Kultura fake newsa u kombinaciji s očitim, prečestim i neopravdanim širenjem neprovjerenih informacija, a posebno u delikatnim situacijama koje zahtijevaju dodatan oprez i provjeru činjenica, mogu izazvati pravu pomutnju u online svijetu, ali i van njega. Ove pojave pod utjecajem senzacionalizma, click baita, infotainmenta, a nerijetko i profita negativno utječu na društvo u cjelini te postaju sve veći problem za istinito i pravovremeno izvještavanje i informiranje građana. Čini se da većini njih nedostaje konkretnih vještina i alata koji pomažu u razlučivanju provjerenih informacija od lažnih vijesti, dok lakoća komunikacije i povezivanja putem društvenih mreža može znatno otežati razlučivanje istine od laži.
Upravo o temi fake newsa i dezinformacija u kanalima informiranja raspravljalo se na ovogodišnjem Weekend Media Festivalu na panelu simboličnog naziva 'Smrt činjenica' koji se održao pod pokroviteljstvom Europske komisije. Na panelu su, pod moderatorskom palicom Tihomira Ladišića (N1 televizija), sudjelovali izv. prof. Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Ksenija Kardum, direktorica Informativnog programa NOVA TV, Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista i Ognian Zlatev, voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Kako se oduprijeti poplavi neprovjerenog sadržaja i vijesti bez zadiranja u slobodu govora, kako su društvene mreže utjecale na porast plasiranja dubioznih informacija u javni diskurs te koliko je COVID-19 imao svoje prste u cijelom procesu samo su neka od pitanja na koja su ovi istaknuti medijski stručnjaci pokušali ponuditi odgovore.
- Spremaju se zakonske regulative koje bi se trebale uhvatit u koštac s ovim problemom, no dio odgovornosti je ipak na nama samima. Iako su određeni problemi univerzalni, svaka država je različita pa je individualizirani pristup ipak nužan - kazao je Zlatev te nadodao da se Europska komisija, kao izvršno tijelo EU, sustavno bori protiv dezinformacija i to na više područja – od zaštite osobnih podataka online do podrške kvalitetnom novinarstvu.
- Prije nekoliko dana, 13. rujna, usvojen je tako Europski akt o slobodi medija, jedna od najvažnijih legislativnih inicijativa Unije u posljednje vrijeme. Cilj mu je očuvati pluralizam i neovisnost medija na unutarnjem tržištu EU-a pa time i ojačati europsku demokraciju - nastavio je Zlatev.
Posljednjih desetljeća, na krilima sve bržeg razvoja i dostupnosti digitalnih kanala medijski diskurs se mijenja pa ne smijemo propustiti priliku da uz prilagodbu tehnološkim inovacijama, prilagodimo i način na koji distribuiramo i konzumiramo informacije iz kanala koji nas okružuju. Jedan od argumenata ovih promjena je i primjer mlađe populacije, od kojih značajan broj informacije konzumira iz alternativnih kanala kojima to i nije namjena, kao što je TikTok, što zbog činjenice da su takvi kanali prepuni subjektivnih i neprovjerenih sadržaja, dodatno otežava razlikovanje između provjerenih vijesti. Međutim, prema mišljenju panelista i takvi kanali put su prema nekim drugim ozbiljnijim te ih ne bi trebali ovlaš odbaciti.
- Vrijedi li uopće doći do te publike? Mislim da vrijedi. To je način na koji skrećete neku prvu pozornost na sebe, a kasnije možda i ta publika počne konzumirati vijesti kroz druge, ozbiljnije kanale - pozitivno je zaključila Ksenija Kardum.
Panel je bio otvoren i besplatan za javnost, a održao se u sklopu jubilarnog 15. Weekend Media Festivala.