Život
StoryEditor

Privatni muzeji: u Hrvatskoj ih je sve više i posluju dobro unatoč krizi i inflaciji

08. Listopad 2022.
Muzej crvene povijesti

Piše: Renata Debeljak

Muzeji su značajan segment u kulturnoj i turističkoj ponudi svakog grada. Gotovo je postalo nezamislivo otputovati u Dubrovnik, Pariz, London ili Veneciju, a da ne posjetimo čak i na nekom vrlo kratkom, city break putovanju, jedan od tamošnjih muzeja i aktualne izložbe. Nerijetko su upravo zanimljive izložbe i muzejski eksponati razlog da se uputimo u neki grad.

Uz atraktivne postave, muzejskim posjetiteljima danas se nudi moderan i virtualni pristup, interakcija i inovacije u muzejskim konceptima, efekti iznenađenja, taktilna iskustva, kreativne radionice, pomno promišljeni i cool suveniri...

Kako živimo u vrlo turbulentnim vremenima u kojima se postpandemijska kriza, a sada i inflacija te strah od recesije, odražavaju na razne segmente tržišta, istražili smo kako se sve to reflektira na muzejsku scenu u Hrvatskoj, prvenstveno onu koja se odnosi na privatne muzeje, a kojih je u Hrvatskoj sve više.

Najprije nas je zanimalo koliko je uopće trenutno privatnih muzeja u Hrvatskoj.

– Mnogo je zabuna glede specifikacije privatnih muzeja. U Hrvatskoj kao i u brojnim drugim zemljama riječ muzej nije ‘zaštićena‘ pa svatko ima pravo svoju tvrtku ili projekt nazvati muzejem bez obzira čime se bavili – ističe Maja Kocijan, ravnateljica Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC).

Osnivači muzeja

Prema hrvatskom Zakonu o muzejima, privatni muzej je muzej kojemu je osnivač druga pravna ili fizička osoba, za razliku od javnog muzeja koji je neprofitna pravna osoba kojoj je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i regionalne samouprave ili pravna osoba u njihovom vlasništvu.

U Upisnik javnih i privatnih muzeja u Hrvatskoj, koji se vodi pri MDC-u, među 168 registriranih muzeja nalazi se 21 muzej kojima je osnivač pravna ili fizička osoba.

Među tih 21, sedam muzeja ima za osnivača Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti (Gliptoteka, Hrvatski muzej arhitekture, Hrvatski muzej medicine i farmacije, Kabinet grafike, Muzej i biblioteka Baltazara Bogišića, Muzejsko kazališna zbirka Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta HAZU i Strossmayerova galerija starih majstora), a preostalih 14 razne osnivače od tvrtki poput Hrvatskog telekoma koji je osnivač HT muzeja, Hrvatskih željeznica koje su osnivač Hrvatskog željezničkog muzeja, Jadran – Galenskog laboratorija koji stoji iza JGL Muzeja farmacije u Rijeci ili tvrtke Majeutika osnivača Muzeja crvene povijesti u Dubrovniku.

Gradskom muzeju Jastrebarsko osnivač je Centar za kulturu Jastrebarsko, Muzejskoj zavičajnoj zbirci Grada Novske Pučko otvoreno učilište Novska, Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice Nacionalna i sveučilišna knjižnica, a Spomen-muzeju biskupa Josipa Jurja Strossmayera Đakovačko-osječka nadbiskupija.

Nekim su muzejima osnivači razne udruge, društva ili savezi. Jedino je Muzeju Marton osnivač njegov vlasnik i kolekcionar Veljko Marton, dodaje Kocijan.

Više od pola privatnih muzeja nalazi se u Zagrebu.

– U jeku pandemije 2020. otvoren je i registriran, dakle upisan u Upisnik muzeja, Muzej farmacije u Rijeci, a dva privatna muzeja koja su djelovala i prethodnih godina, ove su godine upisani i službeno registrirani, a to su Muzej crvene povijesti u Dubrovniku i Galerija ‘Barutana 1991.‘ Iz popisa muzeja koji su registrirani u RH kao privatni muzeji razvidno je da je raspon tema širok, od povijesti preko primijenjenih umjetnosti do starih majstora – ističe Kocijan.

Muzej iluzija – franšizni model pokazao se odličnim odabirom

Jedan od nesumnjivo najpoznatijih i najposjećenijih privatnih muzeja u Hrvatskoj, Muzej iluzija u zagrebačkoj Ilici, neprestano uživa svoju veliku popularnost, a krize i recesije na posjećenost tog muzeja se nimalo ne odražavaju. Muzej Iluzija, u novije je vrijeme i jedan od najboljih hrvatskih izvoznih proizvoda, budući da ima franšize širom svijeta.

– Muzej Iluzija danas postoji u 37 gradova, u 25 zemalja i na četiri kontinenta, što je najveći lanac privatnih muzeja na svijetu. Pandemija je različito utjecala na muzeje diljem naše mreže, budući da je njihovo poslovanje bilo podložno lokalnim politikama i njihovim specifičnim mjerama. Zagrebački muzej kratko je bio zatvoren u jeku lockdowna, no osim toga kontinuirano odlično posluje, što dokazuju i neprekidni redovi ispred ulaza u muzej. Ostali muzeji također pokazuju rast u broju posjetitelja u odnosu na pred-covid vremena, tako da  poslovanje cijele mreže ide u dobrom smjeru – kaže Teo Širola, predsjednik Muzeja iluzija.

image

Muzej Iluzija

Muzej Iluzija svoj uspjeh prvenstveno duguje originalnom konceptu koji je kao spoj zabave i učenja zanimljiv posjetiteljima svih uzrasta.

– Interaktivna priroda naših muzeja omogućava posjetitelju da iluzije zaista doživi. Dok se u tradicionalnim muzejima zabranjuje dodirivanje izložaka, mi to potičemo. Želimo kreirati zabavno i edukativno iskustvo koje će naši posjetitelji zauvijek zapamtiti, a svoje uzbudljive doživljaje fotografirati, podijeliti na društvenim mrežama te tako potaknuti daljnji interes – dodaje Širola.

Uz jačanje brenda kroz globalno širenje, intenzivno rade i na unaprijeđenju postojećih muzeja, razvijaju nove eksponate i usavršavaju komunikaciju s posjetiteljima. Golemi trud koji ulažu, nove ideje koje razvijaju te osluškivanje trendova i potrebu posjetitelja, smatraju ključem uspjeha i u kriznim okolnostima.

– Virtualni aspekt je neophodan dio naše priče, budući da je Muzej od samog početka zamišljen kao mjesto na kojem se okidaju najluđe fotografije i dijele s pratiteljima na društvenim mrežama. Web prodaja ulaznica u nekim je zemljama, primjerice u SAD-u, apsolutni standard i bez nje ne bismo mogli biti konkurentni. Budući da je Muzej Iluzija globalni projekt, od izrazite nam je važnosti poznavati pravila različitih tržišta i prilagoditi im se koliko je god to moguće.

Uz prodaju ulaznica, suveniri i didaktičke igračke koje se mogu kupiti u našim muzejskim trgovinama čine velik dio prihoda, te u njih ulažemo puno truda kako bismo omogućili posjetiteljima da dio svog zanimljivog muzejskog iskustva ponesu kući – pojašnjava predsjednik Muzeja iluzija.

image

Muzej Iluzija

Franšizni model pokazao se kao odličan odabir i svakako će nastaviti širiti franšiznu mrežu u budućnosti.

– Ipak, Muzej Iluzija spreman je i za sljedeći korak, pa uz franšizne razvijamo i vlastite, korporativne muzeje. Prvi korporativni muzeji će se otvoriti na području SAD-a i njima će upravljati naš tim iz Zagreba. Najposjećeniji muzeji u mreži trenutno su oni u New Yorku, Parizu i Madridu. Posljednji muzej otvorili smo u srpnju u Bruxellesu, a sljedeći otvaramo u Rimu.

Naše širenje u ovom je trenutku najviše fokusirano na američko i zapadnoeuropsko tržište. Upiti od zainteresiranih partnera koji su Muzej Iluzija htjeli otvoriti i u svojim gradovima počeli su dolaziti nedugo nakon uspjeha koji je postigao zagrebački muzej. Zagreb je tada bio u fazi strelovitog turističkog razvoja, a naš originalni koncept sjajno se uklopio u tu priču. Franšizno poslovanje tada je bio najlogičniji model širenja.

Priča s Muzejem Iluzija pokazala se kao veliki poslovni uspjeh, a uz atraktivnost i kvalitetu samih iluzija i eksponata, važno je pozicionirati se na tržištu u čemu presudnu ulogu imaju upravo kvalitetan management te pomno osmišljena marketing i PR strategija.

Iza naših muzeja stoji mladi tim stručnjaka koji su zaslužni za cjelokupno iskustvo posjeta muzeju, uključujući arhitekte, dizajnere, account menadžere te eksperte za marketing, razvoj novih eksponata i financije. Kako bismo osigurali uspješnu globalnu ekspanziju, naš je zagrebački tim u posljednjih godinu dana peterostruko narastao te u narednim mjesecima nastavljamo s ranije započetim valom zapošljavanja – zaključuje Širola.

image

Muzej Iluzija

Muzej farmacije – balans između ‘povijesnog i modernog‘

I u riječkom JGL Muzeju farmacije kažu da su zadovoljni posjećenošću, tim više jer su jedan od najmlađih muzeja u Hrvatskoj, koji je otvoren usred pandemije i raznih ograničenja, a posjećuju ih gosti svih generacija.

– Ljeti su to uglavnom turisti, i domaći i strani, a tijekom godine nam često dolaze organizirane školske i studentske skupine iz Rijeke i cijele Hrvatske. Ove godine imamo velik rast posjetitelja u odnosu na lani, a dojmovi i komentari su odlični. Tijekom dvije godine rada, muzej nije dobio niti jedan negativan komentar, a nakon provedene ankete o zadovoljstvu posjetitelja, prosječna ocjena viđenog u JGL Muzeju farmacije bila je čak 4,8 od maksimalnih 5 – kaže Marin Pintur, voditelj JGL Muzeja farmacije.

image

Muzej farmacije

Postoji velika razlika između javnih (koji su još uvijek puno više zastupljeni) i privatnih muzeja. Međutim, i jedni i drugi moraju biti inovativni, potruditi se biti ‘drukčiji‘ od drugih, da bi privukli publiku, posebno kada govorimo o mlađoj populaciji.

– Klasični muzejski postavi su prošlost, svaki muzej mora ponuditi nešto atraktivno, interaktivno, da bi uopće zainteresirali nove generacije. U JGL Muzeju farmacije smo se trudili, a vjerujem i uspjeli u tome, da pronađemo odličan balans između ‘povijesnog i modernog‘, da uspijemo zadovoljiti posjetitelje svih generacija – dodaje Pintur.

Cijene nisu povisili. Virtualni aspekt postava JGL Muzeja farmacije jako im je važan.

– Posjetiteljima su na raspolaganju audio vodič, zatim čak osam virtualnih likova koji im se obrate preko tableta, raspoloživog uz ulaznicu, kao i VR naočale, preko kojih mogu virtualno ‘putovati‘ ljudskim tijelom. Upravo je to iznimno važno da bismo zainteresirali mlađu publiku, a kad učenicima ili studentima organiziramo i radionicu izrade krema s eteričnim uljima, onda je to neko drugačije iskustvo, koje iznova dovodi mlade u posjet muzeju.

image

Muzej farmacije

Muzejski suveniri su sastavni dio svakog muzeja, a u JGL Muzeju farmacije imamo za svakoga ponešto u muzejskoj suvenirnici, od plišanih zmija za najmlađe, majica za djecu i odrasle, platnenih torbi, magneta, pa do stručne literature iz povijesti farmacije i priručnika za studente farmacije – dodaje Pintur.

JGL Muzej farmacije osnovao je Jadran-Galenski laboratorij (JGL), najveća farmaceutska kompanija u domaćem vlasništvu, i time odala počast ljekarništvu i farmaciji, ali i ponudila dodatnu vrijednost u kulturno-turističkoj ponudi grada Rijeke.

– Jedan od važnih motiva u osnivanju muzeja bilo je očuvanje ljekarničke baštine, kao i upoznavanje budućih generacija s farmacijom, iznimno važnom strukom za svako društvo. JGL oduvijek djeluje društveno odgovorno, pa je i ovo ulaganje u zajednicu u kojoj živimo i radimo za nas jako važno. To su bili primarni motivi otvaranja muzeja, a naravno da se trudimo da on bude i profitabilan, odnosno poslovno održiv – kaže Marin Pintur.

image

Muzej farmacije

Muzej crvene povijesti – ljudsko lice ondašnjeg sustava

Jedna od novijih dubrovačkih kulturnih atrakcija, svakako je i Muzej crvene povijesti otvoren 2019. u prizemlju bivše tvornice TUP u dubrovačkom Gružu. Kao što mu sam naziv govori, bavi se tematikom moderne hrvatske (socijalističke) povijesti, odnosno periodom od 1945.-1991. u kojem je Hrvatska bila dio Jugoslavije.

– Muzej je interaktivan, poziva publiku na aktivno sudjelovanje i istraživanje, a u postav su integrirane i razne nove tehnologije poput AR i VR sadržaja (proširena i virtualna stvarnost) te brojni audio-vizualni te taktilni elementi. Ove godine je uvršten u službeni registar muzeja RH, čime je postao jedan od rijetkih privatnih muzeja koji se time mogu pohvaliti – ističe Kristina Mirošević, suosnivačica Muzeja crvene povijesti.

Stalni postav je tematski podijeljen u tri glavna dijela: socijalizam u teoriji, praksi i sjećanju.

image

Muzej crvene povijesti

Posebno je zanimljiv vizualno atraktivni dio koji je replika stana u kojem su kroz razne prostorije i predmete prikazana priča života tadašnjeg vremena. Iz stana se prelazi u ‘Crnu sobu‘ gdje su obrađene sve one teme o kojima se nije smjelo pričati (odnos prema neprijateljima neposredno nakon rata, odnos prema religiji, tajne službe, Goli otok, raspad Jugoslavije).

Iz tog dijela se ulazi u ‘sobu sjećanja‘ u kojoj su slike i priče ljudi iz cijele Hrvatske, i pozitivne i negativne, i time posjetitelj bez inputa sa strane muzeja formira svoje mišljenje na temelju svega što je vidio i pročitao. U muzeju su na svojevrsnom ‘trgu‘  izloženi i slavni kiosk K-67, Tomos, crveni Yugo...

– Na ideju za osnivanjem ovog muzeja došao je Krešimir Glavinić nakon što je zbog potreba jednog drugog projekta – filmskog festivala ‘Tišina molim!‘ iz arhiva izvukao brojne zanimljivosti iz naše moderne povijesti koje su bile zaboravljene i prepoznao njihovu vrijednost i potencijal za prezentaciju u ovom formatu. Krešo je potom okupio tim mladih stučnjaka koji su do tad radili na brojnim kulturnim projektima – Kristina Mirošević, Nino Glavinić, Ivan Lujo, Tomi Šoletić, Marko Mijatović – te su zajedno krenuli razvijati ovaj muzej i njegovu koncepciju, prvenstveno po uzoru na DDR muzej u Berlinu, ali i druge slične kakve nalazimo po centralnoj i istočnoj Europi. Značajan je porast interesa za takozvani crveni turizam – dodaje Mirošević.

image

Muzej crvene povijesti

Nakon prve godine poslovanja i dvije pandemijske, trend rasta broja posjetitelja u 2022. itekako im je vidljiv i vrlo su zadovoljni. Najbrojniji posjetitelji su im, kažu, Amerikanci. Domaće posjetitelje iznenadi nepristranost prikaza povijesti, dok strane iznenade sličnosti s njihovim predmetima iz svakodnevice.

– Amerikanci se posebno iznenade kad vide kako kod nas nije bio tužni, sivi komunizam kako oni često imaju predodžbu, već imaju priliku vidjeti ljudsko lice tadašnjeg sustava te svakodnevni život ‘običnog čovjeka‘. Eksponate smo prije otvaranja muzeja uglavnom kupovali na sajmovima diljem cijele bivše države, vintage sajmovima, buvljacima, na aukcijama i kod privatnih kolekcionara. Nakon što je muzej otvoren, počeli smo primati donacije koje su često izuzetno vrijedne tako da se postav cijelo

image

Muzej crvene povijesti

– U pandemijskim vremenima naš tim je kroz određeni period imao intenzivne sesije brainstorminga iz kojeg su proizašle brojne ideje, a prvenstveno se razvio naš webshop koji je postigao velik komercijalni uspijeh, iz čega su nastale i ideje za buduće projekte vezane za metaverse i NFT-ove. Muzejsko iskustvo je vrlo specifično, a obuhvaća iskustveni doživljaj posjetitelja kojima više nije dovoljno prezentirati sadržaj statično i bez potpunih informacija. Modernog posjetitelja treba angažirati na način da je kroz interakciju uključen u postav, te da na takav način upije što više informacija koje mu se žele prenijeti. Uspješni su oni koji prate trendove, rade istraživanja, slušaju publiku te ih što više žele uključiti u svoj program.

Lokalnu zajednicu angažiramo da doniraju eksponate čime skupa s njima gradimo i širimo koncept i postav, ali često organiziramo i brojna događanja kojima bivšu tvornicu, skupa sa svojim kreativnim susjedima u kompleksu, želimo revitalizirati i pretvoriti u novi urbani i kulturni centar‘ – zaključuje Mirošević.

image

Muzej crvene povijesti

21. veljača 2024 05:58