Život
StoryEditor

Iako su dobre u STEM-u učenice ne zanima karijera u programiranju

10. Travanj 2024.

U današnjem digitalnom društvu promjene se događaju brže no ikada, a STEM stručnjaci najtraženiji su na tržištu rada te će taj trend i dalje rasti. Kako STEM (koji obuhvaća znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku) postaje sve važnije područje, jasno je da su znanja i vještina iz tih područja potrebna svim ljudima. Unatoč tome, tehnički sektor je i dalje dominanto muški, što potvrđuju i brojke iz Hrvatske i Europske unije, a dostupna istraživanja dokazuju da se aspiracije i interes za STEM područja kod djevojčica gubi u dobi između 10 i 12 godina.

Naime, djevojčice i dječaci u 10. godini života (4. razred) imaju slične aspiracije prema STEM-u, međutim, do 14. godine (8. razred) dječaci ostaju zainteresiraniji od djevojčica čiji interes za STEM-om pada. Da bi otkrili zrazloge koji se kriju iza smanjenja interesa djevojčica za STEM-om, ali i objasnili kao i postojanje rodnih stereotipa, usprkos boljem uspjehu djevojčica u tim područjima, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu je, na inicijativu A1 Hrvatska, proveo znanstveno istraživanje u sklopu projekta A1 STEMfemme Junior u osnovnim školama čiji je cilj bio utvrditi razloge ustrajanja i odustajanja od obrazovnih i karijernih aspiracija u STEM području djevojaka osnovnoškolske dobi. Ukupno je u istraživanjima sudjelovalo 10 642 učenica i učenika od 4. do 8. razreda osnovne škole.

Rodne razlike prisutne

Predstavljajući rezultate istraživanja, Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i suvoditelj istraživanja, naglasio je da među djecom u Hrvatskoj postoji jasna orijentacija prema STEM području, no u nekim su područjima izražene rodne razlike.

– Za značajan dio mladih u Hrvatskoj s 14 godina STEM je nešto što je željeno i sanjano. Najtraženija područja rada za sve su biomedicina i zdravstvo, računarstvo, elektrotehnika, strojarstvo i brodogradnja, što je izrazito pozitivno. U osnovnim školama raste interes za STEM-om, ali postoje rodne razlike tog interesa - djevojčice više naginju prema biokemiji i medicini, a dječaci prema informatici – rekao je Jokić.

image

Boris Jokić

Istraživanje koje je proveo IDI pokazalo je da na kraju osnovne škole karijeru u računarstvu i informatici želi samo 1,2 posto djevojčica naspram 11,9 posto dječaka, što je ogromna rodna razlika. Elektrotehniku, strojarstvo i brodogradnju bira samo 0,4 posto djevojčica u usporedbi s 11,4 posto dječaka, dok se, s druge strane, čak 21,5 posto djevojaka vidi u biomedicini i zdravstvu, za razliku od 5,9 posto dječaka. Prirodne znanosti i matematiku na kraju 8. razreda bira 2,2 posto djevojaka i 2 posto dječaka.

Zabrinjava pak je što četvrtina učenika na kraju osnovne škole nema jasnu viziju o tome što žele raditi u životu.

Uvjerenje o sposobnosti

Osim samog školskog uspjeha u predmetima (poput matematike, tehničke kulture, informatike, biologije, kemije i fizike), kod odabira karijere važnije je koliko se mlade osobe osjećaju sposobnima u pojedinom području. Na primjer, netko može imati peticu iz fizike, ali ne osjeća da bi mogao u budućnosti ostvariti karijeru u tom području.

– Kod uvjerenja o sposobnosti nema rodnih razlika, što je dobro. No, kod djevojčica se uvjerenje o sposobnosti s vremenom smanjuje kod informatike i tehničke kulture, dok kod dječaka pada uvjerenje o sposobnosti u područjima biologije i kemije – zaključio je Jokić.

Zbog svega navedenoga Institut je, uz A1 Hrvatska i Grad Split, od rujna prošle godine u 14 splitskih osnovnih škola uveo novu aktivnost nazvanu STeam, kako bi ojačali obrazovne i karijerne aspiracije prvenstveno djevojčica prema STEM području.

A1 već nekoliko godina provodi i svoj A1 STEMfemme program, namijenjen djevojkama na završnim godinama studija, koje imaju priliku dobiti plaćenu praksu u A1, uz edukaciju, mentorstvo, rad na novim tehnologijama i zanimljivim projektima.

– U A1 Hrvatska imamo 47 posto žena u kompaniji, a u cijelom sektoru tehnike samo ih je 15 posto. Prije nekoliko godina smo pokrenuli A1 STEMfemme program namijenjen djevojkama završnih godina STEM fakulteta, ali nas je i dalje zanimalo zašto ne postoji veći interes kod djevojaka za tehnička zanimanja. Stoga smo se obratili IDIZ-u u želji da napravimo pomak po tom pitanju. Osim istraživanja, zajedno smo razvili kurikulum za izvannastavnu aktivnost s ciljem jačanja aspiracija i osnaživanja prvenstveno djevojčica prema STEMu koji se ove školske godine provodi u 14 osnovnih škola u Splitu. Zbog velikog interesa i odličnih povratnih informacija iz škola, planiramo širenje programa na škole u Zagrebu i okolici – izjavio je Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije u A1 Hrvatska.

image

Ivan Skender

Podrška okoline ključna

Nakon predstavljanja istraživanja održala se i panel rasprava na temu ‘Žene i STEM: Budućnost je njihova‘, na kojemu su sudjelovale Zrinka Ristić Dedić, suvoditeljica istraživanja IDIZ, Katja Magdić Košiček, znanstvena suradnica na Institutu Ruđer Bošković, te Andrea Pirša Ilić, rukovoditeljica Centra izvrsnosti za umjetnu inteligenciju i podatke u A1 Hrvatska, dok je raspravu moderirala Dubravka Štefanac Vinovrški, direktorica korporativnih komunikacija u A1 Hrvatska.

Ristić Dedić dodala je da je IDIZ osim kvantitativnog dijela proveo i kvalitativno istraživanje koje ukazuje da je područje informatike i računarstva snažno obilježeno stereotipima.

– Pri tome se poslovi u ovom području i dalje vežu uz muški spol i djevojčicama nisu privlačni niti interesantni te postoji jasna potreba za ženskim uzorima u ovom području rada – izjavila je Ristić Dedić.

U odabiru karijere u STEM-u kod djevojčica ključna je podrška roditelja i obitelji, a veliku ulogu u poticanju i motivaciji za STEM imaju i profesori, zaključak je panela.

image

Dubravka Stefanac Vinovrski, Zrinka Ristic Dedic, Katja Magdic Kosicek, Andrea Pirsa Ilic

19. svibanj 2024 23:03