Život
StoryEditor

Energetska renesansa zahvatila velik broj hrvatskih gradova, za obnovu se povlače milijarde

03. Prosinac 2022.

Brzim i krupnim koracima hrvatski gradovi, potpomognuti i nepovratnim sredstvima iz europskih fondova, gaze kroz zelenu tranziciju. Prelaze na alternativne izvore energije, a podižu i ekološku svijest građana

Energetska renesansa hrvatskih gradova ukupno je vrijedna više milijardi kuna, nema što se neće ‘zazelenjeti‘ ili se već zeleni, od javne rasvjete, krovova javnih ustanova, stambenih zgrada i obiteljskih kuća, vozila javnog prijevoza do brodova na lokalnim morskim linijama… Nemoguće je u ovome tekstu predstaviti sve nijanse zelene transformacije lokalnih jedinica i samouprava, odnosno samo onih koji su odgovorili na novinarski upit.

Neke gradske uprave bez zadrške komuniciraju s medijima, ali neke ne mare za javnost ili uljuljkane u samoljublje ne smatraju da bi mogle nešto naučiti od drugih. No imale bi, primjerice, štošta naučiti od turističkog bisera Dubrovnika, manjih gradova Križevaca, Samobora, Slavonskog Broda, ali i poduzetne Rijeke…

Dubrovnik je u posljednjih šest godina povukao više od milijardu kuna nepovratnih sredstava za energetsku obnovu, infrastrukturu i kulturnu baštinu, a do kraja 2025. cilj je tri milijarde kuna.

Taj grad intenzivno radi na projektima održivosti i energetske učinkovitost te brojnim smart city projektima, čime prednjači u odnosu na ostale hrvatske gradove. Započeta je rekonstrukcija cjelokupne javne rasvjete vrijedna 14 milijuna kuna, kojom će se uštedjeti više od dva milijuna kuna na godišnjoj razini. Sa šest dizalica topline koje se koriste morskom vodom za grijanje i hlađenje obnovljena je kotlovnica Kneževa dvora.

Planovi za uštede

Energetski su obnovljeni i Kazalište Marina Držića, zgrade gradske uprave, osnovne škole Lapad, Ivana Gundulića, Marina Držića te vrtići Izviđač i Ciciban, čime su smanjeni računi za električnu energiju.

– Provedbom svih osam planiranih projekata uz tri potporne mjere uštedjelo bi se 7938 MWh i 1877 tona ugljikova dioksida – izjavio je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Proračunom za 2023. planirano je 1,5 milijardi kuna za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije za kućanstva, za 2024. dodatnih 2,75 milijardi kuna, a za 2025. nešto više od tri milijarde kuna. U pripremi je i energetska obnova škola na širem dubrovačkom području, a Dubrovnik je prvi u Hrvatskoj uveo 100 posto električni sustav dijeljenja automobila, elektrifikaciju voznog parka priprema i gradski prijevoznik Libertas, a planirana je i nabava električnih automobila za gradske službe. U sklopu projekta e-LAFITI radi se i na projektima elektrifikacije lokalnih brodskih linija prema Elafitskim otocima.

Veliki potencijali

U strategiji razvoja Grada Samobora od 2020. do 2025. predviđeno je unapređenje prometne mreže postavljanjem punionica za električna vozila, a planirano je i uvođenje električnih autobusa u promet te su već obavljene testne vožnje, a dugoročni plan je i zamjena voznog parka električnim vozilima.

Uvodi se i novi sustav prikupljanja otpada, a razmišlja se i o mogućnosti izgradnje postrojenja za pretvaranje otpada u energiju. Postoji i velik potencijal u iskorištavanju obnovljivih izvora energije – geotermalne energije, biomase iz šumskih područja, energije Sunca...

– Pojedine vrste nabave provode se u skladu s mjerilima zelene javne nabave s ciljem poticanja zaštita okoliša te održive potrošnje i proizvodnje. Jedan je od primjera nabava električne energije za javnu rasvjetu iz obnovljivih izvora energije – ističe samoborska gradonačelnica Petra Škrobot.

Trenutačno jedna od najvećih investicija u Samoboru gradnja je distributivno-logističkog centra RC zone Samobor u Bobovici, projektirana je prema najnovijim građevinskim i ekološkim standardima, a namjera je da svi aktualni i budući projekti koje realizira Grad Samobor budu zeleni i održivi.

Tijekom 2023. planirana je i modernizacija sustava javne rasvjete LED svjetiljkama, čime će se uštedjeti oko 80 posto električne energije te znatno smanjiti troškove. Također je, u suradnji sa REGEA-om, Grad Samobor analizirao 22 potencijalne lokacije sa solarnim potencijalom, a tijekom ove godine posađeno je i dvjestotinjak stabala na području grada radi smanjenja emisije ugljikova dioksida te će se sadnja nastaviti i u idućim godinama.

Poput ostatka Europe

Iako se Rijeka ekološki ponaša već dulje od desetljeća, ljetos je gradonačelnik pozvao sve dionike na racionalniju potrošnju energije s obzirom na povećanje cijena energenata, a sličan poziv uputio je i uoči početka sezone grijanja.

– Razmatramo modele štednje električne energije u sustavu javne rasvjete. Skratila bi se za petnaest minuta u jutarnjim i večernjim satima, ukupno pola sata na dan. Također ćemo tijekom adventa skratiti razdoblje uključenja blagdanske rasvjete. Drugim riječima, ponašamo se kao i ostatak Europe i svijeta suočen s globalnom energetskom krizom – napominje riječki gradonačelnik Marko Filipović.

Zbog štednje energije, ali i klimatskih promjena, u Rijeci se okreću alternativnim izvorima energije; fotonaponske elektrane postavljene su na sedam zgrada javne namjene, a ukupna instalirana snaga je 110 kW. Grad postavlja i solarne panele za pripremu potrošne tople vode, a od 2013. dosad ukupno je proizvedeno više 635 MWh električne energije iz energije Sunca.

Od 2017. u pogonu je i postrojenje za proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina na Viševac, čime se direktno smanjuju emisije odlagališnih plinova. U Rijeci je na 21 objektu javne namjene moguća gradnja integriranih solarnih elektrana, čime će se na godinu uštedjeti 1,7 milijuna kuna.

Osim toga, Grad Rijeka je od 2013. sredstvima iz gradskog proračuna te uz pomoć europskih sredstava energetski obnovio 29 objekata javne namjene, čime je ušteđeno više od 65 posto energije, a prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost riječka ulica Drage Gervaisa šampion je energetske obnove s 23 obnovljena objekta. Rijeka će u idućem razdoblju nastaviti projekte energetske obnove objekata javne namjene: obnovit će i sagraditi toplovode i toplane te povećati vozni park energetski učinkovitih vozila…

Grad Križevci je prvi u Hrvatskoj skupnim ulaganjem građana postavio solarnu elektranu na krov javne zgrade, Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci, te je prvi pokrenuo energetsko-klimatski ured, koji je u manje od godinu dana posjetilo više od 500 građana zainteresiranih za prelazak na obnovljive izvore energije.

– Paralelno smo osigurali sredstva za gradnju solarnih elektrana na šest javnih zgrada te sufinanciranje dodatnih istraživanja geotermalne bušotine koju planiramo iskoristiti za grijanje kompleksa javnih zgrada, a radimo i na gradnji velike fotonaponske elektrane snage 6,5 MW. Sve te aktivnosti provode se u cilju da do 2030. postanemo energetski neovisan grad – naglašava križevački gradonačelnik Mario Rajn.

Energetski gradovi

Na području svih križevačkih naselja u tijeku je zamjena javne rasvjete LED-om te neće biti potrebe za dodatnom štednjom. Brojne javne zgrade energetski su obnovljene, a sufinancirana je i provedba dvaju projekata iz područja geotermalne energije u iznosu od osam milijuna kuna.

Prošle je godine gradska uprava osigurala i podijelila ukupno 500 termometara svim gradskim ustanovama i poduzećima, čijom će se ugradnjom u svim grijanim prostorijama steći uvid u temperaturno stanje i mogućnost upravljanja temperaturom te utjecati na potrošnju. Osim toga, gradska uprava i Komunalno poduzeće već nekoliko godina stara vozila mijenjaju za ona na struju i hibridna vozila, a plan je uvesti i sustav javnog prijevoza na električnu energiju.

Štedi se i u Slavonskom Brodu, gdje od srpnja ove godine isključuju svaku drugu svjetiljku javne rasvjete, a gdje to nije moguće nakon 23 sata u potpunosti gase javnu rasvjetu. Osim toga, javne se tvrtke sve više koriste vozilima na električni pogon ili na prirodni plin. No to su zasad sitnice u odnosu na planove gradske uprave, koja je unazad nekoliko godina pokrenula niz projekata s ciljem transformacije Slavonskog Broda u pametan, ekološki i zelen grad.

Osim redovitog ozelenjavanja javnih površina, energetske obnove svih dječjih vrtića te gradskih osnovnih škola, najveći fokus trenutačno je istraživanju mogućnosti iskorištavanja geotermalnog potencijala. Na području Slavonskog Broda postoje potencijalni vodonosnici termalnih voda te se Grad uspješno prijavio na drugi otvoreni poziv međunarodnog udruženja ‘Energetski gradovi‘, koje je ujedno i koordinator takozvane inicijative European City Facility i dobio nepovratna europska sredstva u iznosu od 60.000 eura.

– Zahvaljujući tim sredstvima Grad Slavonski Brod može izraditi investicijski koncept potreban za ubrzanje provedbe energetskih i klimatskih akcijskih planova. Umjesto plina mogla bi se iskoristiti topla voda iz termalnih izvora, što će znatno pridonijeti ekologiji jer se takvim sustavom grijanja smanjuje količina CO2 – objašnjava Mirko Duspara, gradonačelnik Slavonskog Broda.

Geotermalni potencijal u početku bi bio iskorišten za potrebe gradskih sportskih i školskih ustanova, a potom i ostalih ustanova u Slavonskom Brodu. Prošle je godine nepovratnim europskim sredstvima u tome gradu na Savi sagrađena nova mreža pješačko-biciklističkih staza duža od 70 kilometara, a u suradnji s tvrtkom Bolt građanima je omogućeno i korištenje električnih romobila. 

28. siječanj 2023 18:50