Živimo u UN-ovu Desetljeću zdravog starenja pa postoji mnogo inovativnih ideja o zdravlju, zajednici, gradskom životu i ostalim faktorima koji bi mogli produljiti život i mnogima ga učiniti privlačnijim. Ali za ostvarenje tih ideja potreban je novac. Zapravo, gomila novca. Specijalizirane agencije Ujedinjenih naroda kažu da ne postoji granica za produljenje životnog vijeka. Međutim, ona uvelike ovisi o elastičnosti nečijeg novčanika.
Milijarderi imaju luksuz vjerovati da je duboka starost poželjna. Nedavna istraživanja koja je objavio The Guardian pokazala su da samo 35 posto ‘običnih‘ ljudi želi doživjeti stotu. Tu baš i nema nekog misterija. Naime, starenje svakako nije jednak proces za ljude koji se bore s preživljavanjem (većina populacije na zemaljskoj kugli) u okolnostima klimatskih promjena, najava nestašica zaliha hrane i vode te urušenih sustava zdravstvene i socijalne skrbi i bogataše koji posjeduju privatni otok s kontroliranom klimom, brojnom poslugom i vlastitom medicinskom ekipom. Zato ne začuđuje, piše The Guardian, što najbogatiji žive gotovo deset godina dulje bez invalidnosti od najsiromašnijih.
Prošlogodišnja konferencija o dugovječnosti ‘Longevity Investors Conference‘, koja se održala u elitnome skijališnom kompleksu u švicarskom Gstaadu, okupila je milijardere u potrazi za projektima koje bi mogli financirati, a koji bi mi im pomogli da probiju vlastite životne granice. Prisutni novinari iz svjetskih medija bili su iznenađeni filozofijom i svakodnevnom praksom publike koja je u hotelskom predvorju umjesto ispijanja kave udisala čisti kisik.
Dugi put metmorfina
Milijarderi trenutačno financiraju startupove iz privatnog sektora koji popunjavaju praznine u znanosti o dugovječnosti te njihova istraživanja o starenju, koja su previše spekulativna za veliku farmaciju i preskupa za akademsku zajednicu i vlade. Među njima su, naravno, Jeff Bezos, Larry Page, Sergey Brin, Sam Altman... Novinarka MIT Technology Reviewa opisala je u svojem blogu kako je na tom skupu bilo 150 ljudi, od kojih 120 bilo ulagača s milijunima ili čak milijardama dolara na raspolaganju te najmanje milijun dolara spremnih za upumpavanje u projekt dugovječnosti. Mnogim potencijalnim posjetiteljima uskraćena je ulaznica od 4500 dolara jer nisu ispunjavali taj kriterij.
Koliko bogataši traže prilike za ulaganja u vječni život, tako se i znanstvenici koji otkrivaju načine kako to postići bore za financiranje. Autorica MIT-ova bloga Jessica Hamzelou navela je primjer izraelskog medicinskog centra Barzilaija koji se godinama borio da dobije javni novac za svoje kliničko ispitivanje metformina. Riječ je o lijeku koji se inače upotrebljava za liječenje dijabetesa, no od kada su, još u 80-im godinama prošlog stoljeća, znanstvenici otkrili njegov učinak na sprečavanje bolesti i produljenje životnog vijeka, mnogi su ga počeli rabiti kao zaštitu od starenja. Barzilai je tek nedavno pronašao novac da pokrije trećinu svojih troškova. Tih devet milijuna dolara dobio je od Hevolutiona, zaklade pokrenute 2021. koja ima godišnji proračun od milijardu dolara za potporu i ulaganje u istraživačke organizacije i biotehnološke tvrtke koje žele produljiti ljudsko zdravlje.
Blago biotehnolozima
Kad pitate ljude što najčešće rade kako bi dulje ostali mladi, popis odgovora je podugačak, a uključuje kupke u hladnoj vodi, vježbe visokog intenziteta, lijekove koji se izdaju samo na recept ili kombinaciju dodataka prehrani. Suorganizator spomenute konferencije Tobias Reichmuth ima svoj popis. S prijateljem i dugogodišnjim suradnikom Marcom Berneggerom 2020. godine osnovao je Maximon, organizaciju koja podupire biotehnološke tvrtke koje se bave dugovječnošću i u to ulaže sto milijuna švicarskih franaka. Ima osobni cilj: doživjeti sto dvadeset godina.
Od 2016. je, kaže, izgubio puno kilograma, prehrana mu je pretežno biljna, mnogo vježba i povremeno posti, a uzima i suplemente. Njegov dnevni režim uključuje NMN, dodatak koji je namijenjen povećanju razine NAD+, što pomaže opskrbi stanica energijom. Uzima i ono što opisuje kao suplement pojačivač koji sadržava resveratrol, kemikaliju koja se nalazi u bobičastom voću i crnom vinu, koje se već dugo hvali zbog svojstava protiv starenja. Oba spoja prodaju se kao dodaci za produljenje dugovječnosti, ali nema uvjerljivih dokaza da bilo koji pomaže ljudima da žive dulje.
Dodaci prehrani nisu regulirani kao lijekovi. Na primjer, ne mora ih odobriti Uprava za hranu i lijekove u SAD-u. I tu se javljaju mnoge opasnosti pri vlastitom eksperimentiranju.
Anti-age itd.
Tako se, primjerice, uz već spomenuti metformin, koji ujedno povećava broj molekula kisika koje ulaze stanice, u posljednje vrijeme vežu mnoge kontroverzije iako su ga ljudi uzimali godinama. Mnoštvo ga se uhvatilo u nadi da će im produljiti život, no studije daju proturječne rezultate. Znanost koja stoji iza njegove učinkovitosti je podijeljena, a neke su nedavne studije obeshrabrile, zbog čega su neki zagovornici zastali s njegovom popularizacijom.
Metformin je samo jedan od mnogih propisivanih lijekova koji su inspirirani prirodnim biljnim spojevima. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća znanstvenici su pronašli mnogo načina za pouzdano produljenje životnog vijeka, primjerice kvasaca, crva, pa čak i miševa te drugih životinja u laboratoriju. Lijekom rapamicinom, koji se izvorno upotrebljavao za suzbijanje imunosnog sustava ljudi kojima su se transplantirali organi, može se, navodno, produljiti životni vijek laboratorijskih miševa za oko 25 posto. Tretman koji čisti stare, istrošene stanice ima jednak učinak. Čak i ubrizgavanje krvi ljudskih tinejdžera pomlađuje stare miševe.
Međutim, anti-age medicina još se u javnosti poistovjećuje s takozvanim peglanjem bora i estetskom kirurgijom. Riječ je o grani medicine temeljenoj na naprednim znanstvenim i medicinskim znanjima i tehnologiji za prevenciju, rano otkrivanje i liječenje bolesti povezanih sa starenjem, kao i brizi o zdravlju u sklopu inovativnoga znanstvenog pristupa radi postizanja viših zdravstvenih standarda i dugovječnosti. Tako se u usporavanju starenja upotrebljavaju i hormoni i kromosomi i DNK i matične stanice. Izoliraju se prirodni aktivni spojevi iz živih organizama dokazane aktivnosti čije se molekule kemijski modificiraju kako bi se dobio novi spoj boljih svojstava od prirodne molekule.
Hormoni i nuspojave
U procesu starenja također valja odvojiti kronološku dob (godine) od biološke (stvarno stanje našeg organizma) jer često nisu u korelaciji. Naime, performanse tjelesnog sustava u usporedbi s osobama jednake životne dobi kod nekih su ljudi mnogo bolje ili lošije od onih očekivanih za biološku dob.
Neki od najstarijih i najpopularnijih tretmana protiv starenja temelje upravo na ideji primjene hormona, posebice hormona rasta (HGH). Postoje istraživanja koja pokazuju da se starije osobe osjećaju mlađe i bolje nakon njegove primjene. Portal Vaše zdravlje upozorava na poseban oprez zbog nuspojava (primjerice, visokoga krvnog tlaka), ali i kod bolesnika s malignim ili nemalignim tumorima. DHAE, estrogeni, testosteron i melatonin samo su neki od hormona čija se razina smanjuje s godinama, a čije je nadomještanje tijekom istraživanja pokazalo pozitivne učinke.
Anti-age medicina i industrija posljednjih desetljeća znatno su napredovale pa uz opće zdravstvene mjere omogućavaju postizanje najboljih rezultata i lokalnu primjenu potpuno neinvazivnih, gotovo bezbolnih tretmana i postupaka u svrhu usporavanja starenja kože, očuvanja folikula kose, pomlađivanja kože lica, ruku, vrata i dekoltea, rješavanja tvrdokornih masnih naslaga lipolizom, podizanja obješenih dijelova lica i tijela (lifting) itd.
Famozni gen
Jedna od meta znanstvenika koji se bave starenjem jest gen Sirt6, piše portal Vaše zdravlje. Mnoga istraživanja već su prije utvrdila da su aktivnosti toga gena koji se može naći kod ljudi, ali i mnogih životinja, važne u staničnim funkcijama i bolestima, u popravljanju DNK-a te da su snažno povezane s dugovječnošću. Autori istraživanja pokazali su da se ekspresija Sirt6 pojačana sustavom za uključivanje gena GeneSwitch-GAL4 i dovoljna za produljenje životnog vijeka može pokrenuti u odrasloj dobi, a ne isključivo tijekom rane faze razvoja.
To znači da bi eventualni lijekovi mogli djelovati na trajanje života čak i ako organizam nije programiran za pojačanu ekspresiju Sirt6 u ranoj fazi razvoja. Naime, u svim dosad provedenim istraživanjima znanstvenici su genetički modificirali životinje tako da inherentno imaju pojačanu ekspresiju Sirt6, a nisu im naknadno davali terapije.
Bez obzira na to u kojem će se smjeru razvijati istraživanja i inovacije na području suplemenata, čarobna pilula koja produljuje život još ne postoji. Fontana vječnog života nedostižna je i najbogatijima. Nadajmo se da će milijarderi otkriti tajnu vječnog života u plaćanju puno više poreza.