Magiju botoksa i dermalnih punila otkrili su nedavno i muškarci te se podvrgavaju tretmanima koji brišu bore i čine kožu mlađom
Umjetna ljepota i dugovječno mladolik izgled nisu više samo rezultat estetskih operacija. Magičan nož i estetske operacije zamijenili su nekirurški tretmani ujedinjeni u riječi tweakments, uređivanju lica botoksom i dermalnim punilima koje, osim žena, sve češće primjenjuju i muškarci. U posljednjem desetljeću tretmani injekcijama botoksa, botulinum toksina, neurotoksina koji proizvodi bakterija Clostridium botulinum, a koji privremeno paralizira mišiće kako bi se smanjile bore i drugi znakovi starenja na licu, vratu i čelu, jedan su od najpopularnijih nekirurških kozmetičkih tretmana u svijetu. Do unatrag tri godine u 85 posto slučajeva upotrebljavale su ga žene, ali danas se taj postotak smanjuje u korist muškaraca. Od devet milijuna tretmana izvedenih botoksom 2022., prema podacima Međunarodnog društva za estetsku plastičnu kirurgiju (ISAPS, International Society of Aesthetic Plastic Surgery), čak 42 posto obavljeno je u Sjevernoj Americi, u Japanu devet posto, a ostatak dijele Južna Amerika i Europa.
Stupnjevi oduzetosti
Magiju botoksa i dermalnih punila otkrili su nedavno i muškarci te se podvrgavaju tretmanima koji brišu bore i čine kožu mlađom. No oni nisu poput žena spremni na velike zahvate na licu jer žele izgledati što prirodnije. U tome im pomaže i tarapija egzosomima, sitnim tvarima koje povezuju i prenose proteine i lipide između stanica, koja se provodi mikroiglicama (microneedling) koje putem točkica na koži aktiviraju njezinu prirodnu samoobnovu. Iako korištenje egzosoma nisu odobrile regulativne agencije u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu i Europi, reklamiraju ih kao čudesne tretmane protiv gubitka kose, starenja kože, akni, ekcema, čak i boli… Takvi tretmani sve su popularniji. Svjetsko tržište egzosomnih proizvoda za njegu kože 2023. vrijedilo je 256 milijuna dolara, a predviđa se da će do 2030. narasti na 674 milijuna dolara. No to je sitnica u odnosu na tržište botoksa, koje će, prema istraživanju SNS Insidera, 2032. dosegnuti vrijednost od 13,74 milijarde dolara. Dobro je dok te tretmane obavljaju stručnjaci, ali sve je više improvizatora, zbog čega raste i broj pritužbi.
– Botulinski toksin tipa A (BoNT-A) pročišćeni je proteinski kompleks neurotoksina koji nastaje fermentacijom bakterije Clostridium botulinum tipa A (soj Hall). Svi kompleksi BoNT-A koje je odobrio FDA proizvedeni su iz istoga bakterijskog soja, ali svaki proizvođač za daljnje pročišćavanje i pripremu toksina za kliničku uporabu upotrebljava slične postupke. Izolirano je i opisano sedam različitih botulinskih neurotoksina: A, B, C1, D, E, F i G. Različiti serotipovi tog toksina razlikuju se ovisno o vrsti na koju utječu te težini i trajanju paralize koju izazivaju. Primjerice, utvrđeno je da je botulinski toksin tipa A petsto puta jači od onoga tipa B mjereno stupnjem paralize izazvane u štakoru. Komercijalno dostupan farmaceutski pripravak sadržava botulinski toksin i prodaje se pod zaštitnim znakom BOTOX® proizvođača Allergan, Inc. Sastoji se od pročišćenoga kompleksa botulinskog toksina tipa A, humanoga serumskog albumina i natrijeva klorida koji je pakiran u sterilnom, suhom obliku. Rekonstituira se sterilnom fiziološkom otopinom bez konzervansa prije injekcije. Postoje i različite formulacije BoNT-A-a drugih proizvođača – objašnjava prof. dr. sc. Ruža Frkanec iz Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu, naglašavajući da svaki od tih proizvoda ima specifične indikacije, dozu i način primjene, zbog čega bi se korisnici trebali detaljno upoznati sa specifičnostima proizvoda koji upotrebljavaju.
Kako djeluje
Prema njezinim riječima, ti proizvodi nisu međusobno zamjenjivi. Njihove jedinice biološke aktivnosti različite su kao i njihove značajke te mogu imati i različite sigurnosne profile.
Umrežavanje filera
Prema njezinim riječima, od dermalnih punila kojima se popunjavaju bore, povećava obujam obraza, brade, preoblikuje nos i povećavaju usne najpoznatija je hijaluronska kiselina (HA) jer u tijelu postoje enzimi koji je s vremenom potpuno razgrađuju. Osoba teška sedamdeset kilograma ima oko 15 grama HA-a, a otprilike polovice toga sadržano je u koži.
– Trenutačno je dostupno više komercijalnih injektibilnih punila na bazi HA-a. Glavne su razlike u njihovim parametrima kao što su podrijetlo, koncentracija, veličina čestica, molekularna težina, sredstvo za umrežavanje, tehnologija za umrežavanje HA-a i postojanje neumreženih faza HA-a. Smatra se da umreženi HA fileri povećavaju obujam mekih tkiva zbog karakteristika vezanja vode i ispunjavanja prostora – navodi Frkanec.
Dodaje da je povijest dermalnih punila duga s obzirom na to da su medicinski stručnjaci otkrili kako je uzimanje masnog tkiva iz jednog dijela tijela i ubrizgavanje u drugo područje vrlo korisno za liječenje različitih defekata na licu i ožiljaka nastalih zbog traume.
Rizici i trajanje
Vrlo koristan u tu svrhu bio je goveđi kolagen, a poslije je dobiven i humani kolagen koji nije imunogeničan, ne izaziva preosjetljivost i alergijske reakcije.
– Trajanje rezultata tretmana dermalnim punilima ovisi o vrsti korištenog punila, no mogu biti privremeni, kraći od šest mjeseci, zatim polutrajni, od dvije do pet godina, te trajni. Biostimulirajuća punila daju rezultate koji se s vremenom poboljšavaju, često tijekom dvije godine – napominje Frkanec.
Nadalje objašnjava da rizici vezani uz korištenje dermalinih punila mogu biti kratkotrajni, ali i dugotrajni s komplikacijama. Većina tih nuspojava blaga je i prolazna, ali mogu se pojaviti i ozbiljnije nuspojave s dugotrajnim ili čak trajnim estetskim nedostacima.
– Svaka primjena može izazvati modrice i edeme, koji se najčešće opažaju nakon primjene i nestanu nakon nekoliko dana. No edem može nastati i nakon ubrizgavanja kao rezultat preosjetljivosti na filer i može trajati tjednima. Zbog preosjetljivosti na filere može nastati i kronični angioedem, edem dubokog dermisa i potkožnih tkiva. Isto tako može nastati malarni edem na jagodicama lica, i to zbog poremećaja limfne drenaže i nastanka otoka. Vaskularne komplikacije nastaju ako se fileri ubrizgaju u krvne žile, arterije ili vene. Komplikacije su praćene smanjenim kapilarnim protokom krvi zbog opstrukcije, što izaziva modro-crvenu diskoloraciju kože. Sve to može prouzročiti i nekrozu kože u području ubrizgavanja. Simptomi se ne moraju pojaviti odmah u slučaju kompresije venske cirkulacije, nego nastaju sporo i postupno tijekom više sati. Koža na mjestima ubrizgavanja sklona je hiperpigmentaciji. Najveći je problem mogućnost infekcije ako je koža oštećena ili ako mjesto ubrizgavanja nije dobro dezinficirano ili pak zbog nestručnog baratanja iglom – objašnjava Frkanec.
Digitalno posramljivanje
Dodaje da se tim estetskim tretmanima ne smiju podvrgnuti osobe mlađe od osamnaest godina. Botoks se ne preporučuje ni tijekom trudnoće ili dojenja zbog nedostatka detaljnih studija o njegovoj sigurnosti za ta stanja, a trebaju ga izbjegavati i alergični na botulinski toksin tipa A, pacijenti s neuromuskularnim stanjima poput mijastenije gravis ili amiotrofične lateralne skleroze (ALS)…
– Mnoge nuspojave uočene su posljednjih godina i očekuje se porast njihova broja. To može biti posljedica kombinacije različitih čimbenika, primjerice nedostatka propisa i licenciranja u mnogim zemljama, što znači da ljudi s minimalnom ili nikakvom formalnom obukom daju injekcije botulinskoga toksina i sredstava za punjenje kože. Nažalost, to uključuje nezdravstvene djelatnike kojima nedostaje osnovno razumijevanje anatomije, fiziologije, farmakologije, postupaka, prevencije komplikacija i općeg upravljanja pacijentima… – nabraja Frkanec i dodaje da je zanimljivo što se u pribjegavanju estetskim zahvatima u literaturi kao negativna posljedica spominje i nerealno očekivanje korisnika, stoga je važno i to uzeti u obzir, pogotovo kod mladih koji se podvrgnu zahvatima.
Druga stvar također je važna s obzirom na društvene mreže i one koji se njima koriste, a to je fenomen ‘digitalnog posramljivanja‘, internetskog izvrgavanja osobe ruglu, odnosno zlostavljanju. Kako raste broj nekirurških estetskih tretmana, tako raste i broj pritužbi. Prema podacima Save Facea, britanskog registra akreditiranih estetskih liječnika, 2022. bilo ih je 2824, više od dvije trećine odnosilo se na dermalna punila, a ostatak na tretmane botoksom. Da nisu samo nestručni terapeuti odgovorni za negativne posljedice tih tretmana nego i njihovo učestalo ponavljanje, pokazuje primjer iz Australije. Prema tvrdnji dr. Gavina Chana, osnivača Victorian Cosmetic Institutea koji je veliki dio liječničke karijere proveo ubrizgavajući dermalna punila, prije nekoliko godina počeli su mu se vraćati pacijenti zbog oteklina oko očiju koji su na tretmanu bili prije čak sedam godina. Magnetska rezonancija pokazala je da se u njihovu tkivu još nalaze davno ubrizgana punila iako im je rok trajnosti trebao biti osamnaest mjeseci. Uzrok se krije u učestalom ponavljanju tretmana.