Život
StoryEditor

The Big Quit: Zar ste stvarno i vi jednom nogom na izlazu?

27. Ožujak 2022.
Situacija je na tržištu rada vrlo povoljna, možda i nikad povoljnija, za radnike i nepovoljna za poslodavce jer se velik dio radne snage pandemijski zaključan u svoje domove odlučio ne vratiti na posao. Pitanje je koliko je ljudi doista napustilo tržište rada, a koliko ih traži neku bolju ili više ispunjavajuću varijantu. Konsenzus je da ljudi masovno odlaze, nerijetko bez razglednice

Premda je pričati o bio čemu što nije izravno vezano za rat u Ukrajini u ovom trenutku po svemu sudeći nepristojno, mali predah spominjanjem nekih drugih problema možda i nije naodmet. Recimo, trend davanja otkaza koji uzima, kažu znalci, maha u razvijenom, pa i manje razvijenom svijetu. Situacija je na tržištu rada vrlo povoljna, možda i nikad povoljnija, za radnike i nepovoljna za poslodavce u velikoj mjeri zato što se velik dio radne snage zaključan u svoje domove tijekom pandemije odlučio ne vratiti na posao, iako nije potpuno jasno što se događa na tržištu rada u protekle dvije godine. Pitanje je, recimo, koliko je ljudi zaista napustilo tržište rada, a koliko ih traži neku bolju ili više ispunjavajuću varijantu, no konsenzus je da ljudi masovno odlaze, nerijetko bez razglednice. Fenomen je poznat kao The Great Resignation (velika ostavka, veliko napuštanje…) ili The Big Quit (veliko otkazivanje) i poduprt podatkom da je dvije trećine zaposlenika u svijetu, prema nedavnom istraživanju tvrtke Achievers Workforce Institute, jednom nogom na izlazu kako bi se pridružili milijunima koji su prvoj dodali i drugu nogu prošle godine.

Fina lova kandidatima

Preliminarna istraživanja kao razloge sugeriraju uznapredovali trend drugačijih, lagodnijih oblika zarade kao što su kriptovalute, nefleksibilnost poslodavaca u pogledu novootkrivene mogućnosti rada od kuće, želju za osnivanjem vlastitog biznisa, 'traženje svrhe' i nepodnošenje 'toksične kulture' na radnom mjestu, koliko god ovo posljednje bilo vrlo subjektivno. Naime, vjerojatno će premoćna većina zaposlenih reći da im atmosfera na radnom mjestu ne odgovara iz ovog ili onog razloga. Interesantno, plaća, toliko dugo, zapravo oduvijek, presudni element, ne figurira visoko na listi razloga, kao ni radni uvjeti. Koliko je, dakle, fenomen zapravo raširen nije sasvim jasno, ali prisutan svakako jest i uzima maha i to poslodavcima drastično otežava nalazak radnika. Dobar primjer toga dolazi iz Europe, gdje je jedan poslodavac povukao zaista nesvakidašnji potez, možda i prvi takve vrste – nudi potencijalnim zaposlenicima novac samo da se pojave na razgovoru za posao. Kao iz neke paralelne stvarnosti, poslodavci su otišli toliko daleko u dovijanju načina privlačenja radnika da su spremni platiti samo za razgovor s njima.

Kao razloge za napuštanje radnog mjesta istraživanja sugeriraju uznapredovali trend drugačijih, lagodnijih oblika zarade kao što su kriptovalute, nefleksibilnost poslodavaca u pogledu novootkrivene mogućnosti rada od kuće, želju za osnivanjem vlastitog biznisa, 'traženje svrhe' i nepodnošenje 'toksične kulture' na radnom mjestu

Konkretno, Stefan Knoll, osnivač Deutsche Familienversicherunga iz Frankfurta, tvrtke u osiguravateljnom sektoru, spreman je programerima internetskih stranica platiti 500 eura za dolazak na razgovor, tisuću kandidatima koji prođu drugi krug selekcije te pet tisuća eura onima koji dovrše šest mjeseci probno. 'Jako je teško naći bilo koga s IT vještinama', požalio se nedavno Financial Timesu. 'Natječemo se divovima kao što je Allianz koji lako može zaposliti stotine ljudi iz cijelog svijeta, ali ne želimo ljude u Indiji, nego ljude u Frankfurtu', samo što nije zaplakao Knoll.

Svugdje slično

Zaista, kakva promjena u odnosu na post-recesijsko razdoblje kad su se na jedan oglas za posao javljale stotine ili tisuće kandidata, a stopa nezaposlenosti rasla četiri uzastopne godine. Nije samo IT na udaru, iako se u tom sektoru poslodavci najviše moraju trsiti u privlačenju 'talenta'. FT nastavlja kako su nestašice kadra najvidljivije u IT-ju, zdravstvu, građevinarstvu i ugostiteljstvu, ali su prisutne praktički svugdje. Prema anketi devet tisuća njemačkih poduzeća koju je provela banka KfW u suradnji s Ifo institutom u listopadu prošle godine, 43 posto ispitanih imalo je poteškoće u pronalaženju kvalificiranog osoblja, što je rekord još od ujedinjenja Njemačke 1990. Slika je gotovo svugdje ista. U Francuskoj, 54 posto poduzeća u uslužnom sektoru teško nalaze zaposlenike, pa država nudi poticaje dugotrajno nezaposlenima za prekvaliciranje. Na razini EU pak, zaposleno je povijesno rekordnih 73,5 posto ljudi u dobi od 20 do 64 godine. Radnici na raspolaganju imaju rijetko viđeni švedski stol mogućnosti i, očekivano, traže najbolji zalogaj, a to su samo oni voljni ostati u statusu nečijeg zaposlenika. Za razliku od SAD-a gdje je praktički postignuta puna zaposlenost, što znači da je tržište rada stvarno isušeno, u Europi još postoji 'lufta'.

6,2

posto bila je stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji u siječnju, dok je u nekim članicama, poput Španjolske i znatno viša (oko 15 posto). Drugim riječima, postoji bazen ljudi koji iz raznih razloga ne žele raditi, iako posla ima

Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji u siječnju je bila 6,2 posto, dok je u nekim članicama, poput Španjolske i znatno viša (oko 15 posto). Drugim riječima, postoji bazen ljudi koji iz raznih razloga ne žele raditi, iako posla ima.

Kultura startupova u kombinaciji s viškom novca i vremena za razmišljanje tijekom pandemije mnoge je nagnala na temeljitiju reviziju životnih prioriteta i ciljeva što često rezultira otvaranjem vlastite tvrtke, dok je druge eksplozija kockanja s kriptovalutama uvjerila da više i ne moraju raditi. Ukratko, jedni traže svrhu, novitet karakterističan za mlađe generacije, a drugi ne osjećaju potrebu raditi, zbog čega je ukupna ponuda dostupnih radnika osjetno smanjena. U takvim uvjetima, ne čude prilično nekonvencionalni primjeri kao što je Knoll.

Veliko hrvatsko otkazivanje

Pomažu i države, boljim uvjetima za davanje ugovora na neodređeno, poticajima za zapošljavanje i prekvalifikaciju, povećanjem minimalca, raznim poreznim olakšicama kako bi poslodavci mogli ponuditi bolje beneficije i povlastice, pa i uvozom radnika iz sve egzotičnijih zemalja. No, trend zasada ne jenjava, naprotiv, prisutan je čak i u državama za koje prije samo nekoliko godina ne biste ni u najluđim snovima mislili da će uvoziti radnike. Recimo, Hrvatskoj. Ljudi s nikakvim ili vrlo slabim poznavanjem hrvatskog jezika sve su učestalija pojava u nekim djelatnostima, posebice prijevozu i dostavi, građevinarstvu i ugostiteljstvu, usprkos službenoj stopi registrirane nezaposlenosti prema Državnom zavodu za statistiku od 7,8 posto u siječnju.

66,6

posto zaposlenika u svijetu, prema nedavnom globalnom istraživanju tvrtke Achievers Workforce Institute, jednom je nogom pred vratima kako bi napustili svoje kompaniju i pridružili se milijunima koji su prošle godine dali otkaze

Čini se stoga kako je i dio domaće radne snage odlučio 'ostati kod kuće' ili tražiti bolju priliku. Kod nas pojava nije poprimila razmjere kakve ima vani, ali je sve vidljivija. Portal MojPosao nedavno je istražio situaciju u Hrvatskoj anketiravši 800 posloprimaca i 26 poslodavaca i došao do podatka da je čak 51 posto ispitanika zaposlenih u posljednjih godinu dana dalo otkaz i promijenilo radnu okolinu, s tim da je tek svaka treća osoba u trenutku otkaza imala već osiguran novi posao. Ovi podaci sugeriraju da je i u Hrvatsku stiglo Veliko otkazivanje. Napuštanju posla su skloniji zaposlenici s visoko stručnom spremom, kao i oni s najviše godinu dana radnog iskustva. Čak 84 posto onih s godinu dana radnog iskustva je u posljednjih 12 mjeseci dalo otkaz i svega 18 posto onih koji imaju do deset godina radnog iskustva. Kao i u slučaju drugih zemalja, plaća nije bila glavni uzrok i našla se na trećem mjestu razloga za odlazak. Konačno, polovica ispitanika namjerava promijeniti posao u idućih godinu dana.

Inspirativni primjeri

Što mogu poslodavci u takvim uvjetima? Veća primanja uvijek su dobar početak, neovisno o tvrdnjama mnogih radnika da to nije ključan faktor, a slijede imidž tvrtke (ponajviše u smislu brige za zaposlenike), bolji financijski paket beneficija, fleksibilno radno vrijeme, rad od kuće, bolja pozicija unutar firme te kvalitetniji nefinancijski paket beneficija. Instruktivan je zato primjer IT tvrtke Agency04 koja radnicima nudi biranje projekta na kojem žele raditi, ponudu za posao u roku 24 sata, bonus za prelazak od 20 tisuća kuna, odabir vremena i mjesta razgovora o poslu, što, među ostalim, uključuje i šetnju parkom, kao i mogućnost izravnog razgovora s najvišim menadžmentom.

51

posto ispitanika zaposlenih u Hrvatskoj u posljednjih je godinu dana, prema istraživanju portala MojPosao, dalo otkaz i promijenilo radnu okolinu, a tek je svaka treća osoba u trenutku otkaza imala već osiguran novi posao

Druga domaća IT tvrtka Bornfight otišla je dalje. Za osobu na visokoj menadžerskoj poziciji nude stalni ugovor s plaćom između 25 i 40 tisuća kuna bruto ovisno o iskustvu i vještinama, fleksibilno radno vrijeme, najmanje 24 dana godišnjeg odmora (može rasti ovisno o broju djece i vremenu provedenim u tvrtki), četiri tisuće kuna neto za dijete i poklon, osiguran parking za bicikle i djelomično financiranje mjesta za automobil, pranje vozila dok zaposlenik radi, mogućnost dovođenja kućnog ljubimca na posao, neograničene količine kave, čaja, voća i grickalica kao i literature vezane za posao, besplatno pravno, porezno i psihološko savjetovanje, team buildinge, radionice i edukacije, Multisport karticu, vrhunsku opremu za rad, biranje mobitela po želji uz neograničeno korištenje, mjesečno prolaženje liderske edukacije s privatnim coachem te dvije tisuće eura proračuna za edukaciju po vlastitom izboru. Popis naknada i povlastica dovoljan za zaseban letak.

Tamni scenarij

Ova dva primjera iz IT industrije mogu biti 'svjetionik' i drugim poslodavcima s problemom nalaženja radne snage u Hrvatskoj, premda konkretne ponude, jasno, ovise o tipu posla, poziciju unutar tvrtke i traženim vještinama. S druge strane, ako se situacija u Ukrajini nastavi nepovoljno razvijati i svijet zahvati dugotrajna i visoka inflacija, odnosno svi postojeći ekonomski problemi dobiju zbog toga vjetar u leđa, onda stigne i recesija, nije nezamisliv povratak u loše stare dane za radnike, kada su pljuštale stotine ili tisuće prijava za jedno radno mjesto. Stvar je bontona završiti s Ukrajinom.

28. siječanj 2023 17:28