Da bismo živjeli sretno i ispunjeno nužno je naučiti se izravno suočiti sa svojim izazovima i strahovima, a stručnjakinja s Harvarda otkriva i kako
Kad bismo morali izdvojiti kakve emocije sabotiraju put do uspjeha na listi bi se vjerojatno našle tjeskoba, nelagoda ili pak strah od promjena. No, ako je suditi prema psihologinji s Harvarda, Luani Marques, one nisu nimalo neprijateljske, ali jest način na koji se s njima nosimo. Drugim riječima, najveći saboter uspješnog života je – izbjegavanje.
Izbjegavanje je obrambeni mehanizam koji donosi trenutačno emocionalno olakšanje, ali dugoročno itekako šteti. Da bismo živjeli sretno i ispunjeno nužno je naučiti se izravno suočiti sa svojim izazovima i strahovima, a stručnjakinja je s portalom cnbc.com podijelila i nekoliko savjeta o tome kako se nositi s izazovima i izbjeći – izbjegavanje koje se manifestira na tri potpuno različita načina.
Dok neki od nelagode bježe, drugi na nju pretjerano reagiraju, a treće potpuno paralizira.
Zavarajte um
Tako je navela da nađete li se lice u lice s lavom, bijeg bi sigurno bio prvi instinkt. No, u stvarnom životu povlačenje je mnogo suptilnije. Bijeg u ‘stvarnosti‘ je čaša vina uz koju opustite stres ili pak poziv šefu da se ‘osjećate prehlađeno‘ i tako izbjegnete prezentaciju ili javni nastup koji izaziva nelagodu. Takve poteze nerijetko racionaliziramo pa si, primjerice, objasnimo da nitko zapravo neće ni primijetiti da nas nema ili pak da možda ta prezentacija ipak nije toliko važna, može se preskočiti.
Psihologinja predlaže da upravo takvoj racionalizaciji doskočimo identificiranjem određenog straha ili ideje te se zapitamo što bi, primjerice, nama draga osoba učinila u ovoj situaciji, kakav bi ste savjet dali ili pak je li doista istina da je određena situacija toliko vrijedna bijega, gdje su dokazi?
Postavljanje takvih pitanja, odnosno kopanjem dublje po nelagodnim emocijama, ali i vlastitim mislima uklanja štetan narativ.
Osvještavanje je ključ
Za razliku od ‘bjegunaca‘, mnogi nelagodnu situaciju izbjegavaju tako što kreću u napad, na sve načine pokušavaju dokazati da su u pravu ili traže mišljenje koje je u skladu s njihovim. Psihologinja Marques navodi da bi takve situacije trebalo osvijestiti, a potom – pauzirati. Umjesto da se nelagodu eliminira pretjeranom reakcijom, s njom valja sjesti.
Ako, primjerice, od liječnika dobijete zabrinjavajući prognozu, zaustavite potrebu za višesatnim surfanjem po internetu i pokušajte provesti minutu ili dvije sa svojom nelagodom, duboko dišite i pokušajte imenovati senzacije u tijelu. Problem bi i dalje mogao biti prisutan, ali će se um razbistriti i lakše ćete se s njim nositi.
Mali pomaci
Osim pojedinaca koji bježe ili pretjerano reagiraju, postoje i oni koji ostaju u nekoj vrsti paralize. Stručnjakinja tu sklonost ostajanju u neugodnim situacijama (nezdrava veza ili posao) uspoređuje s jelenom pred farovima. Pojedinci se tada tješe ublažavanjem situacije, govore si da ona nije toliko loša ili da će sve biti u redu, a zapravo time izbjegavaju suočiti se s promjenom.
Svi koji se prepoznaju u ovoj kategoriji trebali bi osvijestiti što je za njih doista važno te svaki dan napraviti jedan maleni korak u tom smjeru. Ako vam je obitelj na prvom mjestu, planirajte vrijeme za povezivanje s voljenima svaki dan. Ako imate poslovan san, izdvojite maleni dio svog vremena koji ćete posvetiti ostvarenju. Čak i pet minuta može učiniti veliku razliku i biti katalizator dugoročnog rasta i uspjeha.