Ne očekujte ništa ni od koga, savjetuju iskusni kreatori sadržaja svojoj sadašnjoj i budućoj konkurenciji. Mnogo je onih koji se smatraju influencerima, ali naposljetku, kažu, uspjeh ovisi o sadržaju koji objavljuju
Pozivajući se na procjenu tvrtke venture-kapitala SignalFire, Forbes navodi da čak 50 milijuna ljudi smatra sebe influencerom i tvorcem sadržaja na društvenim mrežama. Bez obzira na tako velik broj, mjesta očito ima za sve koji žele zarađivati od utjecaja i izrade vlastitog sadržaja. Naime, Influencer Marketing Hub donosi da je riječ o djelatnosti koja je prije sedam godina u svijetu vrijedila 1,7 milijardi dolara, a lani je dostigla vrijednost od 16,4 milijarde dolara. Vrijednost očito raste bez obzira na ekonomske teškoće u svijetu i brendovi će u svojim poslovnim planovima nadalje svakako računati na influencere i tvorce sadržaja. No u tome svijetu također postoje izazovi.
I Hrvatska ima svoje poznate utjecajne osobe, a među njima je Saša Vukić, čije videorecepte u Hrvatskoj i susjednim zemljama prati oko 1,5 milijuna ljudi na društvenim mrežama. Vukić putem ‘Sašine kuhinje‘, kako se zove i njegova tvrtka, surađuje s velikim brojem renomiranih brendova, a suradnju ostvaruje izravno s marketinškim odjelom brenda ili putem agencije s kojom brend surađuje.
– To znači da ne pronalazim sponzore, oni kontaktiraju sa mnom. Ne osvajam pratitelje i nikada mi cilj nije bio pridobiti mnogo njih. Moj način rada vrlo je jednostavan od početka. Naime, želio sam videoreceptom gledatelju oduzeti što manje vremena, a da mu istodobno brzo pružim što više informacija kako bi recept ispao baš kao i meni. Od takva pristupa ne odstupam jer svoje recepte gledam iz perspektive gledatelja, pa ako je meni nešto dosadno, onda to i ne objavljujem. Takvim načinom rada došao sam do više od 492.000 pratitelja na YouTubeu, na Facebooku 775.000, Instagramu 167.000 te TikToku do 46.000. Čini mi se da sam čak pojedinac s najvećim brojem pratitelja u Hrvatskoj, ako se izuzmu nogometaši, ali nisam potpuno siguran u taj podatak. Jedina platforma na kojoj zarađujem od oglasa je YouTube kanal ‘Sašina kuhinja‘. Ostalim se društvenim mrežama koristim kao marketinškim platformama uz pomoć kojih gledatelje šaljem na svoj YouTube kanal ili svoju web-stranicu – opisuje Vukić.
Nepravedna simbioza
Vukićev sadržaj je besplatan, pa nije upućen u način rada platformi za uplate pratitelja poput Patreona, FanFixa i sličnih. Ipak, njegov je savjet svima koji bi se željeli baviti influencerstvom da ne očekuju ni od koga ništa, jer ne postoji veliki medij, novine ili TV kuća koji će im pružiti onaj početni poticaj, odnosno vjetar u leđa.
– Besplatna reklama ne postoji. Danas ne samo da su svi mediji jedni drugima konkurencija, već i oni veliki ako ne dobiju ništa zauzvrat neće o vama govoriti ni pisati. Tek kada je neizbježan uspjeh koji ste samostalno postigli, tek kad mediji (urednici, novinari) uvide da je nemoguće pobjeći od činjenice da ste uspjeli bez njihove pomoći, potpuno sami, onda će vas spomenuti, eventualno pozvati na intervju i dobiti dodatnu gledanost na vašem imenu. Opet neka nepravedna simbioza, ako se smijem tako izraziti. Jedino je premium (kvalitetan) sadržaj ono na čemu morate inzistirati i raditi, sve ostalo će doći samo po sebi, ali vrlo, vrlo polako. Ovim se poslom bavim oko sedam godina i prvih nekoliko godina nisam zarađivao ništa, već sam radio na vlastitoj edukaciji u svim segmentima. Također, proizvodio sam mnogo digitalnog sadržaja (recepata) i održavao društvene mreže. Danas sam zadovoljan zaradom, koja je javni podatak i lako se pronađe na internetu. Naravno da bi zarada mogla biti daleko veća, ali ne želim naplaćivati pretplate i slično, jednostavno želim da moj sadržaj bude uvijek i svakomu besplatno dostupan u bilo kojem trenutku – smatra Vukić.
Sašina kuhinja, prema predanom godišnjem financijskom izvještaju za 2021. ostvarila je prihod od 58.900 eura i neto dobit od 11.600 eura.
Dodao je da se ipak ne bi nazvao influencerom makar je to popularan naziv kod nas i u svijetu. Radije bi rekao da je kuhar i kreator digitalnog sadržaja. Naglasio je također da bi mu bilo bolje da se tim poslom bavi u nekoj drugoj zemlji.
– U posljednjih smo desetak godina postupno zaboravili domoljublje, osim kada igra nogometna reprezentacija. Hrvatska je prekrasna, ja volim svoju zemlju zajedno s njezinim nedostacima i dobrim stranama. Treba gledati neku sredinu i dobro odvagnuti poslovne poteze… Unutarnja politika tvrtke Sašina kuhinja je da se prvo namire sve obveze prema državi, a što se tiče budućnosti Sašine kuhinje, smatram da je ona svijetla uz mnoštvo mogućnosti napretka u svim segmentima. Treba osluškivati pratitelje, pratiti njihove želje i slijediti instinkte – uvjeren je Vukić.
Za različite pratitelje
Ustrajnost u kreiranju i objavljivanju sadržaja dovela je do suradnje s klijentima Darija Marčaca, osnivača Crew zajednice, TikTok kreatora i mentora. S osam milijuna pratitelja Crew zajednica je najveća zajednica TikTok kreatora u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Marčac na TikToku ima više od 540.000 pratitelja, na Instagramu 100.000 i na LinkedInu 16.000.
– Važno je znati razlikovati vrstu i format sadržaja, koji treba i sadržajno biti usmjeren prema različitim publikama na tim mrežama. Ljudi na različite društvene mreže odlaze s različitim ciljevima i očekivanjima, pa s tim na umu treba i kreirati svoj sadržaj: želimo li ljude zabaviti, inspirirati, motivirati ili educirati. Iako se nisam koristio platformama kao što su Fanfix ili Patreon, upoznat sam s njima i njihovim konceptom. One omogućuju kreatorima sadržaja da ostvare prihode od svoje publike putem mjesečnih pretplata ili pojedinačnih uplata za određene projekte. Što se tiče njihove popularnosti u Hrvatskoj, mislim da bi takve platforme mogle proći za kreatore sadržaja koji nude vrijedan i atraktivan materijal. Siguran sam da postoje hrvatski brendovi i influenceri koji imaju odanu publiku koja cijeni njihov rad i koji bi bili spremni financijski ih podržati. Slično kao što neki mediji i portali imaju premium sadržaj za koji se treba pretplatiti, postoje kreatori koji bi mogli preusmjeriti svoju publiku na takve platforme. Uspjeh takvih platformi u Hrvatskoj ovisi o kvaliteti sadržaja i angažmanu kreatora, ali i o edukaciji publike o tome kakav sadržaj može očekivati kako bi financijski podržala te kreatore. U konačnici, platforme poput Fanfixa ili Patreona osim monetizacije pružaju dodatnu priliku za održivost rada pojedinih kreatora – tvrdi Marčac.
Logično unovčavanje
Prema njegovu iskustvu uz unovčavanje digitalnog sadržaja ključno je pristupiti izradi sadržaja s idejom pružanja vrijednosti publici, ali ne s primarnim ciljem zarade. Bilo da je cilj motivirati, educirati bilo zabavljati, takav pristup po Marčacu pomaže u privlačenju pozornosti i izgradnji odanih pratitelja.
– Imamo li kvalitetan sadržaj, možemo računati na veći broj pregleda, što se na nekim platformama može unovčiti. Osim toga, medijski prostor i pozornost publike možemo monetizirati suradnjom s različitim brendovima koji žele promovirati svoje proizvode ili usluge. Profitirati na internetu može se na mnoge načine, ali ako govorimo o unovčavanju digitalnog sadržaja, treba se usmjeriti na kvalitetu sadržaja i izgradnju kvalitetne zajednice oko svog rada. Kada se to postigne, unovčavanje postaje logičan i prirodan nastavak priče, jer brendovi i sponzori prepoznaju vrijednost koju nudimo svojoj publici. Savjetujem kreatorima da se ne fokusiraju samo na jednu platformu, nego da svoj brend grade na što više platformi koje odgovaraju njihovoj vrsti sadržaja. Važno je upoznati svoju publiku i razumjeti kakav joj je sadržaj koristan i relevantan – uvjeren je Marčac.