U najčitanije poslovne knjige ove se godine uselila umjetna inteligencija, ako je suditi prema popisu poslovnih bestselera koje knjigoljupci preporučuju i kao idealno ljetno štivo. Uvijek se, pa i na godišnjem odmoru, isplati vratiti i starim dobrim biografijama
Mnogim je poslovnjacima teško odvojiti vrijeme za čitanje iako se svojski trude. Svjedoče to i primjeri koje objavljujemo u Liderovoj rubrici ‘Moja najknjiga‘: mnogi ne čitaju koliko bi voljeli zbog pretrpanosti poslom, čitaju stoga koliko stignu te često napominju da je upravo ljeto doba u kojem se mogu više posvetiti tomu. Za godišnje se odmore ostavljaju tako knjige koje se ne uspiju pročitati tijekom godine, a dobro štivo uz uživanje na moru i suncu uz hladno piće postalo je istoznačnica za ljetno opuštanje. No valja podsjetiti da nije uvijek bilo tako te da knjige i ljeto ruku pod ruku idu od 19. stoljeća. Pojam ljetnog štiva, prema Forbesu, nastaje kad je izumom automobila ljetni odmor, dotadašnja povlastica bogatih, postao dostupan i srednjem sloju društva. Izdavačke kuće iskoristile su tada priliku i ljetno razdoblje, u kojem se inače prodavalo manje knjiga, pretvorile u zlatnu koku. Naime, pobrinule su se da se odmor ispuni zabavnim štivom i popularizirale romane tvrdeći da čitanje osvježava mozak.
AI: da ili ne
Možda izdavačima ne treba zamjeriti iako su se vodili zaradom, jer čitanje smanjuje stres te nas obogaćuje novim spoznajama i shvaćanjima. Knjige nas mogu razveseliti, nadahnuti, potaknuti da okrenemo novi list u životu i razjasniti pitanja s kojima se susrećemo na poslu.
A poslovnjacima, iako su vrući dani kao stvoreni za razbibrigu, dakako nije neobično i za ljetnog odmora čitati poslovne i stručne knjige. Financial Times donosi zato izbor nekoliko prijedloga novog štiva iz poslovnog svijeta i gospodarstva iz kojeg je vidljivo da je umjetna inteligencija (AI) i dalje hit. To potvrđuju knjige ‘Co-Intelligence: Living and Working with AI‘ Ethana Mollicka i ‘The Algorithm: How AI Can Hijack Your Career and Steal Your Future‘ od Hilke Schellmann. Kao jedan od najistaknutijih i najprovokativnijih tumača umjetne inteligencije, profesor Ethan Mollick sa Sveučilišta Wharton u Pennsylvaniji usmjerava se na praktične načine prema kojima ti novi alati za razmišljanje mogu preoblikovati svijet. Potiče da se uključimo u AI kao suradnici, suučitelji i treneri jer očekuje da će on duboko utjecati na poslovanje i obrazovanje. Mollick pokazuje što znači razmišljati i raditi s pametnim strojevima, zašto je važno da ovladamo tom vještinom, izaziva nas da iskoristimo moć umjetne inteligencije, učimo od nje i iskoristimo je za stvaranje bolje budućnosti.
Novinarka Hilke Schellmann donosi sasvim drugo viđenje umjetne inteligencije, bliže, vjerojatno, mnogima kod kojih izaziva bojazan. Svojom knjigom ‘The Algorithm‘ pokazuje da se umjetna inteligencija obilato upotrebljava kako bi se odlučilo tko će biti zaposlen, otpušten i unaprijeđen. Schellmann preko zviždača, internih dokumenata i prakse otkriva tajni uspon umjetne inteligencije u svijetu rada. Isprobavajući ih sama, primjećuje da mnogi algoritmi čine više štete nego koristi. Intervjuirajući stručnjake, programere i obične radnike, shvaća da svi veliki poslodavci primjenjuju UI pri zapošljavanju. Za to upotrebljavaju softver koji analizira izraze lica i ton glasa ispitanika, videoigrama procjenjuju izvedbu zaposlenika, a profil osobnosti izrađuje se prema društvenim mrežama kojima se koristi kandidat. Programi prate zaposlenike i otkrivaju tko je produktivan, nasilan, vrijedan dugoročnog ulaganja ili tko će vjerojatno dati otkaz. Autorica se pita možemo li im vjerovati i smatra da im moramo uzvratiti budući da su algoritmi na radnome mjestu na rubu premoći ili čak prijetnje.
Ugroze napretka
Zašto su stalne promjene loše za posao, objašnjava Ashley Goodall u ‘The Problem with Change: And the Essential Nature of Human Performance‘ i odmah odgovara: zato što je to loše za izvedbu zaposlenika. Prije je bilo važno da se odrede teškoće u poslovanju i riješe te da se ne ulazi u bilo kakve promjene. No danas se smatra da je novi način uvijek bolji od staroga i da će nastati gubitak ako se ne promijeni sve. Provode se promjene poput spajanja, preustroja ili novog rasporeda ureda koje izazivaju poremećaje među zaposlenicima, a ishod je stalno stanje preokreta, neizvjesnosti i nelagode. Stalna mijena, prema Goodallovu mišljenju, potkopava motivaciju, produktivnost i kvalitetu. Tvrdi da tvrtke trebaju rasti i prilagođavati se, ali i da zaposlenici pod stresom rijetko napreduju i da promjena koči napredak kojemu teže.
Studentsko otkriće
Kao novinarka The Wall Street Journala koja je pratila Amazon, Dana Mattioli u knjizi ‘The Everything War: Amazon‘s Ruthless Quest to Own the World and Remake Corporate Power‘ priča priču o Amazonu koji je Lina Khan kao studentica 2017. u svom radu ‘Amazon‘s Antitrust Paradox‘ optužila za monopol. Njezin članak ostavlja snažan utjecaj na američke pravne i poslovne krugove, a sve se diže na višu razinu kad Khan 2021. postaje predsjednica američke Savezne komisije za trgovinu (Federal Trade Commission, FTC) koja lani pokreće tužbu za monopol protiv Amazona. Mattioli razgovara sa stotinama ljudi, od Amazonovih voditelja do konkurenata i malih tvrtki, te otkriva da je Amazon uništavao sve koji su mu stajali na putu, preoblikovao maloprodaju i način na koji Wall Street ocjenjuje tvrtke te izmijenio svjetsko gospodarstvo. Godinama je izbjegavao plaćati porez, iskorištavao je partnere, čak i kopirao konkurente želeći izvući što više može pod svaku cijenu.
Banke prevelike za zatvor
‘The Friction Project: How Smart Leaders Make the Right Things Easier and the Wrong Things Harder‘ Roberta I. Suttona i Hayagreeve Raoa zabavan je vodič o tome kako ukloniti sile koje otežavaju ili potpuno onemogućuju obavljanje poslova u organizacijama. Naime, svaku organizaciju muče sukobi: neka razaraju, ali neka su i korisna. Autori poučavaju čitatelje kako da postanu ‘popravljači trenja‘ otkrivajući gdje spriječiti i popraviti loše organizacijsko trenje, a kamo uvesti dobro. Srž knjige otkriva uzroke i rješenja za pet najčešćih i najštetnijih problema sukoba: nesvjesni vođe, dodatne bolesti, prekinute veze, žargonski monoksid te brzi i pomahnitali ljudi i timovi. Sutton i Rao pišu kako male stvari vode prema velikima, upućuju na moć uljudnosti, stvaranje i popravljanje te prihvaćanje nereda kao neizbježnog dijela cijelog postupka.
Drugo pak izdanje najoriginalnije i najvažnije knjige koja govori o svjetskoj financijskoj krizi iz 2007. i 2008. napominje da se od tada nije mnogo toga promijenilo. Anat Admati i Martin Hellwig u ‘The Bankers‘ New Clothes: What‘s Wrong with Banking and What to Do About It‘ smatraju da bankarstvo nije postalo sigurno, već upravo suprotno. Za banke vrlo isplativ moralni rizik da su ‘prevelike da bi propale‘ i dalje postoji, kao i njihovo oslanjanje na to da će ih se ponovno spašavati. To se prema Admatijevoj i Hellwigu pokazalo 2023. na propasti Silicon Valley Banka i Credit Suissea. Dvoje profesora ocjenjuju da je ostala opasna mješavina intelektualne pogreške s pretjeranom moći: banke nisu samo prevelike da bi propale već su ‘prevelike i za zatvor‘.
Da vlade većinom daju krajnje neodgovarajuće podatke o svojim financijskim aktivnostima, otkriva ‘Public Net Worth: Accounting — Government — Democracy‘ Iana Balla, Willema Buitera, Johna Cromptona, Daga Dettera i Jacoba Solla. Autori napominju da, osim rijetkih iznimki, vlade ne otkrivaju potpunu bilancu: nedostaju potpuni izvještaji o njihovoj imovini i mnogim njihovim obvezama, poput mirovinskih obveza. Osnovne financijske podatke vlade bi trebale prikazivati baš poput tvrtki, bez zanemarivanja vrijednost javne imovine i većine obveza. U suprotnome rezultat su neučinkovitost, donošenje loših odluka i teškoće u budućnosti.
Steve Jobs je broj 1
Neke od novih knjiga koje smo predstavili zasigurno će osvojiti i hrvatske čitatelje, a za ovdašnje poslovne ljude i poduzetnike sa sigurnošću možemo reći da je broj 1 ipak životopis Waltera Isaacsona o suosnivaču Applea Steveu Jobsu. Jobsov životopis izdan prije trinaest godina sugovornici u Liderovoj rubrici ‘Moja najknjiga‘ često navode kao najutjecajniju, odabirući je zbog Jobsova fascinantnog im života. Ta bi knjiga mogla onda biti provjerena preporuka onima koji je nisu pročitali da je ne zaobiđu ovoga ljeta. Isaacson je, inače, američki povjesničar i novinar koji je napisao, među ostalim, životopise Benjamina Franklina, Alberta Einsteina, Henryja Kissingera i Elona Muska, a Jobsov životopis nastao je na temelju više od četrdeset razgovora s tim poduzetnikom tijekom dvije godine. Isaacson nije odmah pristao na suradnju misleći da je prerano za životopis, ali na kraju je knjiga izdana nekoliko tjedana nakon Jobsove smrti. Razgovarao je s više od stotinu članova Jobsove obitelji, prijateljima, suradnicima i neprijateljima. Jobs nije Isaacsonu ništa zabranjivao, nego je surađivao i poticao ostale sugovornike da govore neuljepšanu istinu o njemu, što je i on činio kad je govorio o drugima. Iako nije žalio zbog mnogo toga što je učinio u životu, bio je nezadovoljan što nije više vremena provodio sa svojom djecom, koja su mu bila glavni motiv za nastanak životopisa.
