Prototip najboljeg radnika 2025. i 2035.: Prepoznajete li se?

Možda usporava potražnja za radnom snagom, sudeći prema kretanjima na europskom tržištu, posebno njemačkom, ali i dalje, tko god želi, posla može naći. Nas je pak zanimalo kako izgleda prototip najboljeg zaposlenika danas, a kako će izgledati za deset godina s obzirom na tehnološke promjene kojima svjedočimo. Krešimir Šimac, vlasnik i direktor Mirakula, tvrtke za poslovno savjetovanje poduzetnika i menadžera, smatra da je on jednak kao i prije pedeset godina, a vrijedit će i za pedeset godina. Riječ je o odgovornom, vrijednom i timskom igraču, kreativnom i strastvenom prema poslu uz visok stupanj emocionalne inteligencije. Naravno, treba biti i pošten. Slično govori Željko Šundov, principal u agenciji Amrop Zagreb, specijaliziranoj za regrutaciju, selekciju i savjetovanje srednjeg i višeg menadžmenta. No mijenjaju se potrebe za poslovnim vještinama.

– Danas najbolji zaposlenik treba imati napredna IT i digitalna znanja, mora biti iznimno kreativan i poduzetan te stalno biti spreman učiti i prihvaćati nova rješenja. Treba imati poduzetnički pristup, jako dobro poznavati širu sliku poslovanja i djelatnost kojom se bavi. Također mora imati vrlo razvijene komunikacijske vještine – nabraja Šimac.

Neformalne metode

Šundov veli da je, općenito gledano, sve važnija emocionalna inteligencija u pristupu poslu, liderstvu i poslovnim suradnjama, ali i educiranje, jer uz formalno školovanje, koje još ne stiže dovoljno brzo pratiti trendove, izniman je fokus na neformalnim metodama učenja i razvoja te, između ostalog, ističe usmjerenost na produktivnost zaposlenika i timova. Zaposlenici pak sve više traže i očekuju fleksibilnost radi usklađenosti privatnog i poslovnog života, čemu će se morati prilagoditi menadžeri.

Sanja Petek Mujačić, izvršna direktorica i partnerica u konzultantskoj tvrtki Spring+shift, koja podupire klijente u temama organizacijskog i održivog razvoja, kaže da su, prema izvještaju Svjetskoga ekonomskog foruma ‘Future of Jobs 2025‘, analitičko razmišljanje, rješavanje problema i tehnološka pismenost danas nezaobilazne vještine. U njihovoj su branši danas, ističe, projekti kompleksni, pa su suradnja i integracija različitih znanja i perspektiva nezaobilazni.

– U takvom okružju komunikacijske vještine i emocionalna inteligencija pomažu nam u održavanju kvalitetnih odnosa i s klijentima i unutar tima. Ukratko, savjetnici bi trebali biti spremni brzo reagirati na promjene i analitičkim razmišljanjem pomoći klijentima donositi bolje odluke – ističe Petek Mujačić.

Prenosive vještine

U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) dodaju da osim stručnih znanja i vještina poslodavci kao izrazito važne ističu tzv. meke ili prenosive vještine poput timskog rada, prilagodbe novim situacijama, govornog izražavanja i pisanja, komunikacijskih vještina, analitičkih vještina, vještina rješavanja problema, fleksibilnosti i radne etike.

– ​HZZ je razvio upitnik ‘Koje vještine traže poslodavci‘ koji mjeri izraženost dvadeset ključnih poželjnih osobina radnika. Nadalje, nedovoljno razvijene meke vještine ne mogu biti nadomještene ni iznadprosječno razvijenim stručnim znanjima i vještinama, zbog čega poslodavci najčešće traže kombinaciju navedenih vještina i znanja radnika – napominju u HZZ-u.

Potvrđuju to u Belupu, u kojem grade bazu kandidata koje uključuju u selekcijski proces kad se ukaže prilika. Redovitim anketama zadovoljstva i angažiranosti kontinuirano ispituju potrebe zaposlenika.

– Osim razvoja stručnih vještina, ulažemo znatne napore za razvoj vještina vođenja i ostalih tzv. mekih vještina – ističu u Belupu.

U Ini nastoje zadržati talente i nagrađuju vjernost kompaniji nudeći razne pogodnosti (čak dvjesto njih, primjerice fleksibilne oblike rada za ravnotežu između privatnog i poslovnog života) te niz inicijativa za njihovu cjelovitu dobrobit, a inkluzivnim politikama promiču različitost i uključenost osiguravajući da se svi radnici osjećaju cijenjeni. U Adris grupi pak kažu da Croatia osiguranje (CO) na godinu prosječno zaposli više od četiristo novih zaposlenika pa veliku pozornost i trud ulažu u kvalitetne selekcijske procese. Prioritet je zadržati talentirane, pri čemu je ključna povratna informacija o razvoju kompetencija zaposlenih.

– Koristimo se svim kanalima zapošljavanja, a posebno raduje uspjeh sustava internih preporuka ‘Isplati se raditi s najboljima‘, gdje se zaposlenici potiču da preporuče buduće kolege, što se i nagrađuje – napominju u CO-u.

Jednako je u turističkom dijelu poslovanja Adris grupe, u kojoj su svjesni važnosti prilagođavanja potrebama zaposlenika. Svoje zaposlenike Atlantic Grupa također pronalazi različitim kanalima. Potraga za talentima počinje interno jer žele prije svega graditi kulturu razvoja svojih ljudi, a i ciljane kampanje employer brandinga igraju važnu ulogu u privlačenju novih.

Važne međuljudske osobine

Zanimalo nas je što naši sugovornici misle kakav će prototip najboljeg zaposlenika izgledati za deset godina. U HZZ-u vele da je to teško procijeniti, ali ‘prateći dosadašnje trendove, meke vještine i razvijene međuljudske vještine ostat će ključne poželjne osobine, kao i kontinuirano učenje i ulaganje u zaposlenike‘. Šimac dodaje da će tada AI i roboti biti dio svih aspekata poslovanja, pa osnovno poznavanje informatike više neće biti toliko važno koliko strateško upravljanje AI-jem.

– Promijenit će se i način poslovne komunikacije: manje klasične interpersonalne komunikacije, ali više sposobnosti jasnog izražavanja misli u digitalnom okružju, gdje će još više doći do izražaja kreativnost i strateško razmišljanje izvan okvira, s obzirom na to da će nam AI pružati neograničene mogućnosti izražavanja i stvaranja. Budući da će se zbog tehnologije ljudski kontakt dodatno smanjiti, a promjene će postajati još češće i brže, mentalno zdravlje i sposobnost upravljanja stresom postat će ključni faktori uspjeha, jer će zaposlenici biti izloženi konstantnom prilagođavanju novim tehnologijama i radnim modelima – najavljuje Šimac.

Osim AI-ja, nastavlja Petek Mujačić, bit će važna i sposobnost ‘sagledavanja šire slike i razumijevanja kako su različiti sustavi (poslovni, tehnološki, društveni) međusobno povezani te kako se protežu utjecaji poslovnih odluka i ponašanja‘. Zaposleni će morati sistemski i holistički razmišljati, ali otpornost, fleksibilnost i agilnost ostat će ključni jer dinamika tržišta neće usporiti.

– Najbolji zaposlenik za deset će godina sigurno zadržati neke vrijednosti i uvjerenja, ali uz neizbježno učenje, razvoj i spremnost na prilagodbe na nove tehnologije, stil i uvjete života. Inovativnost, produktivnost i poznavanje novih tehnologija i kako se služiti njima bit će neizbježne karakteristike najboljih zaposlenika. Pri zapošljavanju više će se usmjeravati na vještine i kompetencije, a manje na nazive radnih mjesta – napominje Šundov.

U Adrisu ističu da će se razvoj zaposlenika budućnosti u luksuznom turizmu temeljiti na vještinama potrebnima za pružanje personalizirane usluge najviše razine uz visoku razinu tehnološke pismenosti i održivog razmišljanja. Slično vrijedi za druge njihove niše. U Ina grupi zaposleno je više od osam tisuća ljudi, pa je razumljivo da teško mogu opisati prototip idealnog radnika današnjice, a da ne govorimo o onom za deset godina. No sigurno će morati imati znanja i vještine koje su opisali u HZZ-u, kao i Petek Mujačić, Šundov i Šimac. U Belupu vjeruju da će za desetak godina prototip najboljeg zaposlenika biti sličan današnjem, s tim da će ‘zbog velikih tehnoloških promjena biti još veći naglasak na etičnosti, empatičnosti i prilagodljivosti, zato su to kompetencije koje već danas treba naglašavati u obrazovanju‘.