Legenda kaže da je Albert Einstein u ormaru imao nekoliko jednakih sivih odijela da ne bi trebao trošiti mentalnu snagu na odabir što će odjenuti ujutro. Iako se iz perspektive većine ljudi može činiti da odijevanje uvijek iste kombinacije djeluje nemaštovito, pa dijelom i čudno, svijet biznisa obiluje primjerima čelnika najvećih svjetskih kompanija koji su na taj način izgradili ili barem ojačali svoj osobni brend. U tom kontekstu vjerojatno će se svatko sjetiti Appleova suosnivača Stevea Jobsa. Čovjek koji je donio revoluciju u način na koji svakodnevno upotrebljavamo tehnologiju najpoznatiji je bio po jednostavnoj kombinaciji koju je činila crna dolčevita, traperice Levi‘s i tenisice. Kako je jednom izjavio, odijevanjem takve ‘uniforme‘ bio je siguran da tijekom dana ima jednu odluku manje za donijeti, čime je slijedio i Einsteinovu logiku. Međutim, valja podsjetiti da se Jobs nije oduvijek tako odijevao. U takvoj se kombinaciji počeo pojavljivati tek potkraj 90-ih godina. Na Appleovu početku i on je bio sklon konzervativnijem stilu klasičnih odijela. Iako se čini da je izbor dolčevite, traperica i tenisica bio jednostavan zadatak, navodno je i tomu Jobs pristupio vrlo studiozno.
Razbijanje konvencija
Kako se može pročitati, u definiranju ‘uniforme‘ pomogao mu je i poznati japanski modni dizajner Issey Miyake. On je trebao osmisliti kombinaciju koja je morala zadovoljiti nekoliko Jobsovih zahtjeva – morala je biti jednostavna i nije smjela biti izvor distrakcije u obavljanju svakodnevnih zadataka. Također, nije smjela biti upadljiva za Jobsove kolege, poslovne partnere i klijente. Osim toga, Jobs je tražio da se njome izdvaja od čelnih ljudi tada konkurentskog IBM-a i njihovih sivih odijela. U korporativnom svijetu koji je (tada, a i sada) poznavao samo klasična odijela kao standard odijevanja, Jobs je želio razbiti konvencije i poslati poruku da su Appleovi proizvodi, baš kao i on, jedinstveni u odnosu na ostatak tržišta. S obzirom na uspjeh koji je Apple ostvario i status koji ta kompanija ima u svijetu tehnologije, neverbalna poruka koju je Jobs poslao bila je pun pogodak.
Za svaku situaciju
Stil odijevanja važan je aspekt neverbalne komunikacije koji može imati snažan utjecaj na poslovne odnose, tvrdi komunikacijski stručnjak Ante Mihaljević.
– Neverbalna komunikacija velik je dio naše ukupne komunikacije, a način na koji se odijevamo šalje poruke o našoj profesionalnosti, pouzdanosti i osobnosti. Granice osebujnosti u odijevanju variraju ovisno o industriji i kulturi kompanije. Ključno je zadržati ravnotežu između individualnosti i profesionalnosti. U poslovnim odnosima osobni stil može biti alat za diferencijaciju, ali ne smije narušiti percepciju ozbiljnosti i kompetencije. Pravilan izbor odjeće može poboljšati samopouzdanje i olakšati komunikaciju, što rezultira uspješnijim poslovnim sastancima i pregovorima. Međutim, važno je imati na umu da previše ekscentričan stil može odvratiti pozornost od suštine poslovnih razgovora. Stoga osobni stil treba biti promišljeno odabran da bi podupro profesionalne ciljeve, a ne ih ometao – naglašava Mihaljević.
Vodeći se tim postulatima, Issey Miyake stoga je Jobsu predložio crnu dolčevitu jer je prikladna za svaku situaciju. Upario ju je s plavim, odnosno svijetloplavim trapericama jer su udobne i ne gužvaju se kao obične hlače. Udobnost i praktičnost kao nit vodilju zaokružio je tenisicama. Koliko je japanski genij mode bio u pravu, govori i činjenica da i dan-danas, dvanaest godina od Jobsove smrti, njegov stil odijevanja nije zaboravljen. Štoviše, nerijetko je i kopiran. Tako je crnu dolčevitu prigrlila i Elizabeth Holmes, osnivačica Theranosa, koja je tvrdila da će donijeti revoluciju u pretrage krvi. Kompanija se 2018. urušila, a ona je završila na sudu zbog prijevare investitora i ugrožavanja javnog zdravlja nakon što je otkriveno da su Theranosovi testovi potpuno nepouzdani. No, u vrijeme slave – Forbes ju je 2014. proglasio najmlađom milijarderkom koja je samostalno zaradila novac – Holmes je odijevanjem crnih dolčevita htjela poručiti da je briljantna baš kao i Jobs.
Kašmir umjesto kapuljače
Osim Jobsovih dolčevita, pamte se i sive majice i hudice Marka Zuckerberga. Kad je 2005. odustao od studija na Harvardu da bi se posvetio izgradnji društvene mreže koja je svega nekoliko godina poslije postala najveća na svijetu prema broju korisnika, Zuckerbergov stil odijevanja bio je baš takav – studentski. Isprva puloveri, a vrlo brzo potom sive majice kratkih rukava brenda Brunello Cucinelli i majice s kapuljačom uparene s trapericama i tenisicama postale su Zuckerbergov zaštitni znak. Time je ubrzo postao jedan od najvažnijih ljudi tehnološke industrije koji je utjecao na uvođenje ležernog stila odijevanja u toj branši.
Više od desetljeća Zuckerberg nije izlazio iz sivih majica i hudica, da bi 2018. njegov stil postao sofisticiraniji. Majice su zamijenili puloveri od kašmira i skupe traperice. Dio promatrača tu promjenu tumači činjenicom da je u to vrijeme Zuckerberg već postao ozbiljno bogat – Forbes je 2018. njegovo bogatstvo procijenio na 71 milijardu dolara. Ove pak godine njegove odjevne kombinacije sve su češće viralne, pa je tako svijet obišla (a dio i zgrozila), primjerice, kombinacija majice i zlatnog lanca s proslave njegova 40. rođendana. Neki takvu promjenu pripisuju krizi srednjih godina, a dio promatrača ocjenjuje da je riječ o vještom skretanju pozornosti javnosti s činjenice da Meta ima na vratu nekoliko tužbi za ometanje tržišnog natjecanja.
Sav u crnome
Nvidiju, kompaniju koja je nedavno zasjela na vrh najvrjednijih na svijetu s vrtoglavih tri bilijuna dolara burzovne kapitalizacije, vodi Jensen Huang, prepoznatljiv po crnoj kožnatoj jakni. Business Insider ovoga je proljeća proveo analizu njegova stila odijevanja. Došao je do zaključka da 13. najbogatiji čovjek svijeta na Bloombergovoj ljestvici, sa 109 milijardi dolara, nosi kožnate jakne neprestano već 20 godina. Huang je suosnivač Nvidije, kompanije koja je nositelj revolucije u umjetnoj inteligenciji, a crna kožnata jakna tek je dio njegova all-black stila odijevanja. Naime, uz jaknu nosi i crne hlače i majice. Analitičari njegove crne jakne povezuju s porukom neovisnosti, kreativnosti i pobune. Da je uspio u prepoznatljivosti, govori i podatak da trenutačno sedam internetskih trgovaca odjećom u SAD-u u ponudi ima i kožnate jakne ‘u stilu Jensena Huanga‘.
Dobro za odlučivanje
Primjeri Jobsa, Zuckerberga i Huanga imaju jedan zajednički nazivnik. Osim što su vodili, odnosno vode vrlo uspješne kompanije, te su kompanije postale i dio popularne kulture. A to izgradnji osobnog brenda odijevanjem daje dodatno pogonsko gorivo.
– Njihovi primjeri svakako potvrđuju da specifičan modni izričaj može pridonijeti stvaranju kultne ličnosti. Iako odjevni stilovi poput Jobsove crne dolčevite, Zuckerbergove hudice ili Huangove kožnate jakne postaju jako prepoznatljivi, važno je naglasiti da je ključan preduvjet za uspješno brendiranje odijevanjem uspješno poslovanje kompanije. Modni izričaj može postati prepoznatljiv simbol koji pojačava osobni brend tek kad je osoba već ostvarila određeni poslovni uspjeh. Na primjer, Jobsova crna dolčevita nije samo bila njegov zaštitni znak već i odraz njegove jednostavne i fokusirane filozofije poslovanja. Takav dosljedan i jednostavan pristup odijevanju može smanjiti gubitak vremena na odabir odjeće i omogućiti liderima da se fokusiraju na važnije odluke. Također, specifičan modni izričaj može sugerirati autentičnost i pristupačnost, što dodatno jača povjerenje među klijentima i suradnicima – smatra Mihaljević.
Bit i forma
Rušenje ustaljenih standarda, ne samo u poslovanju, već, kako vidimo, i u poimanju poslovnog odijevanja, u budućnosti će još više uzeti maha, posebno dolaskom mlade generacije na tržište rada. Mihaljević smatra da ulazak, posebno generacije Z, na tržište rada već mijenja kodekse odijevanja u mnogim branšama.
– Generacija Z donosi sa sobom više fleksibilnosti i naglasak na autentičnosti, što se odražava i u odijevanju. Iako bankarstvo i dalje održava konzervativnije standarde, već možemo primijetiti blage promjene čak i u tradicionalnim sektorima. U industrijama poput IT-a i marketinga već postoji veća sloboda u izražavanju osobnog stila, a taj će se trend vjerojatno nastaviti širiti s daljnjim ulaskom mladih profesionalaca – smatra Mihaljević.
Kako dodaje, mlađe generacije cijene različitost i inkluzivnost, što se manifestira i u njihovu pristupu odijevanju. – Očekuje se da će one nastaviti olabavljivati, prema svom poimanju, rigidne kodekse odijevanja, promičući radno okružje gdje je naglasak na sposobnostima i rezultatima, a ne na strogo definiranim modnim pravilima. Također, s porastom rada od kuće formalni kodeks odijevanja dodatno će se ublažiti, omogućujući veću udobnost i kreativnost u odijevanju – ocjenjuje taj komunikacijski stručnjak.
Možda tako napokon i dočekamo svijet u kojem će bit biti važnija od puke forme.