Život
StoryEditor

Platforme poput Wolta, Ubera ili M-Turka postaju nalik ‘sweatshopovima‘

22. Travanj 2022.
gig si up
O mračnoj strani ‘gig‘ ekonomije govori dokumentarac ‘Prava cijena online poslova‘ (The Gig Is Up) kanadske dokumentaristice Shannon Walsh koji u domaća kina stiže 29. travnja

Potpuno ste slobodni odrediti koliko ćete sati u danu raditi, a bit ćete plaćeni točno u skladu s obavljenim. Ni manje ni više. Nije važno kakvo vam je obrazovanje, boja kože ili nacionalnost, vrednujemo samo i isključivo kvalitetu vašeg rada. S tim su obećanjem platforme poput Ubera, Lyfta, Bolta, Wolta ili Glova privukle na milijune radnika diljem svijeta, ali, kako se pokazalo, to je obećanje čista laž upakirana u utopiju i nadu u pravedniji sustav. U toj takozvanoj 'gig ekonomiji' (ekonomija globalnih internetskih platformi) koja počiva na tehnološkoj revoluciji, mogućnosti poslovnog angažmana preko interneta (aplikacija) angažirani su radnici bez ikakvih prava i to za sitne pare. Iako, u načelu, mogu kontrolirati svoje radno vrijeme, za pristojnu plaću prisiljeni su raditi prekovremene, dok im je sudbina u rukama korisnika koji su potpuno nesvjesni činjenice da o njihovoj ocjeni ovisi njihov daljnji poslovni angažman.

O toj mračnoj strani 'giga', životima obespravljenih najamnih radnika, novim poslovnim modelima digitalnih platformi i takozvanom 'ghost worku' kakav je, primjerice, sustav M-Turk, govori dokumentarac 'Prava cijena online poslova' (The Gig Is Up) kanadske dokumentaristice Shannon Walsh koji u domaća kina stiže 29. travnja.

Upitna etika

Autorica je svoj dokumentarac snimala na četiri kontinenta, prikupila svjedočanstva radnika, novinara i internetskih stručnjaka te uspjela dočarati svijet iza aplikacija gdje radnici, kako je jedan od sugovornika u dokumentarcu rekao, ne žive više pod terorom šefova već algoritama. A to je puno gore. Iako je 'gig' ekonomija mnogima omogućila da zarade koju kunu, jer bi inače bili na cesti, nezaposleni (unatoč obrazovanju), njen rast (mjeri se u desecima milijardi dolara) vrlo je upitne etike. Da potkrijepi tu tezu, Walsh se, među ostalim, dotakla sistema ocjenjivanja. Iako je taj sustav na internetu, 'stroju za povezivanje' izuzetno koristan jer ukazuje na kvalitetu proizvoda ili usluge, sporan je trenutak u kojem korisnici ocjenjuju pojedince. Naravno, koji put ćete s guštom dati jednu zvjezdicu vozaču Ubera koji ugrozi vaš život prebrzom vožnjom, ocjene su, uglavnom, subjektivne, a korisnici nerijetko nemilosrdni pa će zbog dostavljene neukusne hrane iz restorana ili, ne znam, jer su imali loš dan, smanjiti ocjenu dostavljaču te tako ugroziti njihov posao.

Strah, anksioznost, potplaćenost

Neki od sugovornika žalili su se na stres i anksioznost ('ne želim izaći vani, jer me strah da ću propustiti posao', 'kompanija me pozove u dva ujutro, moram prihvatiti' ili 'algoritam ne tolerira pogreške'), vječni strah da će izgubiti posao ('ako izgubim mobitel izgubila sam život. Bez njega nemam posla') ili pak potplaćenost ('nekoć sam zarađivao dolar po milji, a sad 60 centi'). Iako u dokumentarcu nedostaje priča o samim platformama i tome kako je takav sustav uopće uspio, osobne sudbine kojima se bavi dovoljne su da skrenu pažnju gledatelja na svijet s kojim se susreću gotovo svakodnevno, ali o njemu rijetko razmišljaju. Svi smo postali nesvjesni obilja mogućnosti, uzimamo ga zdravo za gotovo. Ili, da parafraziram jednu sugovornicu, naš je zadatak primijetiti da iza platforme stoji ljudi, a ne algoritmi. Ako itko zbog ovog dokumentarca počne drugačije gledati na dostavljača, doživi ga kao stvarnu osobu i prepozna vrijednost usluge koju nudi, Walsh je napravila sjajan posao.

15. lipanj 2024 02:56