Velike sile su shvatile da moć leži u informacijama i upravo zbog toga Kina miče zapadnjačke aplikacije, Zapad miče kineske, a Rusija (gotovo) sve. Hrvatska u svemu tome može napraviti jedino da uvede zabranu, potpunu ili djelomičnu. No, je li to moguće?
Pod izlikom da štiti demokraciju, veliki šef Mete, Mark Zuckerberg, odlučio se na Facebooku i Instagramu riješiti fact-checkera (timova i vanjskih sadržaja koji provjeravaju činjenice) i zamijeniti ih ‘bilješkama zajednice‘ koje generiraju sami korisnici i to na sličan način na koji to trenutno čine na konkurentskom X-u Elona Muska.
Iako se ova promjena odnosi na američko tržište, ne znači da Europa može biti mirna. Gledano s financijske strane (a ona zapravo i jest u fokusu Zuckerberga), isplativije im je istu politiku provoditi na svim tržištima tako da je pitanje trenutka kad će s njenim provođenjem krenuti i u ostatku svijeta. Agencija za elektroničke medije već je upozorila da je Europa nespremna na reakciju jer nije usvojen tzv. Code of Conduct, a, konkretno, u Hrvatskom saboru niti krovni Zakon o provedbi Akta o digitalnim uslugama (DSA).
Doduše, i takve su mjere nedostatne, a kako tvrdi Ozren Kronja, izvršni direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI) koja, među ostalim, sudjeluje i u fact-checking projektima, ovo nije trenutak da EU bude sramežljiva već regulaciju mora iskoristiti do kraja.
- Većina pravila koja EU nameće BigTechu su u formi direktiva, tj. generalnih uputa koje onda države članice same implementiraju u zakon prema svojem tumačenju. Ovaka neodređenost ostavlja otvorene ruke BigTechu da ponude svoja rješenja/tumačenja koja najčešće nisu adekvatna. Ovo je borba koju HUDI, ostale EU organizacije, državna tijela i svi ostali dionici kontinuirano vode sa Metom, Googleom, Apple-om i ostalima – kazao je Kronja.
U svrhu profita
Iako situacija u ovom trenutku (dok Meta ne odluči drugačije) ostaje kakva jest, to ne znači da je ona u redu niti da bi itko s njom trebao biti sretan. Meta zadnje dvije godine sustavno diskriminira digitalne izdavače iako bi prema DSA digitalni izdavači trebali imati povezaniju suradnju s BigTechom, jer sudjeluju u kreiranju sadržaja, potiču medijsku i digitalnu pismenost i promiču demokraciju.
- Imali smo nekoliko slučajeva gdje su digitalni mediji ‘kažnjeni‘ zbog objave vijesti koje su netočno označene kao fake news ili kao promicanje opasnog sadržaja, a u pitanju je baš suprotno. U jednom primjeru netočno je označen kao opasan sadržaj prenesen od Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA) koji je govorio o opasnosti ISIS-a. Meta je krivo procijenila situaciju i zbog toga na nekoliko mjeseci smanjila doseg medija na Facebooku. Ovakvi primjeri nam govore koliko ni trenutna situacija s fact-checker timovima nije dovoljno dobra te kako Meta danas samo površno obavlja svoj posao – poručio je izvršni direktor HUDI-ija koji posebno zabrinjavajućom smatra činjenicu da Facebook, koji je još uvijek jedna od glavnih društvenih platformi, uglavnom posjećuju starije generacije koje su manje digitalno pismene pa tako i lakše padaju na lažne informacije i različite manipulacije.
Loša suradnja s medijima i bilo kakvo ukidanje provjere lažnih vijesti, u tom smislu, može samo imati negativne posljedice na korisnike.
- Svjesni smo da je količina user generated sadržaja ogromna, no rješenje nije gašenje fact-cheking timova (kolika god njihova uspješnost bila, već dodavanje novih mehanizama koje mogu pomoći. Sve BigTech kompanije aktivno razvijaju AI. Upitno je na kojim sadržajima ih treniraju, posebno ako govorimo o različitim autorskim i nakladničkim pravima, no u kontekstu fact-chekinga, mogli bi usmjeriti modele kao pripomoć fact-checking timovima da brže (što je jednako više) i objektivnije provjeravaju sadržaj na platformama.
Informacije su moć
Za njega je jedno od rješenja kontinuirano provođenje medijske i digitalne pismenosti, prebunking metoda i slično kako bi građani unaprijed prepoznali lažne vijesti i odmah bili manje podložni manipulacijama. Subvencije medijima su drugi mehanizam – na taj način se osigurava neovisnost medija, promiče istraživačko novinarstvo, a sve to onda dovodi do većeg broja točnijih sadržaja na društvenim mrežama.
- Ono što je ključno je kontinuirana regulacija BigTech-a putem točno specificiranih pravila. DSA, Digital Markets Act (DMA), The European Media Freedom Act (EMFA) su dobar korak prema naprijed, no ovdje osim samih definiranih regulacija bitna je i sama implementacija, tj. operativna provedba istih, da ne bi sve ostalo ‘samo na papiru‘ – poručio je Kronja. O posljedicama Metine odluke i tvrdnji da je ona donesena upravo zbog obrane slobode govora, internetska stručnjakinja i vlasnica SEO tvrtke Slade, Barbara Slade, tvrdi da je riječ o isključivo poslovno-političkoj odluci.
- TikTok je pred zabranom u SAD-u, a jedina osoba koja tu odluku može srušiti jest Donald Trump. Zuckerberg želi korisnike s TikToka pa se približio peći da se bolje ugrije – slikovita je Slade koja je podsjetila da osim fact-checkera ukidaju i DEI aktivnosti, sve ono protiv čega je generalno Trump, a sve to (opet) može dovesti do niza katastrofalnih posljedica.
- Podsjetimo kako je Facebookov algoritam pomogao širenju bijesa protiv Rohindža u Mjanmaru 2016. godine jer je algoritam naučio da bijes generira više aktivnosti na platformi, a aktivnost vam treba da vam skoče cijene dionica. Rezultat toga: protjerano je 730 tisuća ljudi, ubijeno i silovano još ukupno oko sto tisuća. Facebook je priznao da nije učinio dovoljno da spriječi poticanje nasilja i govora mržnje protiv Rohindža. Štoviše, izjavili su kako ‘64 posto pridruživanja ekstremističkih grupama dolazi zbog naših alata za preporučivanje‘. Dakle, očito je da se sadržaj i aktivnosti na društvenim mrežama ipak trebaju kontrolirati – navela je Slade i dodala da su velike sile shvatile da je moć leži u informacijama i upravo zbog toga Kina miče zapadnjačke aplikacije, Zapad, Zapad miče kineske, a Rusija (gotovo) sve.
- Hrvatska u svemu tome može napraviti jedino da uvede zabranu, potpunu ili djelomičnu. Australija je zabranila sve društvene mreže mlađima od 16 godina, Albanija je zabranila samo TikTok. Potpune zabrane bile bi šok za društvo naviknuto na demokraciju i pristup informacijama i rezultirala bi neredima. Ne vjerujem da bi se takva odluka donijela na razini EU-a ili Hrvatske, no možda mogu donijeti nove regulative koje bi društvene mreže trebale poštivati u Europi – zaključila je Barbara Slade.