Pikettyjev povijesni pregled pokazuje da treba uvesti progresivno oporezivanje, koje omogućuje da se bogatstvo ne gomila, nego da se vraća u optjecaj i pridonosi društvenom razvoju
Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskoga poslovnog savjeta za održivi razvoj, mnogo čita, uglavnom stručnu literaturu, a ljeti se opušta na plaži uz poneki roman ili beletristiku. Najradije čita spisateljice poput Rumene Bužarovske ili Lane Bastašić, no posljednjih nekoliko godina dvije knjige (odnosno četiri) posebno su utjecale na nju.
Trilogiju Yuvala Hararija koju tvore 'Sapiens: kratka povijest čovječanstva', 'Homo deus: kratka povijest sutrašnjice' i '21 lekcija za 21. stoljeće' te 'Kapital i ideologiju' Thomasa Pikettyja odabrala je zato što se u širem smislu bave društvenim razvojem i upozoravaju na pogrešne odluke iz prošlosti. Također, kaže, upućuju na izazove, zapreke i prijetnje povezane sa sadašnjim društvenim uređenjem i pitanjem kamo kao svjetsko društvo idemo. Obje knjige, prema njezinu mišljenju, upozoravanjem na pogreške iz prošlosti pokušavaju povećati izglede da u budućnosti odaberemo pravi put.
Nepotrebni na tržištu
Te su joj knjige pomogle da jasnije razumije i poveže nedostatke sadašnjega društvenog uređenja i s njima povezane uzroke neodrživosti te uvidi koje su promjene potrebne da bismo osigurali prelazak na održivi razvoj. Kod Hararija joj je ipak teško izdvojiti najvažnije dijelove, odnosno nove spoznaje, zbog opsežnosti njegove trilogije.
– Kontekst održivog razvoja, koji mi je u stručnom radu posebno važan, Harari je na svoj posebni način obradio prikazavši kako se kao pojedinci teško prilagođavamo brzim promjenama zbog brzine tehnološkog razvoja. Svojim kognitivnim sposobnostima i društvenim uređenjem nismo im dorasli. Harari upozorava na opasnost od nejednakosti koja može proizići iz ograničene dostupnosti naprednih tehnologija manjem krugu ljudi, novoj eliti ili superljudima, kako ih sâm naziva.
Posebno je zanimljiva njegova rasprava o budućnosti rada i mogućnosti da većina stanovnika Zemlje postane irelevantna i nepotrebna tržištu. Naznake da se ta irelevantnost već osjeća vidi u revoltu koji birači iskazuju glasanjem za Donalda Trumpa u Sjedinjenim Američkim Državama ili u Brexitu Velike Britanije. Harari nas uči da je čovjekova dominacija počela kognitivnom revolucijom i temelji se na našoj sposobnosti da surađujemo i učimo jedni od drugih te da zamišljamo i vjerujemo u zajedničke priče. Temelji se na činjenici da smo društvena bića i da smo došli do stupnja razvoja na kojem smo sada zahvaljujući kooperaciji i korištenju znanja prijašnjih generacija – ističe Matešić.
Dug treba vratiti
Čini joj se stoga da često zaboravljamo da svoj uspjeh, bogatstvo, sigurnost i povlastice u kojima uživamo dugujemo drugima i da se zbog toga moramo odužiti zajednici kojoj pripadamo. Fascinantnim joj se pak čini način na koji je Piketty demistificirao nejednakosti u društvu te ih povezao s poreznim sustavnom i društvenim uređenjem.
– Prikazao je kako zapadna društva idu u pogrešnom smjeru i svjesnim političkim odlukama omogućuju sve veće bogaćenje bogatih te osiromašivanje većine ostalih građana. Njegov povijesni pregled upućuje na to da treba uvesti progresivno oporezivanje, koje omogućuje da se bogatstvo ne gomila, nego da se vraća u optjecaj i pridonosi društvenom razvoju – objašnjava Matešić.