U posljednje vrijeme rastući broj oglasa za posao u Hrvatskoj osim uobičajenih m/ž (muško/žensko) sadržava rodne pokrate poput nb (nebinarna osoba), d (drugo/diverse) ili x (interseksualne/nespecificirane). No bez konkretne primjene takve rodne filozofije u funkcioniranju tvrtke to je samo pomodarstvo
Ako ste proteklih mjeseci imali tu (ne)sreću da pretražujete oglase za posao na domaćim platformama za zapošljavanje, mogli ste primijetiti da se povećao broj onih koji su pokratama m (muško) i ž (žensko) dodali još jednu ‘kategoriju‘. Na nekima se, tako, muškarcima i ženama pridružila pokrata za nebinarne osobe (nb), druge/diverse (d) ili interseksualne/nespecificirane (x).
Te su nove pokrate najprisutnije u oglasima njemačkih kompanija, jer na tome inzistiraju njihova zakonodavna tijela, ali i u pokojem domaće tvrtke koja je odlučila tom jednostavnom metodom demonstrirati koliko drži do različitosti, jednakosti i uključivosti. I to je zaista pohvalno, nek‘ cvjeta tisuću cvjetova, ali pitanje je koliko je tih kompanija doista u poslovanje implementiralo antidiskriminatorne politike i uvelo konkretne promjene (poput naizgled banalnih rodno neutralnih zahoda), a koliko tek nalijepilo slova ‘d‘ i ‘x‘, jer je to, misle u njima, jednostavan i učinkovit način da ispadnu moderne. Iako udruga Zagreb Pride u članku nije sudjelovala jer, kako u njoj tvrde, nisu dovoljno upoznati s tematikom, poslužili smo se istraživanjem o položaju trans, interspolnih i nebinarnih radnika Inclusion4all, koje je 2022., na inicijativu mađarske LGBTIQ organizacije Hatter, provedeno na području Lijepe Naše. Osim što je ono pokazalo da 76 posto ispitanika smatra da na radnom mjestu trebaju skrivati činjenicu da su trans, interspolne i nebinarne osobe, polovina ih ne zna poduzimaju li njihove kompanije bilo što da bi suzbile diskriminaciju (25,53 posto) ili o tome nemaju jasnu predodžbu (25,53 posto).
Koliko su ozbiljne što se tiče rodne diskriminacije i primjene DEI inicijativa (različitost, jednakost i uključivost) upitali smo i neke domaće tvrtke, a odgovor su dale kompanije kojima su antidiskriminatorne politike dio brendovske strategije.
Tako je, primjerice, Erste banka još 2017. konzervativne udruge digla na noge jer se u njezinoj reklami pojavljuju gej i transrodne osobe te je javno podržala Povorku ponosa, a marketinška agencija Bruketa&Žinić&Grey od prvog se dana brendira kao tvrtka koja prihvaća različitosti te je među prvima pokrate s početka priče navela u svojim oglasima za posao. Kako su poručili iz Erstea, banka promovira pozitivne društvene i ekonomske vrijednosti, integraciju, inkluzivnost i zajedništvo svih pojedinaca u društvu, neovisno o dobi, spolu, etničkoj, vjerskoj ili političkoj opredijeljenosti, spolnoj orijentaciji ili bračnom statusu.
Negativne reakcije
– U skladu s time, i u našim oglasima za posao u zadnjih nekoliko godina želimo poslati poruku da su nam pri zapošljavanju kompetencije i poslovno iskustvo kandidata najvažniji kriteriji, a ne njihov spol, rod ili seksualna orijentacija. Takvim pristupom usklađeni smo i s raznim zakonskim obvezama i smjernicama, kao što su Zakon o sprječavanju diskriminacije, Zakon o ravnopravnosti spolova te uredbe Europskog parlamenta i Vijeća koje se odnose na sprječavanje diskriminacije na radnom mjestu – rekli su u Ersteu te dodali da negativne povratne reakcije doživljavaju kao nešto uobičajeno i normalno. Kad je riječ o konkretnim potezima koji su dokaz njihove odabrane svrhe u društvu, navode da organiziraju edukacije, radionice i interne evente na temu stereotipa i predrasuda, poduzimaju niz inicijativa u smjeru jednakih prilika za žene u menadžmentu, potiču očeve na korištenje roditeljskog dopusta, osiguravaju e-learning-sadržaje vezane uza spolnu/rodnu ravnopravnost i dr.
Kreativni direktor i suvlasnik agencije Bruketa&Žinić&Grey Davor Bruketa naglasio je da ne toleriraju nikakve oblike diskriminacije, ali su u nekom trenutku, nažalost, shvatili da žive u svijetu u kojem je to potrebno istaknuti.
– Čudno da o tome uopće razgovaramo u 21. stoljeću, ali kao što vidimo, svijet se ne razvija linearno. Stvari idu naprijed-natrag i u tom kontekstu treba jasno reći gdje mi stojimo. Naša poruka je kratka i jasna: u našoj agenciji nema mjesta diskriminaciji – naveo je Bruketa te dodao da nisu imali potrebe uvoditi neke nove prakse ili mjere jer je jednostavno svima poznata njihova organizacijska kultura i nitko s tim nije imao problem.
– Ni u starom uredu na zahodu nije bilo oznaka, a nema ih ni u novom – napomenuo je.
Kompleksna tema
Iako bi, kako i naglašava Bruketa, nulta stopa tolerancije na diskriminaciju svih oblika trebala biti nešto što se podrazumijeva, iskustva ‘drugih‘ govore drugačije, pa je tako 25,8 posto sudionika istraživanja Inclusion4all izjavilo da su doživjeli diskriminaciju već na razgovoru za posao. Upravo je potonje ono što se ne rješava novim slovom na oglasima za posao. Kako kaže psiholog i konzultant Dario Car iz konzultantske tvrtke za ljudske potencijale DeeP Project, praksa dodavanja novih oznaka nikako ne bi smjela biti marketinški trik
. – To je iznimno kompleksna tema i teško je predvidjeti kako će se razvijati za pet, deset ili više godina. U skladu s time, takvu bih praksu pozdravio samo i isključivo kad kompanija ima iskrene motive. Svijest bi se svakako trebala podizati na drugačiji način. Nikako oglasima – poručio je Car.
Kompanija koja nudi podržavajuću korporativnu kulturu to radi, nastavlja Car, isticanjem važnosti razvijanja kritičkog mišljenja i otvorenosti za različite kulture, promicanjem dijaloga i razumijevanja kao ključnih elemenata u razvoju kritičkog mišljenja.
Marketinška fora
Na pitanje što bi savjetovao klijentu koji mu dolazi s upitom treba li (ako to zakonodavac ne nalaže, naravno) na oglasima istaknuti da prima i one koji se prepoznaju u kraticama nb/x/d, kaže da je takva odluka isključivo na upravi kompanije, a na njemu je, kao konzultantu, da dođu do okružja koje je uključivo.
– Važnost autonomije i prava pojedinca nad vlastitim tijelom nije sporna, no još su važniji potreba za razumijevanjem različitih perspektiva i promicanje kritičkog mišljenja. Nakon toga, što će u vezi sa spolnosti u oglasu biti navedeno, postaje nebitno. Međutim, za to je potreban vremenski odmak. Pripadnici generacije Z u tom su smislu mnogo otvoreniji. Uostalom, kad su se oni rodili, Amerika je već imala crnog predsjednika, rodili su se globalno povezani, završilo je arapsko proljeće, ekološki su osviješteni… iz njihove perspektive svijet je baš onakav kakav treba biti jer ih je takav i dočekao – zaključio je Car.
Budući da su i kompanije ljudi, krvavi ispod kože, nema ništa strašno loše u tome da se nove pokrate dodaju iz marketinških motiva. No, kad je to jedini razlog, kad iza pokrata ne stoji ništa, nikakva strategija i ideja u vezi s time kako bi se eventualna diskriminacija spriječila i ima li je uopće u organizaciji, onda to nije samo problem već i iznimno uvredljivo svima onima čiji se rodni identitet upotrebljava kao zgodna marketinška fora.