Život
StoryEditor

Nije čovjek ni drhtulja ni jegulja, ali mogao bi postati bolji od litija

15. Svibanj 2022.

Slično kao što je 1800., kada je izumio prvu bateriju, talijanski fizičar Alessandro Volta upotrijebio temeljne elektrokemijske principe nadahnut prirodnim reakcijama 'električnih' riba, timovi znanstvenika pokušavaju sadašnju baterijsku tehnologiju nadomjestiti nečim boljim.

Motiviran golemom globalnom gladi za velikim količinama prijenosne energije, tim znanstvenika iz Sjedinjenih Američkih Država i Švicarske trenutačno radi na novom tipu baterija inspiriranom jeguljama.

I prije nego što su ljudi počeli proizvoditi struju, 'električne' ribe, poput morske drhtulje kolobarke (Torpedo torpedo), koja živi na dnu Mediterana i može se naći i na južnom Jadranu, te raznih vrste slatkovodnih jegulja (red Gymnotiformes) iz Južne Amerike bile su dobro poznate po električnim impulsima.

Nova meka i fleksibilna baterija koju prema uzoru na njih razvijaju američki i švicarski istraživači mogla bi se koristiti za napajanje medicinskih implantata i mekih robota.

No Michael Mayer, član istraživačkog tima sa Sveučilišta u Fribourgu, priznaje da je pred njima dug put. Objasnio je da su 'električni organi u jeguljama nevjerojatno sofisticirani; daleko su bolji u stvaranju energije od nas'.

Čovjek se vjerojatno još dugo neće pretvoriti u bateriju, ali intrigira zamisao da bi mogao biti bolji od litija. Dok su se u početku za izradu baterija upotrebljavali bakar i cink, današnje najbolje baterije – one koje proizvode najveću električnu snagu u najmanjoj veličini – uparuju litij s jednim od nekoliko različitih metalnih spojeva.

14. srpanj 2024 15:58