Život
StoryEditor

Što je stimulans, što pametna droga i zašto svijet baš žudi za adaptogenima i nootropicima

10. Kolovoz 2024.

Botanika, tj. bilje naglašava okuse i arome, kaže slogan trenutačno navodno globalno najpopularnijeg brenda u segmentu funkcionalnih napitaka (Kin Euphorics), adaptogeni pomažu u upravljanju stresom, a nootropici podupiru kognitivne sposobnosti. Na te su se tzv. aktivne sastojke usredotočili u brojnim startupovima u prehrambenoj industriji, a korak s njima uhvatila je brzo i stara garda proizvođača ne bi li nahranila, a i stimulirala zdravlja željne potrošače. No što su to uopće adaptogeni i nootropici? Koji su prirodni, koji umjetni i zašto su stare dobro poznate tvari poput kofeina, teina, pa i ginsenga sada odjednom tako važne?

Prednosti i slabosti

Na ta nam pitanja odgovaraju nutricionisti – Maja Ljubas, vlasnica obrta Nutriom, i Marko Šimić, vlasnik nutricionističkog savjetovališta Nutribrat. Krenimo najprije od nootropika, za koje Ljubas veli da je riječ o aktivnim tvarima ‘koje poboljšavaju kognitivne funkcije, djeluju na pamćenje, kreativnost, motivaciju‘, a mogu biti prirodni i sintetički. Prirodni su nam, čini se, poznatiji. Među njima su, primjerice, kofein, tein, ginko biloba, koji imaju brojne benefite.

– Kofein povećava budnost i koncentraciju, ali također ubrzava rad srca, može oštetiti želučanu sluznicu, nepovoljno utječe na hormon stresa – kortizol. Ginko biloba poboljšava cirkulaciju u mozgu, a time i kognitivne funkcije, ali kontraindiciran je kod trudnica, kod istodobne upotrebe lijekova koji sprječavaju grušanje krvi i lijekova za epilepsiju. Stoga ne treba olako uzimati korištenje tih aktivnih tvari bez obzira na njihovu dostupnost – objašnjava, ali i upozorava Ljubas.

Uz kofein tu je i tein, dodaje njezin kolega Šimić, također dobro poznati stimulans koji se nalazi u kavi i čaju (teinu). Napominje da su nedavne studije ‘pokazale da kofein, kada se kombinira s drugim tvarima poput L-teanina (koji se nalazi u zelenom čaju), može imati sinergijski učinak, poboljšavajući kognitivne performanse bez tipičnog pada energije povezanog sa samim kofeinom‘.

Bolje pamćenje, kreativnost, motivacija

Zanimljivo nam je kako Šimić nootropike opisuje i kao smart drugs (u svijetu se takvima smatraju) te se nadovezuje na Ljubas objašnjavajući da su to medicinske tvari ‘koje poboljšavaju krvotok u mozgu, reguliraju neurotransmitere, potiču rast neurona i štite od oksidativnog stresa‘. Zahvaljujući njihovu korištenju čovjeku su unaprijeđene kognitivne funkcije poput pamćenja, kreativnosti ili motivacije. Šimić uz navedene nootropike spominje i Bacopa Monnieri, koji se tradicionalno primjenjuje u ayurvedskoj medicini za poboljšanje pamćenja i kognitivnih funkcija. Usput budi rečeno, ayurveda je najraniji medicinski sustav poznat ljudskome rodu nastao u Indiji, iz kojeg su proizašli svi kasniji sustavi liječenja. Sam izraz ayurveda znači ‘znanost o životu‘, a njezino polje interesa je cjelovito zdravlje kao temelj svega ostalog.

Popularna sintetika

Kad je pak riječ o sintetičkim (umjetnim) nootropicima, spomenimo Piracetam i Modafinil.

– Piracetam je jedan od najranijih sintetičkih nootropica, poznat po poboljšanju kognitivnih funkcija i neuroprotektivnim učincima, odnosno usporavanju napredovanja demencije i Alzheimerove bolesti te je popularan među studentima koji žele poboljšati svoje kognitivne kompetencije. Modafinil se pak upotrebljava za liječenje poremećaja spavanja, odnosno narkolepsije i opstruktivne apneje i poboljšanje kognitivne funkcije i budnosti – objašnjava Šimić.

Ljubas također govori o Modafinilu i Piracetamu, dodajući da su umjetni nootropici sintetski dobivene tvari koje se često primjenjuju kao lijekovi te također poboljšavaju kognitivne sposobnosti i imaju neuroprotektivan učinak. Međutim, naglašava da su neki umjetni nootropici na popisu zabranjenih supstancija, zbog čega moraju biti pod nadzorom liječnika.

– Unos i prirodnih i umjetnih nootropika u preporučenim količinama i kao terapija u liječenju ili prevenciji određenih stanja znanstveno je utemeljen. Ako se te aktivne tvari često i kronično zloupotrebljavaju, mogu imati negativan utjecaj na opće zdravlje – veli Ljubas.

Spojevi za pamćenje i učenje

Inače, tek toliko da znamo, termin nootropici skovao je ranih 70-ih godina prošlog stoljeća rumunjski psiholog i kemičar Cornelius E. Giurgea kako bi opisao spojeve koji mogu potaknuti pamćenje i učenje. Naziv je dobio spajanjem grčkih riječi nöos (razmišljanje) i tropein (vodič). Prijeđimo sada na adaptogene – prirodne, aktivne tvari izolirane iz biljaka i gljiva koje pomažu tijelu da se prilagodi na različite stresne faktore i uspostavi homeostazu – stanje ravnoteže organizma. Tako kaže Ljubas, a Šimić dodaje da osim toga poboljšavaju mentalne i fizičke performanse bez povećanja potrošnje kisika.

Naša nutricionistkinja ističe da adaptogeni svojim utjecajem na razne metaboličke procese u tijelu, među kojima su i regulacija glikemije, uspostavljanje hormonalne ravnoteže te transport energije, povećavaju otpornost tijela i smanjuju negativne učinke stresa. Upravo je to razlog rasta popularnost korištenja tih spojeva.

– Neke najpoznatije adaptogene biljke su sibirski ginseng, ashwaganda, rhodiola, reishi, maca, mačja kandža… Aktivne tvari iz tih biljaka moduliraju određene metaboličke procese u tijelu i ne bi se trebale konzumirati bez savjetovanja sa stručnjakom, posebice ako uzimate druge suplemente ili lijekove. Kod preporuke adaptogena stručnjak vodi računa o količini aktivne tvari u preporučenoj dozi, podrijetlu sirovine od koje se dobiva aktivna tvar, procesu proizvodnje koji će očuvati ili pojačati djelotvornost. Određeni adaptogeni moduliraju imunosni odgovor i treba biti pažljiv kod određenih stanja i bolesti jer mogu imati suprotan učinak od očekivanog – veli Ljubas.

Protuupalna i antioksidativna svojstva

Adaptogene biljke poput Rhodiola rosea, Shisandra chinensis i sibirskoga ginsenga imaju protuupalna i antioksidativna svojstva, što podržava zdravlje imunosnog sustava. Šimić kaže da se primjerice Rhodiola rosea upotrebljava za povećanje otpornosti tijela na stres i poboljšanje fizičkih i mentalnih performansi, a Schisandra chinensis poznata je po svojim adaptogenim svojstvima i sposobnosti poboljšanja kognitivnih funkcija i smanjenja stresa. Kad je pak u pitanju ginseng, veli da su američke i azijske vrste cijenjene zbog svojih adaptogenih, ali i kognitivno poboljšavajućeg, odnosno nootropnog učinka.

– Pokazalo se da optimiraju kognitivne performanse, smanjuju umor i poboljšavaju opće blagostanje. Povećana znanstvena potvrda tih učinaka dovela je do ponovnog interesa za te tradicionalne lijekove. Zapravo, iako se često smatraju modernim trendovima, mnogi prirodni pojačivači uma poput kofeina, teina i ginsenga imaju dugu povijest uporabe. Sve veći broj ljudi okreće se tim tvarima zbog njihovih potencijalnih prednosti za poboljšanje kognitivnih funkcija, poput boljeg pamćenja, koncentracije i produktivnosti – nabraja Šimić.

Pomlađujuće odlike

Inače, pretražujući po internetu naletjeli smo na članak o adaptogenima u National Geographicu u kojem se spominje i biljka ashwagandha, koja se primjenjuje u ayurvedskoj medicini za opuštanje i ublažavanje stresa te potiče bolji san. Kako se tvrdi u članku, ta biljka do sada ima najviše znanstvene potpore. Dokazano je da ima protuupalna, antioksidativna, antistresna i pomlađujuća svojstva. ‘Redovita upotreba normalizira razinu kortizola, smanjuje odgovor na stres, poboljšava energiju i smanjuje umor‘, piše svjetski ugledni časopis te se još navodi da su, prema studiji objavljenoj u časopisu Medicine, ‘zdrave odrasle osobe koje su prijavile visoku razinu stresa uzimale 240 miligrama ekstrakta ashwagandhe ili placebo jednom na dan tijekom 60 dana. Na kraju studije grupa koja je primala ashwagandhu doživjela je znatno smanjenje razine anksioznosti i umjerenije smanjenje razine depresije i stresa, na temelju njezinih odgovora na ankete‘.

U tom se tekstu navodi i da se 2021. globalno tržište adaptogena procjenjivalo na 10,3 milijarde dolara (toliko otprilike prema internetskim pregledima vrijedi danas i svjetsko tržište nootropika), a predviđa se da će dosegnuti 20,3 milijarde dolara do 2031., prema Allied Market Researchu.

Još malo za pamet

Zanimalo nas je još nešto, kad već raspravljamo o našoj temi. Možda malo naivno, ili pak djetinjasto pitanje, ali je li stvarno pametno žvakati, recimo, tzv. kognitivne žvake s matchom (zeleni čaj) da bismo se još malo opametili? Ili da se pravimo pametniji nego što jesmo i kažemo da poboljšamo svoje kognitivne funkcije. Šimić odmah potvrđuje da to može biti korisno za čovjeka ponajprije zbog prisutnosti kofeina i L-teanina u matchi. L-teanin potiče opuštanje bez pospanosti i može ublažiti nervozne učinke kofeina, a ta je kombinacija posebno učinkovita za poboljšanje fokusa i pozornosti.

Studije pokazuju da takve kombinacije mogu poboljšati koncentraciju, pamćenje i sposobnosti učenja bez većih nuspojava kada se konzumiraju umjereno. I Ljubas kaže da takve žvake sadrže aktivne tvari, napominjući da se one brže apsorbiraju u organizam već kroz sluznicu u ustima, što izaziva povećanje budnosti, koncentracije, smanjenje umora, anksioznosti. Ipak, kao i kod nootropika, ona upozorava ljude koji teže metaboliziraju tein jer takve žvake mogu imati potpuno suprotan učinak i izazvati uznemirenost, lupanje srca, nesanicu. Također je potrebno pažljivo čitati popis sastojaka na žvakama kako bismo bili sigurni da ne sadrže štetne sastojke kao što su dodani šećeri, zaslađivači, konzervansi, aditivi. To je posebno važno jer, kako navodi Šimić, dugoročni učinci na zdrave osobe još uvijek nisu u potpunosti poznati.

– Važno je uzeti u obzir individualne razine tolerancije i moguće interakcije s drugim lijekovima ili stanjima. Stoga, iako kognitivne žvakaće gume s matchom mogu pružiti privremeni poticaj mentalnim performansama, važno ih je unositi umjereno i biti svjestan mogućnosti ovisnosti ili prekomjerne stimulacije, posebno s prekomjernom uporabom kofeina – upozorava Šimić.

Samo umjereno

Upravo je to razlog da ih se konzumira u umjerenim količinama prema preporukama stručnjaka, bez obzira na navedene prednosti tih aktivnih tvari. Jer, kako posebno upozorava Ljubas, ‘njihovom komercijalizacijom olakšavamo nekontrolirano korištenje i dovodimo u pitanje zloupotrebu tih supstancija, koje, ako se konzumiraju u većim količinama, mogu imati nepovoljan učinak na zdravlje‘. 

08. veljača 2025 01:31