva digitalno dizajniranje za nju nije bilo ništa više od hobija i u prvoj godini od njega je uspjela zaraditi šezdeset tisuća dolara. Već godinu poslije prihod se popeo na milijun dolara i od osnutka do danas stabilno raste te svoje modno carstvo širi na metasvemire Robloxa, Fortnitea i Spatiala. McDuff sa svojim Blueberryjem nije jedina poduzetnica koja je nanjušila poslovnu priliku u toj lukrativnoj gejmerskoj niši.
Trenutačno čak tri milijarde korisnika igra nekakve igrice (trećina svjetske populacije), a vrijednost industrije gejminga procjenjuje se na 175 milijardi dolara. S predviđenom stopom rasta od oko osam posto industrija igara do 2026. premašit će 239 milijarde dolara. Ne začuđuje zato što poduzetna ekipa želi uzeti dio kolača, a ako je suditi prema Vogue Businessu, zasad je najprimamljiviji upravo taj svijet digitalne mode.
Od jednoga do 2000 dolara
Svoju priču o uspjehu s Vogueom je podijelio i James Gaubert, dizajner i stilist koji dizajnira virtualne kolekcije za brendove poput Coacha, Adidasa, Axel Arigata i Ester Manas te im tako pomaže da uđu u svijet gejminga, NFT-ova i Weba 3. Prije nego što je osnovao svoju virtualnu modnu kuću Republique, radio je kao stilist za Bulgari i Louis Vuitton, a na digitalno je dizajniranje prešao nakon boravka u jugoistočnoj Aziji. Ondje se, naime, uvjerio koliko loše modna industrija utječe na okoliš i usporedno je svjedočio tomu koliko je njegov sin tinejdžer navučen na igrice poput Fornitea. Njegov Republique specijaliziran je za pretvaranje fizičkih proizvoda (obuće, odjeće i modnih dodataka) u NFT-ove i in-game odjeću za igre i metasvemire kao što su Ready Player Me, Decentraland, Zepeto, Sandbox, Fortnite i Roblox. Kako je Gaubert objasnio Vogueu, Asosovi kupci u pravilu mlađi, pa su za njihove brendove idealni svjetovi Robloxa ili Fortnitea, a Coach je npr. bolji za Decentraland, metasvemir s malo starijim korisnicima.
Osim što Republique dizajnira i educira, može kreirati virtualne fittinge za brendove koje šalje influencerima ili ih upotrebljava u e-trgovini. Za brendove koji ciljaju široke mase ima smisla kreirati jeftiniju digitalnu modu odnosno modne dodatke (od jednog do tri dolara po komadu), ali masovno će se kupovati u, primjerice, Fortniteu. Luksuzni komadi u metasvemirima poput Decentralanda prodaju se u manjim količinama, ali i po višim cijenama, od dvjesto do dvije tisuće dolara (npr. NFT-ovi). Do kraja ove godine Gaubert očekuje da će njegov Republique ostvariti pola milijuna dolara od prodaje, što je čak 250 posto više nego lani. No u ovoj fazi ne smatra da je konkurencija drugim virtualnim modnim kućama poput The Fabricanta ili DressX-a, nego se više vidi kao brend koji educira velike modne igrače o potencijalima cijele industrije. A oni su, kako tvrdi Vogue, golemi i veliki su izgledi da će digitalna moda postati mainstream.
Kako se zarađuje
To misle i na engleskom Sveučilištu za kreativnu umjetnost (University of the Creative Arts, UCA), gdje su osmislili prvi kolegij na svijetu posvećen digitalnoj modi (i to na zahtjev studenata). Ideja da pripreme svoje studente za tržište rada i tu novu nišu već se pokazala pametnom jer im je platforma Fartfech prišla sa zahtjevom o partnerstvu. Osim što su s tom poznatom modnom platformom radili na razvoju digitalnog dizajna, dva su studenta dobila ugovor o radu. Iako kupaca digitalne mode ne nedostaje, modni brendovi još ne shvaćaju dovoljno ozbiljno koliki je potencijal te niše.
Najveći je problem u predrasudama koje imaju o gejmingu, misle da su to igre za djecu. No kako Vogueu tvrdi potpredsjednica globalnih partnerstva u Robloxu Christina Wootton, nova generacija modnih dizajnera ozbiljno je zagrizla za platforme poput Robloxa, na kojoj svatko može biti kreator. Samo prošle godine zajednica kreatora sadržaja zaradila je na njemu 539 milijuna dolara, a samo u prvom kvartalu ove godine njihovi su ukupni prihodi bili 147,1 milijun dolara. Ako na toj virtualnoj platformi korisnik potroši jedan dolar (100 robuxa, virtualne valute), trideset posto odlazi kreatoru, četrdeset posto prodavaču (Robloxu ako dizajner/kreator izravno s njim surađuje ili modnom brendu), a ostatak Robloxu. Robuxi se pritom mijenjaju u dolare, a budući da platforma i za to uzima naknadu, kreatoru od jednog dolara ide 10,5 centa. No budući da obujam kreatora raste, bit će u boljoj pregovaračkoj poziciji i imati prilike zaraditi i više 'stvarnih' dolara.
Golemi potencijal
Također, kad je o modnom biznisu u virtualnom svemiru riječ, dizajneri/kreatori moraju se nositi s mnogo većom konkurencijom nego u fizičkom svijetu. Kako se dosad pokazalo, najučinkovitiji je marketing od usta do usta, i to ne samo u metasvemiru nego i na društvenim platformama poput TikToka, YouTubea, Discorda ili Twittera. Mnogi kreatori angažiraju virtualne, a i stvarne influencere ne bi li poboljšali svoj doseg. Tako, primjerice, Blueberry angažira virtualne utjecajnike i reklamira se u virtualnim modnim magazinima kao što je L'Homme Magazine, koji se prodaje u Second Lifeu. Republique je pak radio s francuskim brendom modnih dodataka Monnier Frères i njegove virtualne komade predstavio na Metaverse Fashion Weeku u Decentralandu. Njegova virtualna kolekcija za Coach imala je odjek i u stvarnom svijetu pa su kupci poželjeli i fizičke verzije komada koji su predstavljeni u metasvemiru.
U svakom slučaju, virtualna modna industrija ima doista nevjerojatan potencijal. Osim što od dizajnera amatera može stvoriti ozbiljna imena (s ozbiljnom zaradom) u metasvemiru, može donijeti zaradu 'fizičkim' modnim kućama i njihove brendove predstaviti mlađoj publici. Budući da je industrija tek u začecima, a brendovi se još educiraju o tome koje proizvode i kako plasirati u virtualni svijet, mladi, talentirani dizajneri sa smislom za marketing imaju priliku uzeti dio kolača i poput Blueberryjeve osnivačice svoj hobi pretvoriti u milijune dolara vrijedan biznis.