Propitujući ključne postavke neoklasičnog ekonomskog modela, Kay tvrdi da su sređena društva rezultat stoljeća istodobnog razvoja civilnog društva, politike i ekonomskih, pravnih i ostalih institucija
Knjiga 'The Truth about Markets – Why some Nations are Rich but Most Remain Poor' Johna Kaya, koju je 2003. izdao Allen Lane, najviše je utjecala na karijeru Gorana Šaravanje, glavnog ekonomista Hrvatske gospodarske komore, te mu pomogla da razbistri brojne dvojbe. Preseljenjem iz Australije u Hrvatsku shvatio je da, između ostalog, kultura, povijest i okružje bitno utječu na ekonomski razvoj jedne zemlje.
Pomogla mu je, rekao je, najviše jer je sustavno raščlanila ključne pretpostavke neoklasičnoga ekonomskog modela i na jednom mjestu dala strukturiran uvid u sve implikacije bitnih pretpostavki tog modela, što mu je i danas od velike koristi.
Stalni timski rad
Tvrdi da je drugi dio knjige imao još veći utjecaj na njega jer mu je produbio shvaćanje važnosti kulture, povijesti i okružja za ekonomski razvoj s pojmom institucionalne memorije na Zapadu, koja je bitna odrednica uspjeha, bogatstva i utjecaja. Naime, istaknuo je da su sređena društva rezultat stoljeća istodobnog razvoja civilnog društva, politike i ekonomskih, pravnih i ostalih institucija.
– Na Zapadu svaka je država to pitanje riješila u kontekstu vlastitih iskustava i specifičnosti. Iz toga proizlazi da se tuđi uspjeh ne može preslikati. Ključ je uspješna razvoja u stalnome, multidisciplinarnom timskom radu i afirmativnom razvoju institucija, a svako društvo pronalazi svoj puta temeljem njemu specifičnog konteksta. U siromašnim društvima karakterističan je negativan razvoj institucija: ljudi surađuju znatno manje, institucije su neefikasne i usmjerene na manje korisne ciljeve, poput rentijerstva – objašnjava Šaravanja.
Strukture svakidašnjice
Da još kao student nije bio uvjeren da će Hrvatska postati dijelom razvijene Europe i svijeta, da će ući u NATO i Europsku uniju, kaže da se ne bi doselio u nju. Biti u društvu najnaprednijih, kontinuirano pratiti kako oni razmišljaju o problemima koji nas sve muče, za Šaravanju jednostavno znači da brže možemo shvatiti kako razviti hrvatsko društvo.
– Što i jesmo, premda pred sobom imamo još podosta posla. Inače, obožavam čitati i veseli me što moj posao traži od mene da često čitam. Ovog ću ljeta početi čitati Fernanda Braudela i njegove 'Strukture svakidašnjice'. Zanima me kako je spojio geografiju i historiografiju te došao do pojma postojanja struktura dugog trajanja. Tek uvidom u takvo razmišljanje možemo razumjeti izazove suvremenog razdoblja, primjerice zašto su se Hrvatska i Slovenija nakon desetljeća komunizma uspješno vratile u EU i srednjoeuropski krug država kojem su stoljećima pripadale, a Bosna i Hercegovina i Srbija još su bez nužna društvenoga konsenzusa o bitnim državnim pitanjima i samim time vrlo daleko od punopravnog članstva – naglasio je Šaravanja.