Razina zadovoljstva poslom i ravnoteže između poslovnog i privatnog života kod zaposlenika koji rade od kuće viša je nego kod onih koji rade u uredu, zbog čega 78 posto zaposlenika želi nastaviti raditi od kuće, pokazalo je znanstveno istraživanje koje je u suradnji s vodećim znanstvenicima i znanstvenim institucijama provela Mplus grupa, a koje je danas predstavljeno u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Mplus grupa je u svoje redovno istraživanje o angažiranosti radnika, u suradnji s istraživačima s brojnih sveučilišta, uključujući Harvard, Oxford i Sveučilište u Zagrebu, uključila i dodatna pitanja oko rada od kuće i wellbeinga. Nakon prikupljenih 4.554 upitnika iz sedam zemalja, analizu su proveli renomirani znanstvenici, koji su doveli u vezu zadovoljstvo poslom i rad od kuće, a je rad prihvaćen i objavljen u renomiranom časopisu Frontiers of Psychology.
– Prije izbijanja pandemije, u Mplusu je 27 posto zaposlenika radilo od kuće, 4,7 posto hibridno, a 70,7 posto iz ureda. U ožujku 2020., izbijanjem pandemije, 70 posto zaposlenika prešlo je na rad od kuće, što je bilo uvećanje od 61 posto. Žene su bile zastupljenije u uzorku i činile su 70,29 posto ispitanika. Tijekom pandemije Covid-19 uočili smo da je rad od kuće za Mplus uspješna poslovna politika, pa smo ju po završetku pandemije i zadržali, ali željeli smo i znanstveno provjeriti misle li isto i naši zaposlenici. Ovim im se putem svima zahvaljujemo na sudjelovanju u istraživanju – rekla je Bruna Kostelac Košir, glavna direktorica za ljudske resurse u Mplus Grupi.
Kao najčešće prednosti rada od kuće, zaposlenici su isticali uštedu vremena na promet, što im je omogućilo više slobodnog vremena te ujednačeniji svakodnevni život, u kojemu su imali više vremena za obitelj. Pilot projekt najprije je proveden u Njemačkoj, a dobiveni rezultati nisu se odviše razlikovali po zemljama, kao ni prema dobnim skupinama i spolu ispitanika.
– Snažan rast primanja i standarda zaposlenika nastavit će se i u idućoj godini. Poduzetnici na tom trendu intenzivno rade, ali to nam istovremeno predstavlja i najveći izazov. Na tržištu rada u Hrvatskoj, naime, nikada nije vladala toliko jaka bitka za svakog pojedinog zaposlenika, a nama poslodavcima ključan cilj je zadržavanje i privlačenje radnika. Današnji zaposlenici žele mobilnost, priliku za brzo napredovanje, učenje, prilagođavanje njihovim potrebama u organizaciji rada, žele veću autonomiju i priliku da unutar radne okoline izraze svoje specifične potrebe, poput rada od kuće ili rada na daljinu. Stabilno i dobro plaćeno radno mjesto najbolja je demografska politika, a stabilno radno mjesto 21. stoljeća je ono koje daje priliku za razvoj i rast zaposleniku, brzo se prilagođava novim trendovima i razvija u smjeru novih industrija i tehnologija – rekla je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.
Pitanje rada od kuće, kojemu je dodana i nova kategorija – rad na daljinu, u Hrvatskoj regulira Zakon o radu, a sukladno novim izmjenama, sve veći broj poslodavaca sa svojim zaposlenicima potpisuje anekse ugovora.
– S ponosom ističem posljednje izmjene i dopune Zakona na radu koje su regulirale rad od kuće, odnosno rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu, koji se uvijek obavlja putem informacijsko komunikacijske tehnologije. Ključna razlika između rada na izdvojenom mjestu i rada na daljinu je što je na izdvojenom mjestu rada poslodavac upoznat s lokacijom rada i moguće je govoriti o eventualnoj nadoknadi troškova, dok kod rada na daljinu ne postoji takva obveza. Cjelovito uređenje rada na izdvojenom mjestu i rada na daljinu osigurat će pravnu sigurnost ugovornih strana radnog odnosa koji se izvršava izvan prostorija poslodavca, a fleksibilan pristup takvom načinu rada omogućit će mnoge prednosti kako radnicima, tako i poslodavcima – rekao je Dražen Opalić, ravnatelj Uprave za rad i zaštitu na radu, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Nastavno na predstavljeno znanstveno istraživanje, održan je i okrugli stol pod nazivom „Povezanost rada od kuće sa zadovoljstvom poslom, ravnotežom poslovnog i privatnog života i preferencijama radnog modela“, u sklopu kojega su panelisti raspravljali o benefitima i nedostatcima rada od kuće. Stručni tim koji je radio na projektu čine istraživači i znanstvenici s vodećih sveučilišta te predstavnici Mplusa: Milan Milošević, Andrija štampar School of Public Health, School of Medicine, University of Zagreb, Croatia, Bruna Kostelac Košir, Mplus, Darko Horvat, Mplus, Tomislav Glavaš, Mplus, Antonio Sadarić, IEDC-Bled School of Management, Slovenia, Carin Isabel Knoop, Harvard Business School, United States te Stjepan Orešković.
– Naša kompanija, u kojoj je zaposleno više od 80 posto žena, temeljito je istražila mogućnosti rada od kuće tijekom prvog lockdowna 2020. godine, kada je samo sektor trgovine ostao aktivan. Unatoč inicijalnim izazovima, uspjeli smo organizirati gotovo sve poslove na daljinu, s izuzetkom neposrednog kontakta u trgovini i radu u skladištu. Ovo iskustvo nas je iznenadilo, dokazavši da se većina zadataka može uspješno obaviti iz udobnosti doma. Ipak, nakon završetka lockdowna iskustvo nam pokazuje kako kupci opet preferiraju kontakt licem u lice u trgovini – rekao je Martin Evačić, predsjednik HUP-Udruge trgovine i glavni direktor NTL-a.
Danijela Govorčinović Šimunović, direktorica sektora ljudskih resursa u Heinekenu istaknula je kako je Heineken dobitnik priznanja Izvrsnost u izazovima za kreiranje zdravoga radnog okruženja.
– Tijekom pandemije je 25 posto naših zaposlenika izrazilo želju za povratkom u urede i posjedovanjem vlastitog radnog prostora, dok danas imamo 30 posto zaposlenika kojima se nudi mogućnost rada od kuće, a to su uglavnom zaposlenici koji su vezani za ured. Samim time, približno 22 posto zaposlenika radi od kuće deset dana mjesečno, a mi kroz ove promjene želimo stvoriti osjećaj povezanosti među zaposlenicima, potičući takav pristup u našoj radnoj kulturi, čime se postiže jedinstveno iskustvo radnog okruženja – istaknula je Govorčinović Šimunović.
Rad na izdvojenom mjestu i rad na daljinu samo su dio promjena na tržištu rada.
– Budućnost nam nosi brojne promjene. Čovjek je uvijek u fokusu, ali svakako se radujem razvoju umjetne inteligencije i potičem sve da je iskoriste jer vjerujem da nam nudi mogućnost postizanja veće kvalitete rada. Umjetna inteligencija će unaprijediti tržište donoseći nove vrijednosti, no to ne znači da će u potpunosti zamijeniti agencije za odnose s javnošću i medije. Iako smo već u društvu gdje je moguće zamisliti zamjenu određenih uloga, ljudima je i dalje važna prisutnost humanosti stoga usprkos napretku tehnologije, čovječnost ostaje nezamjenjiv element u mnogim aspektima našeg života – rekla je Manuela Šola, vlasnica i direktorica agencije Komunikacijski laboratorij.
