SAD, Kina i Rusija imaju glavnu odgovornost ‘povući svijet s ruba‘, a to mogu učiniti ako njihovi čelnici u dobroj vjeri započnu razgovore o globalnim prijetnjama, prema mišljenju članova Bulletin of the Atomic Scientists
Sve veće prijetnje od nuklearnog oružja, klimatskih promjena, umjetne inteligencije, pa i zlouporabe biološkog oružja razlozi su zbog kojih su u 2024. godini kazaljke ‘Sata sudnjeg dana‘ pomaknute s 90 na 89 sekundi do ponoći, što je najbliže globalnoj katastrofi ikad. ‘Sat sudnjeg dana‘ ili ‘Doomsday Clock‘ globalni je pokazatelj prijetnji čovječanstvu koji još od 1947. godine slikovito pokazuje koliko je svijet blizu (ili daleko) od katastrofe šireg razmjera. Iza njega stoji organizacija Bulletin of the Atomic Scientists, koju su dvije godine ranije osnovali Albert Einstein, J. Robert Oppenheimer i tim znanstvenika sa Sveučilišta u Chicagu koji je pomogao u razvoju prve atomske bombe u projektu Manhattan. Njihov Odbor za znanost i sigurnost, u kojemu je devet nobelovaca, svake godine podešava kazaljke, koje simboliziraju koliko se svijet približava ‘urušavanju‘ zbog ljudskog djelovanja, ponajviše razvoja tehnologije.
Kako ističu u izvješću za prošlu godinu, unatoč upozorenjima, globalni lideri nisu poduzeli ništa kako bi smanjili te opasnosti. Pomicanje kazaljke za samo jednu sekundu trebao bi se shvatiti kao znak opasnosti i upozorenje da je vjerojatnost od globalne katastrofe sve veća.
Nuklearno naoružavanje, vremenske nepogode, širenje zaraza...
Što se tiče nuklearnog rizika, rat u Ukrajini, koji traje već treću godinu, zbog nepromišljenih odluka mogao bi u bilo kojem trenutku prerasti u nuklearni sukob, baš kao i nemiri na Bliskom istoku. Zemlje koje posjeduju nuklearno oružje povećavaju svoje arsenale te ulažu stotine milijardi dolara u to oružje koje može uništiti civilizaciju. Također, proces kontrole nuklearnog naoružanja je u kolapsu, a sve više zemalja bez nuklearnog oružja razmišlja o njegovom razvoju, što Odbor smatra zabrinjavajućim.
Utjecaji klimatskih promjena povećali su se u prošloj godini jer su brojni pokazatelji, poput porasta razine mora i temperature, nadmašili prethodne rekorde. Globalne emisije stakleničkih plinova koje pokreću klimatske promjene također su nastavile rasti. Ekstremni vremenski uvjeti – poplave, tropski cikloni, toplinski valovi, suše i šumski požari – pogodili su sve kontinente. Dugoročne prognoze za nošenje s klimatskim promjenama i dalje su loše, budući da većina vlada ne uspijeva provesti financiranje i političke inicijative potrebne za zaustavljanje globalnog zagrijavanja. Solarna energija i energija vjetra je u velikom porastu, ali i dalje nedovoljno za stabilizaciju klime. Sudeći prema nedavnim predizbornim kampanjama, klimatske promjene smatraju se niskim prioritetom u Sjedinjenim Američkim Državama i mnogim drugim zemljama.
Biooružje i strojevi koji donose vojne odluke
S biološke strane, bolesti koje se pojavljuju i ponovno vraćaju i dalje prijete gospodarstvu, društvu i sigurnosti svijeta. Pojava visokopatogene ptičje influence (HPAI) izvan sezone, njezino širenje na domaće životinje i mliječne proizvode te slučajevi zaraze kod ljudi ukazuju na stvaranje još jedne ljudske pandemije. Isto tako, brz napredak u umjetnoj inteligenciji povećao je rizik da teroristi ili zemlje dizajniraju biološko oružje za koje ne postoje protumjere.
Niz drugih disruptivnih tehnologija prošle je godine napredovao na načine zbog kojih se svijet čini opasnijim. Sustavi temeljeni na umjetnoj inteligenciji korišteni su u Ukrajini i na Bliskom istoku, a nekoliko zemalja uvest će umjetnu inteligenciju u svoje vojne operacije. Postavlja se pitanje u kojoj će mjeri strojevima biti dopušteno donositi vojne odluke – uključujući one povezane s uporabom nuklearnog oružja.
Napetosti među velikim silama sve se više odražavaju i na utrci u svemiru, gdje Kina i Rusija aktivno razvijaju protusatelitske sustave. Sjedinjene Američke Države optužile su Rusiju da je testirala satelit s lažnom bojnom glavom, što upućuje na mogućnost postavljanja nuklearnog oružja u orbitu.
‘Korupcija‘ informacijskog ekosustava
Navedene opasnosti uvelike su pogoršane širenjem dezinformacija i teorija zavjere koje brišu granicu između istine i laži, upozoravaju autori izvješća.
– Napredak umjetne inteligencije olakšava širenje lažnih i neautentičnih informacija na internetu, dok ih je istovremeno sve teže prepoznati. Države koriste dezinformacije i druge oblike propagande kako bi utjecale na izbore u drugim zemljama, dok neki tehnološki, medijski i politički lideri dodatno potiču širenje laži i teorija zavjere. Ova korupcija informacijskog ekosustava narušava javni diskurs i poštenu raspravu, temeljne elemente demokracije. Osim toga, narušeni medijski krajolik dovodi do uspona vođa koji zanemaruju znanost i nastoje ograničiti slobodu govora i ljudska prava, čime ugrožavaju činjenično utemeljene javne rasprave potrebne za suočavanje s najvećim svjetskim prijetnjama – kaže Odbor, koji za sprječavanje navedenih katastrofa najodgovornijima smatra SAD, Kinu i Rusiju.
– Ove tri zemlje imaju glavnu odgovornost povući svijet s ruba, a to mogu učiniti ako njihovi čelnici u dobroj vjeri započnu razgovore o navedenim globalnim prijetnjama – zaključuju.