Povratak trampe: Sve više brendova umjesto novcem plaća proizvodima i uslugama

Iako je koncept trampe ostavština nekih drugih, pradavnih vremena kad se umjesto novcem plaćalo stokom, žitom, školjkama ili biserima, ona se, čini se, vraća u ova moderna vremena. Barem tako tvrde istraživači iz kompanije Trendwatching koji svaki mjesec donose nove trendove iz svijeta marketinga i potrošnje. U najnovijem izvješću pozabavili su se upravo trampom, koja postaje sve češća metoda trgovine između osviještenih potrošača i brendova. Kako tvrde, nekoliko je okidača zbog kojih je taj koncept primamljiv i primjenjiv u vremenima napretka suvremene tehnologije i procvata kriptovaluta ili, kako im tepaju, valute za geekove. Za početak, veliku promjenu na tržište donio je COVID-19 koji je poremetio globalnu trgovinu i potrošače okrenuo prema internetskoj kupnji, ali i lokalnoj ponudi.

Prema istraživanjima koje navodi izvješće trendwatchera, čak je trećina globalnih potrošača odlučila poduprijeti lokalnu zajednicu kupujući proizvode i usluge od domaćih proizvođača. Osim što ih je vodila potreba da pomognu bližnjemu svom u nevolji, na klasičnu trgovinu (velike lance, globalne brendove) utjecali su nestašica, problemi s nabavnim lancima, nedostatak radnika i slično, što je, dakako, ostavilo traga na ponudi i potrošačkim odlukama o kupnji (izbor brenda).

Okidači trenda

Nadalje, mlađi potrošači posljednjih su se godina počeli buniti protiv ideje kapitalizma iako, paradoksalno, svojim životnim stilom hrane sustav protiv kojega se bune i njihovo je ponašanje, bez greške, konzumerističko (traže instantno zadovoljenje potreba). Usprkos tomu zamor kapitalizmom polako prodire u mainstream, o čemu, kako stoji u izvješću, svjedoči rast broja virtualnih zajednica koje raspravljaju o idejama koje nalikuju na socijalističke (recimo, na Redditu se upravo o takvim temama sve više govori), traži se alternativa uobičajenom načinu rada (četverodnevni radni tjedan), a cvjeta i ekonomija dijeljenja (sharing economy) koja će, prema procjenama, do 2025. narasti na 335 milijardi dolara (usporedbe radi, 2014. vrijedila je 14 milijardi).

I na kraju, kao treći pokretač trampe navodi se procvat second-hand i resale-tržišta, koje je od 2019. do ove godine raslo po stopi od 69 posto. Glavni je razlog zbog kojeg potrošači (posebno mlađi) vole proizvode 'iz druge ruke' to što žele posjedovati nešto jedinstveno i pritom se brinuti o okolišu te, naravno, uštedjeti novac jer su proizvodi iz takvih trgovina u pravilu jeftiniji. Kako bi dokazali da je trampa itekako prisutan trend, ali i da bi o tom načinu trgovanja mogli razmisliti brendovi neovisno o svojoj tržišnoj snazi, trendwatcheri su izdvojili neke uspješne primjere iz prakse. Tako je, primjerice, kuhar Gabriele Lamonaca odlučio otvoriti svoj restoran, ali upravo kad je sve pripreme priveo kraju, svijet je pokosila pandemija, a New York proglasio zatvaranje. No to ga nije obeshrabrilo da ostane u kontaktu sa svojom publikom i kuhinjom pa je otvorio račun na Instagramu na kojem je predstavljao svoje ukusne pizze. U jednom trenutku (budući da su restorani bili zatvoreni) pozvao je pratitelje na trampu: u zamjenu za njihova jela slat će pizze. Stvar je brzo postala viralna i kreativni je Lamonaca, ne kršeći nikakve zakonske propise, svoje pizze 'prodavao' Njujorčanima. U lipnju prošle godine napokon je otvorio vlastiti restoran, ali ostavio je i opciju plaćanja u jelima. Unregular Pizza i dalje nudi jednu pizzu dnevno u zamjenu za jelo kupca koje izgleda najukusnije.

Oglasi se i plati uslugom

Zbog lockdowna nastala je i brazilska digitalna platforma ContaComigo. Naime, u travnju 2021. skupina volontera zbog pandemije je proglašena viškom pa je odlučila pokrenuti svoj biznis. ContaComigo ili, u grubom prijevodu, 'računaj na mene' svojevrsna je virtualna tržnica na kojoj stručnjaci iz različitih područja oglašavaju svoje talente, vještine, proizvode ili usluge. Umjesto novcem plaća se proizvodom, protuuslugom ili se nudi potpuno besplatno.

Na vrlo sličan način funkcionira virtualna platforma Barter Black, osnovana u veljači ove godine na američkom tržištu. Zbog diskriminacije na tržištu rada skupina afroameričkih poduzetnika odlučila je pokrenuti zajednicu u kojoj će se proizvodi i usluge razmjenjivati na načelu trampe. Vlasnici biznisa mogu odabrati jednu od tri opcije, od 49 do 99 dolara mjesečno, i tako pristupiti različitim razinama unutar mreže Barter Blacka​.

Ljubitelji ekologije i biljaka u studenome prošle godine pokrenuli su pak projekt 'Youplant Amsterdam' u sklopu kojeg je organizirana zabava razmjene – biljaka. Na nju su pozvani svi potrošači koji su svoju kolekciju mogli popuniti razmjenjivanjem. Organizatori su imali samo nekoliko pravila za pristupanje zabavi: biljke su morale biti zdrave, ukorijenjene i označene (vrsta), a sudjelovanje u trampi potpuno besplatno. 'Youplant Amsterdam' osvojio je milenijce i mlađe kupce, a projekt je procvao i na društvenim mrežama.

Internetska razmjena odjeće

Islandski hotel Rangá lansirao je vrlo uspješnu marketinšku kampanju za koju nije potrošio ni lipe. Umjesto da troši marketinški proračun na fotografe, objavio je da im nudi smještaj u zamjenu za fotografije hotelskog okružja tijekom sezone aurore borealis. Odabrani fotograf dobio je besplatnu povratnu kartu za Island, mjesec dana besplatnog smještaja i neograničenu mogućnost korištenja hotelskih spa-usluga.

Kompanija LOOP Digital Wardrobe otišla je korak dalje i svoj biznis odlučila izgraditi upravo na trampi. Budući da je njezina misija minimizirati modni otpad, pozvala je korisnike da s pomoću aplikacije 'digitaliziraju' svoje ormare i objave fotografije svakog odjevnog komada. Nakon toga omogućeno im je pretraživati tuđe ormare i obaviti razmjenu. I neki trgovački brendovi odlučili su se uključiti na aplikaciju omogućivši kupcima da razmjenjuju odjeću njihove marke. Kako na kraju zaključuju trendwatcheri, ideja trenda trampe ili, kako su ga oni nazvali, swapportunities, nije da se potpuno odbaci 'prljavi' novac, već da se taj potrošački trend nekim dijelom uvede u uobičajeni način poslovanja. Dakle, brendovi ne moraju posve poslovanje graditi na toj ideji kao što to čini aplikacija LOOP, nego mogu poput Unregular Pizze trampu uvesti kao jedan od načina prodaje ili je pak poput islandskog hotela Rangá iskoristiti za marketinšku kampanju. Potrošači su spremni za taj način suradnje s brendovima.