Piše: Renata Debeljak
Održivost je jedna od najvažnijih komponenti trenutne svjetske modne industrije. Ili barem tako tvrde modni moguli misleći pritom prvenstveno na svoju profitabilnost i daljnju dominantnost na tržištu, koja je nerijetko obojana greenwashingom. Na tragu tog globalnog modnog trenda, tržište ne samo da poseže za novom odjećom sa oznakom ‘sustainbility‘, nego se sve češće okreće dućanima i platformama za prodaju kvalitetne i očuvane rabljene odjeće, nebitno je li riječ o second hand, vintage i retro odjeći ili modnim detaljima, a ‘dobar ulov‘ raritetnih komada, posebno onih s etiketom vrhunskih svjetskih modnih brendova, postaje neki novi modni luksuz.
Nekada se na kupnju takve odjeće gledalo sa stigmom i podsmijehom, a sada su kupci rabljene odjeće sve učestaliji i među sve mlađom populacijom. Tržište koje je nekada privlačilo uglavnom rijetke modne kolekcionare, vrsne vintage eksperte i ljubitelje retro mode, sada je zapravo priča s ekološkim komponentama, kao i reakcija protiv ‘brze mode‘ gdje svi nose iste stvari, jer mladi ljudi sve češće u svom modnom stilu traže svoj identitet i žele odjeću s nekim osobnim prizvukom. Stoga kada se govori o sve brže rastućem europskom tržištu rabljene odjeće, zapravo se govori i o ekološkoj svijesti, štedljivosti i modnoj individualnosti. I cijena, naravno, igra znatnu ulogu, jer rabljena odjeća je jeftinija i znatno održivija od većine novijih kolekcija high street brandova.
‘Bum‘ tržišta rabljene robe
Tržište rabljene odjeće i modnih detalja trenutno raste čak triputa brže od ukupne modne industrije. Očekuje se da će do 2030. trgovina rabljenom odjećom biti dvostruko veća od prodaje novih kolekcija ulične mode.
Europsko tržište rabljenom luksuznom robom doseglo je vrijednost od 15,2 milijardi američkih dolara u 2021., a predviđa se da će to tržište dosegnuti vrijednost od čak 24,8 milijardi američkih dolara do 2027. Sve je veći broj platformi za online preprodaju rabljene odjeće i modnih detalja što dodatno potiče potražnju za rabljenom luksuznom robom. Ove platforme ulaze čak i u strateška partnerstva s luksuznim markama kako bi se još više poboljšao ugled i vrijednost rabljenih proizvoda, pa možemo uistinu govoriti o pravoj renesansi cirkularne mode.
Pojava brojnih naprednih tehnologija za poboljšanje postupaka autentifikacije i provjere kvalitete pružila je još sigurnije i pouzdanije okruženje za kupce u preprodaji i kupnji rabljene i brendirane robe. Dominantna europska tržišta za prodaju visokokvalitetne rabljene odjeće su Francuska, Italija, Velika Britanija, Njemačka, Nizozemska i Skandinavija.
Zašto potraga za vintage komadima i kupovina rabljenih proizvoda postaje sve popularnija i učestalija, posebno u postpandemic eri, pitali smo za mišljenje i Bojanu Radović, novinarku i urednicu u Večernjem listu, ali i vrsnu poznavateljicu modne scene i globalnih modnih zbivanja.
- Pitanje održivosti, srećom, postaje i sve veće pitanje razvoja svjetske mode, jer upravo podaci o tome koliko vode i energije troši tekstilna industrija diljem svijeta svrstavaju je među najveće zagađivače okoliša. To znači da svojim modnim strastima doslovno uništavamo svijet u kojem živimo. Ti su podaci zaista poražavajući, jer znamo da svaka proizvodnja troši vodu i energiju, ali malo tko od nas razmišlja da naprimjer za proizvodnju samo jednih traperica treba i jedna litra pesticida, ali i 25 litara nafte. Stoga kupiti rabljeno znači i misliti mnogo šire od samih trendova i vlastitog ormara - kaže Radović.
Second hand postoji oduvijek
U Zagrebu je to naš popularni sajam na Hreliću, na kojem se roba prodavala i kada sam ja bila malena djevojčica, bilo da se radilo o second hand komadima ili prvim trapericama iz Trsta. Pojava trgovina, posebno onih koje njeguju vintage modu, odgovor je na pojavu modne publike koja sve više izbjegava izgledati kao i svi ostali. Tako su second hand trgovine zapravo i odličan način da se pokaže osobnost i vještina u modnoj igri. Ekološki osvješteni Skandinavci i tu su miljama ispred nas ostalih, ali oduvijek su, posebno kada se radi o luksuznim proizvodima, u toj ponudi jaki Francuzi. S druge strane kanala Britanci su i od toga uspjeli napraviti dobar posao, pa se tako naprimjer u Londonu nalaze second hand trgovine u kojima se kupuje roba iz točno određenih perioda, pedesete godine 20. stoljeća, punk moda...
Zadnjih godina sva velika modna imena na neki način ‘recikliraju‘ svoje ideje iz prošlosti.
- To je u samoj biti mode, jer ona je uvijek ciklična i vraća se na neke stare ‘postavke‘, baš kao što sada svuda viđamo ‘prevelike‘ komade s jako naglašenim ramenima koji su obilježili modu osamdesetih. A kada govorimo o vintage looku tu je najjača kuća Chanel koja se zapravo u svakoj novoj kolekciji vrati na ono što je radila velika Coco Chanel, a opet tvid kostim i mala crna haljina uvijek nađu neko svoje novo lice. Također, to su i najskuplji vintage komadi (kada govorimo isključivo o odjeći, a ne i o torbicama od kojih neke imaju istinsku kolekcionarsku vrijednost i cijenjenije su od komada nakita) koji se danas mogu naći u prodaji na internetskim portalima. Naravno, tu treba upozoriti kupce da na stranicama samih brendova provjere što sve treba imati orginalni komad iz Chanela (puno je tu skrivenih šifri, žigova i brojeva, koji dokazuju autentičnost), Prade i YSL-a, kako ih se ne bi varalo (jako skupim) krivotvorinama - dodaje Bojana.
Koje su još prednosti, a koji nedostaci second hand odjeće?
Najveća je prednost dobar ulov, a o nedostacima svatko treba odlučiti za sebe. Jedna od najdužih zagrebačkih ulica, Ilica, već je dugo pravi raj za ljubitelje second hand odjeće, jer tamo ima najviše dućana rabljenom odjećom. Nedaleko od Ilice, u Jurišićevoj, nalazi se još jedna dobro znana adresa za sve vrsne ljubitelje vintagea, dućan Ulični Ormar, jedan od prvih i ujedno najboljih hrvatskih second hand i vintage dućana, čije su vlasnice Radmila Grba i Andreja Latinović Kler.
- Ulični Ormar je svoja škriputava vrata otvorio u zagrebačkoj Jurišićevoj ulici prije nešto više od 11 godina. Iza svega stoje, prije svega, prijateljice, a sada smo već godinama i poslovne partnerice i obje smo odrasle uz očeve, prave ‘hrčke‘, koji ništa nisu bacali. Sve se čuvalo, jer ‘nikad ne znaš kada će zatrebati‘ ili je bilo uspomena na babu, dedu, strica...Tako da smo od malena naučile cijeniti i ne bacati. Kroz studentske dane smo redovito obilazile second hand dućane i buvljake, tako da se, kada se javila želja da pokušamo nešto zajedno pokrenuti, raditi za sebe, ideja o Uličnom Ormaru nekako prirodno rodila. Vintage je tada još bio relativna nepoznanica u Hrvatskoj i sami počeci su bili prilično izazovni. U to vrijeme je postojala određena odbojnost prema kupovini rabljene odjeće, smatralo se da je to za siromašnije ljude. Tako da smo se jako morale truditi da objasnimo da je vintage jedna sasvim posebna priča, da se tu radi o unikatnim, kvalitetnim komadima koji potječu iz nekih vremena kada nije bilo masovne proizvodnje, kada se izrađivalo da traje, sa posebnom pažnjom za detalje i kvalitetu izrade. Sa zadovoljstvom možemo reći da je Ulični Ormar brzo stekao svoju vjernu publiku i od prvoga dana bilježimo konstantan rast. Svakako je zadnjih par godina popularnosti ovakvih dućana pridonio globalni slow fashion pokret, jačanje svijesti o održivosti, reciklaži i zaštiti okoliša. Tekstilna industrija je drugi najveći zagađivač u svijetu, i svi zajedno moramo promijeniti navike i stavove. Zaista nam nisu potrebni prekrcani ormari jeftine odjeće upitne kvalitete, proizvedene u nehumanim uvjetima rada. Posebno nam je drago primijetiti da sve više mladih razmišlja na taj način. Pogrešno se misli da je vintage odjeća više za starije ljude. Naši najbrojniji kupci su upravo mladi i općenito oni koji žele izgraditi vlastiti stil i istaknuti se u mnoštvu - pričaju nam Radmila i Andreja.
Šire se vintage i second hand dućai po Hrvatskoj
Budući da već godinama surađuju sa kazalištima i TV kućama, otkrili su ih i brojni glumci, pjevači, novinari, pa čak i političari, koji su im postali redoviti posjetitelji.
- Najviše se traže vintage haljine, posebno iz 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća, LEVI‘s 501 i općenito jeans, zatim trenutno baloneri, kaputi, kožnjaci, vintage torbice, šeširi... Prije četiri godine pokrenule smo i web shop, zbog velikog interesa ljudi izvan Zagreba, što se pokazalo kao dobar potez, jer smo u vrijeme lockdowna online radili punom parom. Jako nam je drago što je na hrvatskom tržištu sve više kvalitetnih vintage i second hand dućana, lijepo uređenih, sa pomno biranim, kvalitetnim komadima. Najviše ih je, naravno, u Zagrebu, ali znamo i za odlične vintage dućane i u Šibeniku, Splitu, Rijeci... Nadamo se da će ih uskoro biti sve više i u drugim gradovima. Koliko je isplativo imati takav dućan - to je prilično relativno, ovisi što nekome znači ‘isplativo‘. Naime, potrebno je puno truda, potrage, putovanja, pranja, peglanja, popravljanja. Obogatiti se sigurno nećete, zato je najvažnije voljeti to, jer većinu tog posla onda niti ne doživite kao posao, pa je i sama isplativost svega veća. A mi stvarno uživamo svaki dan, spašavajući od zaborava sve te divne komadiće prošlosti - kažu nam u Uličnom Ormaru.
I u Splitu smo pronašli zanimljiv dućan kvalitetne second hand i vintage odjeće, Mishka Boutique, u vlasništvu Sandre Zamberlin, koji od početka ove godine posluje isključivo online.
- Stav prema second hand i vintage odjeći se zadnjih nekoliko godina mnogo promijenio. U Hrvatskoj, pa i u Splitu - iako se u Splitu ta promjena događa znatno sporije nego u Zagrebu ili drugim većim gradovima Europe i svijeta. To je rastući trend i sve je manje predrasuda o ovoj vrsti kupovine, što je pohvalno, ali i logično, budući da second hand kupnjom trošite manje novaca, činite nešto dobro za okoliš, a vlastiti stil možete oplemeniti i izaći iz okvira nametnutih trendova. Potražnja i broj kupaca se stalno povećava, a osim toga, second hand/vintage kupnja je bliska i mladima, što predviđa blistavu budućnost tržišta - kaže Sandra Zamberlin.
- U pandemiji se jako intenzivno počelo pričati o održivosti, a čak su se i vodeći modni brendovi djelomično okrenuli istoj (upravo oni koji se smatraju i vodećim ‘neprijateljima‘ održivosti, budući da njihova hiperprodukcija odjeće ima iznimno loše posljedice po okoliš). Sve više ljudi postaju svjesni da umjetni i nekvalitetni materijali nisu održivi. Istovremeno, prirodni i kvalitetni materijali su, na tržištu nove odjeće, rijetki i skupi, stoga se second hand ovdje nameće kao idealno rješenje - priča vlasnica Mishka Boutique i dodaje kako je zanimljivo da su im dok je postojala fizička trgovina, najčešći kupci bile žene srednje dobi koje vole osjetiti materijal, isprobati i nisu toliko sklone internet kupnji te manje vremena provode na internetu uopće.
- Otkad je trgovina isključivo online, češće kupuju mlađe žene, one se bolje snalaze u internet kupnji i procjeni što im odgovara, više su online i imaju naviku tako kupovati. Najviše se kupuju komadi od kvalitetnih prirodnih (vuna, koža, lan,...) i luksuznih materijala (kašmir, svila) te komadi s dizajnerskim potpisom. To su sve objektivno vrijedni komadi čija cijena bude jako povoljna. Osim toga, pomalo ekstravagantni i neponovljivi vintage komadi su uvijek traženi. Mishka je gotovo godinu dana isključivo online shop, a do takve je odluke došlo prvenstveno zbog pandemije i neizvjesnosti oko iste. Postoji mogućnost povratka dućana, ali samo u kombinaciji s web shopom. Web trgovina omogućava šire tržište i veću dostupnost, ljudi sve manje imaju naviku obilaziti trgovine, a sve više kupuju online. Kupci, čini mi se, najviše vole nezaboravne 80-e, dizajnerske komade te jednostavne, ali kvalitetne komade koje je lako uklopiti u svaku garderobu. Oni cijene komade koji se po nečemu izdvajaju, bio to dizajn, kvaliteta materijala i kroja ili potpis - dodaje Zamberlin.
Broj second hand i vintage dućana u Hrvatskoj sve više raste, što je još jedan dokaz da je ta odjeća sve traženija, a također su sve češće i velike sezonske rasprodaje rabljene odjeće vrhunskih modnih brendova, poput eventa BeThrifty, projekta austrijske internetske trgovine, koji je najavljen za kraj listopada u sklopu zagrebačkog Katran Studija. To je najveća rasprodaja vintage odjeće u Hrvatskoj za koju je broj ulaznica ograničen, a odjeća se na njihovim rasprodajama ne može kupovati pojedinačno, nego po kilogramu i iznosi 230 kn/kg.
‘Nudimo recikliranu i praktički novu odjeću po mnogo nižoj cijeni kako bi održivu modu učinili dostupnom svima. Ekološka svijest, štedljivost, individualnost i širok izbor najmodernije i najunikatnije odjeće i dodataka najvažniji su kamen temeljac našeg second-hand koncepta BeThrifty Vintage Kilo Sale. Ova ekološki prihvatljiva alternativa odskače od uobičajenih praksi modne industrije, budući da lanac proizvodnje i nabave počinje s pojedinačnim komadima uzetim iz raznih kolekcija stare odjeće diljem Europe. Ova se odjeća sortira i pažljivo bira u renomiranim reciklažnim centrima. Samo vintage artikli najviše kvalitete isporučuju se BeThriftyju‘, kažu u ovoj međunarodnoj internetskoj trgovini.